Svjetski je dan jednog od naših najvećih bogatstva

Provedite prvi dan proljeća u šetnji šumom

Objavljeno: 21.03.2023. zagorjeinternational

Prvi dan proljeća, 21. ožujka, ujedno se slavi i kao Međunarodni dan šuma. Prilika je to da osvijestimo važnost i vrijednost šuma za sve stanovnike našeg planeta. One su zaslužne za čisti zrak, čisto tlo i čiste vode, sprječavanje erozije i ublažavanje klimatskih ekstrema. Uz to, one su i prirodne energane, što će reći, daju nam obnovljiv izvor energije, drvo. Pritom su dom velikim i malim životinjama kojima, uz sve navedeno, daju i hranu i lijek.

Prilikom obilježavanja Dana šuma svake godine se stavlja naglasak na određenu temu, tako je ove godine posebno istaknut aspekt Šume i zdravlja, pod krilaticom ‘Zdrave šume za zdrave ljude’ koja je postala iznimno vidljiva za vrijeme pandemije kad su ljudi pohrlili u šume. Šetnja šumom blagotvorno utječe i na fizičko i na psihičko zdravlje ljudi.  

Šumama treba posvetiti veliku pozornost jer su danas u svijetu ugrožene uslijed klimatskih promjena, požara, poremećenog režima voda, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. Na svjetskoj razini, gubitak šuma nastavit će se zbog klimatskih promjena unatoč globalnim naporima za smanjenjem ispuštanja u atmosferu plinova s učinkom staklenika. Održivo gospodarene šume ne samo da i dalje ispunjavaju sve svoje općekorisne funkcije, nego proizvode dobra i usluge za cjeloviti održivi razvoj zajednica te podržavaju gospodarske aktivnosti koje stvaraju radna mjesta i poboljšavaju živote.

U Hrvatskoj se šume i šumska zemljišta prostiru na 49,3 posto kopnene površine. Od toga je 76 posto u vlasništvu RH, a 24 posto u vlasništvu privatnih šumoposjednika. Glavna odlika naših šuma je da su 95 posto prirodne, za razliku od mnogih europskih i svjetskih koje su pretvorene u plantaže i monokulture, pišu Hrvatske šume.

Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se održivo, šumarskim rječnikom – potrajno na temelju šumskogospodarskih osnova područja koje se odnose na razdoblje od 10 godina. Osnovno je da se drvni resursi koriste u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak, i baš zbog toga u Hrvatskoj se godišnje siječe manje drva nego što prirasta. Na taj se način kontinuirano održava prirodna ravnoteža.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba