U noći s 27. na 28. siječnja 1573. godine, prije točno 450. godina, napadom na Cesargrad je započela nadaleko poznata Seljačka buna, ovaj povijesni događaj koji je postao jednim od simbola Hrvatskog zagorja. 

S obzirom na ovaj važan povijesni datum, danas je u Klanjcu, u organizaciji Turističke zajednice ‘Biser Zagorja’ i Hrvatskog planinarskog društva “Cesargrad”, a u suradnji s Muzejima Hrvatskog zagorja, Družbom vitezova Zlatnog kaleža iz Donje Stubice, Kulturnim centrom Klanjec i uz potporu Grada Klanjca, po prvi puta održano puntanje kmetova na Trgu Antuna Mihanovića, a potom i noćni pohod na Cesargrad. 

Dodatan sadržaj 

Kako je rekla direktorica TZ ‘Biser Zagorja’ Tatjana Petranović Capar, ovaj je događaj vrlo važan zbog blagodati koje se nalaze na području koje pokriva Turistička zajednica poput Cesargrada koji je jedna od najstarijih ruševina na tom području.

– Ove smo godine, baš na 450. obljetnicu bune, krenuli s ovim pohodom, a moram reći da smo spontano krenuli u organizaciju, možda kojih mjesec dana ranije. Vidjet ćemo kakav će biti odaziv ove godine i iskreno se nadam da će se to pretvoriti u tradiciju da imamo još više sadržaja po kojima će ovo naše područje postati prepoznatljivo – rekla je Petranović Capar.

Družba vitezova zlatnog kaleža iz Donje Stubice bunu slavi od 2009. godine, no ove su godine prvi puta na Cesargradu. 

– Sama Seljačka buna je kao događaj jako posebna, kao i Cesargrad i napad na Cesargrad koji je bio osvojen. Plan je bio, nakon Cesargrada, osvojiti Lepoglavu, pa Stubicu, a onda i Zagreb, ali znamo da to nije uspjelo – rekao je Ivan Štefek, predsjednik Udruge Družba vitezova zlatnog kaleža, pa ispričao o večerašnjem programu:

– Danas je ovdje Ilija Gregurić sa svojom vojskom, okupljamo kmetove i pozivamo sve one koji se bune da nam se pridruže i da napadnu Cesargrad, a gore će nas dočekati straža i gospoda koje će se braniti, no mi ćemo pružati otpor i nadati se pobjedi – rekao je Štefek koji je ujedno utjelovio lik Ilije Gregurića. 

Iako u pohodu na Cesargrad nije sudjelovao Matija Gubec, večeras je ipak bio u Klanjcu.

– Došao sam samo pogledati kako kreću pripreme za bunu, ali povijesno me ovdje nema jer koordiniram kompletnu seljačku vojsku. Što se samog događaja ovdje tiče, namjera nam je da se prisjetimo seljačke bune kao povijesnog događaja. Buna je najveći spontani bunt zabilježen u povijesti, a da bi taj duh seljačke bune kojeg Zagorci, ali na kraju krajeva i drugi ljudi nose sa sobom, ostao, tu su baš ovakva događanja da se prisjetimo na ta teška, ali velika vremena – poručio je Krešimir Končevski koji već nekoliko godina vjerno utjelovljuje lik Matije Gupca. 

Ravnateljica Kulturnog centra Klanjec Snježana Horvatin rekla je kako je sam događaj, pohod na Cesargrad, vrlo važan za cijeli kraj, ali posebno za Klanjčane.

– Mi smo vezani uz cesargradski posjed. Obitelj Erdödy je ovdje provela oko 300 godina i ostavila značajan trag u turističkom i gospodarskom razvoju. Nažalost, Cesargrad je nakon tog pohoda zapaljen i opljačkan, njegova se vlasnica Barbara nakon gušenja bune vratila i obnovila jedan dio, ali to je već onda bilo vrijeme kada je prestala potreba za obrambenim građevinama poput Cesargrada, stoga se obitelj 1602. godine preselila, izgradili su dvorac u nizini, nedaleko Klanjca, a kada se jednom mjesto stanovanja napusti, na žalost, krene njegovo propadanje – ispričala je Horvatin. 

Prvi, ali ne i posljednji 

Neposredno prije samog polaska na Cesargrad, okupljenima se obratila inicijatorica pohoda, predsjednica Hrvatskog planinarskog društva “Cesargrad” Sanja Smolčić te svima poručila ugodno druženje i dobar pohod, a isto je poručio i klanječki gradonačelnik Zlatko Brlek:

– Seljačka je buna počela tu na Cesargradu gdje su se naši klanječki kmeti okupili i krenuli na Cesargrad i gdje su pobijedili, naravno. Želim svim poželjeti dobrodošlicu, nadam se da vam ova šetnja neće biti preduga, a ono što nas gore očekuje je da vidimo kako su naši kmeti tada osvojili Cesargrad. Ovo je prvi puta da smo se okupili ovdje u Klanjcu, a sljedeće godine bit će još bolje – poručio je Brlek. 

U pohod na Cesargrad se među ostalim okupljenima, uputio i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar.