“Na mladima svijet ostaje“ rečenica je koju slušamo svakodnevno, a kakva je budućnost i ono što je još važnije, sadašnjost mladih u Krapinsko – zagorskoj županiji, s kakvim se problemima suočavaju i koliko ih doista sluša i ‘osluškuje’ njihove potrebe Županija, upitali smo Hrvoja Novaka, predsjednika županijskog savjetodavnog tijelo koje je primarno zaduženo za davanje prijedloga Županijskoj skupštini, a onda i županu koji bi njihove prijedloge trebali uvažiti i implementirati u politike koje će provoditi u određenom razdoblju za poboljšanje kvalitete života mladih – Savjeta mladih KZŽ.
O radu Savjeta i projektima
Koliko često se sastajete i o čemu sve raspravljate na svojim sjednicama?
Savjet mladih ima zakonsku obavezu sastajati se minimalno jednom u tri mjeseca. Brojimo ukupno 11 članova i 11 zamjenika. Sjednice ponekad imamo i češće, ne samo jednom u tri mjeseca, ovisi o potrebama koje imamo kao članovi i članice. Raspravljamo o aktualnostima koje se događaju u županiji, zato i Savjet mladih ima širok djelokrug. Može davati preporuke za unaprjeđenje kvalitete života, ne samo i isključivo kada su u pitanju politike za mlade, već i u nekim segmentima gdje se mladi provlače kao sporedna skupina određenih politika. Raspravljamo o temama obrazovanja, profesionalnog usavršavanja te usavršavanja u kontekstu cjeloživotnog učenja. Naravno tu je zapošljavanje, poduzetništvo mladih, socijalna politika za mlade. Bitna stavka nam je također i aktivno sudjelovanje mladih u društvu.
Odlazite na razne edukacije i međunarodna putovanja kako bi se dodatno educirali za što bolju komunikaciju s mladima – koju biste izdvojili kao najzanimljiviju i što ste tamo naučili?
Što se tiče međunarodnih putovanja, ali i tuzemnih, ona su usmjerena na osnaživanje mladih u radu s mladima. Koliko smo god svi mi bili mladi, s obzirom na dob, naše se potrebe i razmišljanja razlikuju. Koliko je moguće, odlazimo na edukacije da dobijemo znanja na koji način pristupiti mlađim generacijama, na koji nas način razumjeti, usvojiti neki novi način komunikacije i kako najbolje saznati potrebe mladih. Jedan od zanimljivijih treninga na kojima su bili članovi županijskog, ali i lokalnih savjeta mladih bio je trening u Portugalu koji se odnosio isključivo na edukaciju članova savjeta mladih i razvijanja idealnog modela funkcioniranja savjeta mladih. U taj je projekt bilo uključeno pet zemalja – Hrvatska, Portugal, Slovenija, Italija, Belgija. Naravno, idealni tip funkcioniranja savjeta mladih ne postoji, odnosno idealni model ne postoji. Ono što je bilo bitno na edukaciji jest da vidimo različite primjere na koje načine različiti savjeti funkcioniraju te primjere dobre prakse pokušamo implementirati u naš rad.
Koje biste projekte u kojima je sudjelovao Savjet, izdvojili kao najznačajnije?
Provodili smo projekt koji se zove “Za mlade u Zagorju – djelujem i mijenjam“, a završili smo s provedbom 6. lipnja. Kroz njega smo mladima htjeli približiti demokratske procese koji se odvijaju u zajednici kako bi oni vidjeli na koji se način mogu uključiti. Projekt se provodio u suradnji s tri srednje škole, iz Pregrade, Oroslavja i Konjščine. U potpunosti je kroz Erasmus+ program „Ključna aktivnost 3 – Podrška reformi politika“. Ukupno financiranje tog projekta iznosi 32.000 eura. Kroz radionice koje smo imali s mladima proveli smo edukaciju o njihovom angažmanu, što kroz Vijeće učenika, što kroz Savjete mladih, kako se mogu uključiti u procese donošenja odluka u lokalnoj zajednici. Bitna komponenta tog projekta bila je glasovanje mladih na izborima, prepoznavanje populističkih stranaka i programa, razumijevanje lokalnog proračuna jer to je također jedna bitna stavka, ako mladi žele biti sigurni da će se nešto napraviti, jednostavno mora biti u proračunu. Imali smo i temu financijske pismenosti koja se provlačila kroz taj projekt. Tu su mladi imali prilike vidjeti na koji način funkcionira isplata plaće, odnosno koliko je potrebno novaca da poslodavac isplati plaću. Tu se razgovaralo o brutu, netu, ukupnom trošku, prirezima i porezima. Trenutno provodimo projekt „Regionalna strategija za mlade i razvoj sektora mladih u Krapinsko-zagorskoj županiji“ koja će obuhvatiti politike za mlade koje će se implementirati u razdoblju od četiri godine i realizirati na dobrobit mladih s područja županije. Osim toga raspravljamo i potičemo mlade na volonterski rad i političku participaciju mladih. Bitni su nam zdravlje, sport i kultura te mladi u europskom i globalnom okruženju gdje pokušavamo potaknuti mlade na razne razmjene, na odlaske na treninge, edukacije koje se odvijaju u Europi, ali i kod nas. Tu je i projekt postavljanja kutija s higijenskih ulošcima u srednje škole kojeg je predložio Forum mladih SDP-a, a Savjet mladih podržao. Bitno je podignuti svijest o menstrualnom siromaštvu jer priče koje smo imali prilike pročitati, stvarno su bile teške jer neke mlade žene koristile su WC papir umjesto uložaka i ako možemo na taj način barem u javnim institucijama olakšati mladim ženama, onda nam je drago da smo to mogli učiniti.
Problemi mladih i njihova budućnost
Što biste istaknuli kao najveći problem s kojim se u današnjici mladi suočavaju u KZŽ?
S obzirom da smo za potrebe nove Strategije proveli anketu za mlade o njihovim potrebama, neki problemi koji su izašli na vidjelo su zapravo standardni problemi zapošljavanja, iako Krapinsko – zagorska županija ima mali broj nezaposlenih što se tiče svih dobnih skupina, stoga mladi relativno brzo pronalaze posao kod nas, samo je pitanje plaće na koju nažalost, ni Županija ni Savjet mladih ne mogu utjecati. To bi bilo lijepo kada bismo imali tu mogućnost, no nažalost, stvari ne funkcioniraju tako. Tu je naravno pitanje stambenog zbrinjavanja, odnosno osamostaljenja. Mladi u Hrvatskoj, prema istraživanjima Eurostata najkasnije odlaze iz zajedničkih kućanstava odnosno osamostaljuju se tek u dobi između 33. i 35. godine života. Kroz anketu smo pitali mlade, koji bi njima bio najbolji način, odnosno da li bi to bila izgradnja stanova za dugoročni najam koji bi onda bili po povlaštenoj cijeni najma s mogućnošću otkupa ili su to trenutne APN subvencije kredita koje se nude. To je jedna ‘škakljiva’ tema jer mislim da je zapravo cijeli sustav krivo posložen jer u trenutku kad se mlada osoba zaposli , onda država kaže sufinancirat ćemo ti kredit, ali automatski mlada osoba time ulazi u dug i zapravo postaje ‘rob’ tog kredita 15-20 godina, ovisno o iznosu koji je u pitanju. Veliki interes je pokazan za dugoročni najam s mogućnošću otkupa. To je model koji postoji u Slavonskom Brodu, a razvija se i u Dubrovniku, tako da to nisu nepoznati modeli koji zapravo mladima mogu omogućiti osamostaljenje u nekom razumnom vremenskom razdoblju. Veliki problem je i javni prijevoz koji u Krapinsko – zagorskoj županiji zapravo nije razvijen, već se svodi na linije za radnike te školske autobusne linije koje voze samo kad ima učenika i radnika. Ne postoji razvijen javni prijevoz, a to mladima predstavlja velik problem, pogotovo kad govorimo o mladima između 15 i 18 godina koji su bez mogućnosti vožnje automobila, moraju čekati punoljetnost kako bi mogli polagati vozački ispit, a onda tu naravno dolazi u pitanje sigurnost jer naravno mladi izlaze van, a s razvijenim javnim prijevozom vjerujem da bi se riješio i određen problem sigurnosti u prometu, pogotovo kad govorimo o vikendima kada mladi izlaze i nerijetko moraju proći poveći broj kilometara da bi došli do nekog središta gdje se mogu zabaviti i provesti vrijeme.
Istaknuli ste problem stanovanja – hoćete li prema Županiji uputiti neki prijedlog za rješavanje tog problema?
Inicijativa za pronalaženje samog modela javila se već prije dvije godine kad smo raspravljali o tome, no ovo istraživanje nam je sada dalo snažniju podlogu, te će prijedlog naravno biti upućen Županiji. Sama ideja, model, mogućnosti stambenog zbrinjavanja bit će razrađeni kroz novu strategiju za mlade Krapinsko – zagorske županije i vjerujem da u tom razdoblju od četiri godine zapravo možemo još više istražiti tržište, odnosno s mladima detaljnije razraditi potrebe i modele. Ono što je bitno za naglasiti je činjenica da će se određeni rezultati istraživanja iz KZŽ poslati prema Vladi Republike Hrvatske, odnosno Savjet mladih Krapinsko – zagorske županije, uputit će dopis s konkretnim prijedlozima, pogotovo vezano uz stambeno zbrinjavanje i javni prijevoz.
Što biste rekli kakav stav imaju mladi u Hrvatskoj prema politici – ne izlaze u velikom broju na izbore, jesu li i sami pomalo inertni po pitanju traženja promjena?
Što se tiče povjerenja u politiku, ona je stvarno na niskoj razini. Istraživanje koje je proveo Institut za društvena istraživanja Zagreb prije tri ili četiri godine, ako se ne varam, govori da mladi imaju najviše povjerenja u vojsku, a ne u instituciju suda, Sabora, Vlade ili Predsjednika, nego zapravo u one institucije gdje vlada način zapovijedanja i poslušnosti, i to je zabrinjavajuće jer je to zapravo odraz trenutnog stanja u društvu koje nije dobro ni za mlade, a ni za politiku. Što se tiče samog glasanja mladih, mislim da je Hrvatska među zemljama koje imaju najmanju izlaznost mladih na izborima, što se tiče lokalne ili nacionalne razine. Mi uvijek pokušavamo na sve moguće načine motivirati mlade da izađu i na lokalne, i na nacionalne, i na euro parlamentarne izbore kada se biraju zastupnici jer smatramo da je bitno da mladi izraze svoje mišljenje pa makar tad. Postoji odgovornost mladih jer smatram da trenutno još nisu svjesni da za određene stvari moraju preuzeti odgovornost i inicijativu. Kroz sve naše aktivnosti pokušavamo mladima približiti važnost aktivnog uključivanja u procese donošenja odluka jer samo tako možemo mijenjati stvari.
Kakav život mladi u KZŽ imaju u odnosu na život mladih u ostalim dijelovima Hrvatske?
Ovisi s kime se uspoređujemo. Kad govorimo o mogućnostima, siguran sam da Zagreb i Zagrebačka županija nude velike mogućnosti, no dobra je stvar da nam je i ta županija relativno blizu. Mislim da ovaj sjeverni i sjeverozapadni dio Hrvatske je dobro razvijen i da mladi bez obzira što mislili imaju veliki spektar mogućnosti, a imamo i različite udruge koje se bave mladima na različite načine i nude razne programe što formalnog i neformalnog usavršavanja, imamo naravno i veliki broj tvrtki koje zapošljavaju mlade, tvrtke koje stipendiraju mlade dok su u srednjim školama. Mislim da to generalno vrijedi za cijeli ovaj naš sjeverozapadni dio. Vjerujem da možda mladima u Dalmaciji je puno bolje kroz ljeto, iako i oni imaju problem što se tiče sezonalnosti i onda kroz jesen i zimu svi odlaze iz mjesta u kojima žive zbog školovanja općenito, ali to je sve u redu dok se god vraćaju i dokle god zapravo žive u svojim mjestima. Mislim da suštinski trebamo raditi na politikama koje će mladima omogućiti da odu, da se usavršavaju i uče, ali da se na kraju vrate i da svo znanje koje su stekli što formalnim, što neformalnim putem mogu primijeniti u lokalnoj zajednici zapravo time podići samu društvenu vrijednost zajednice.
“Mladi su budućnost“ – fraza je koju često koriste političari, rade li zaista na tome da to bude tako ili je to samo način skupljanja ‘bodova’?
Ono što je problem kod svih političara, ali i kod svih nas generalno, jest da fraza “mladi su budućnost“ je u potpunosti pogrešna jer mladi su sada i imaju potrebe sada. Stvari trebamo rješavati sada, da bi mogli doći do toga da sve što radimo sada, sve odgovorne politike prema mladima i stalnim unapređenjem našeg rada, možemo stvoriti bolju sadašnjost i postaviti temelje za još bolju budućnost. Ako pričamo općenito, mogu se složiti da većina političara kada odlučuju o politikama za mlade, ne uključuje mlade dovoljno u raspravu o njihovim potrebama. Kad razgovaramo o demografskim politikama, to je vrlo složena tema, primjerice plaćeni porodiljni dopust u visini prosječne plaće punih godinu dana, zapravo ne može napraviti veliki značaj dokle god nemamo sustavnih politika, a to su politike koje će omogućiti jeftinije vrtiće, bolji javni prijevoz i stambeno zbrinjavanje, odnosno mogućnost osamostaljenja, da ljudi ne trebaju s 20 ili 30 godina odmah dizati kredite. Trenutno sustavne politike nitko ne provodi, ni, državna, ni regionalna, a ni lokalna vlast i kad govorimo o demografskim politikama, naš problem je da ne potičemo rađanje prvog i drugog djeteta jer sve naše politike svode se na to da se nagradi obitelji koje imaju troje, četvero, petoro ili šestero djece, a zapravo trebamo raditi na tome da stvorimo preduvjete za prvo i drugo dijete zato što Hrvatska ima prosjek 1.4 djeteta po obitelji. Mladi se teško odlučuju na prvo dijete te u tom pogledu trebamo graditi politike koje će mladim obiteljima omogućiti osamostaljenje, a s druge strane i mogućnost zasnivanja obitelji.
Spomenuli ste da mnogi ne pitaju dovoljno mlade – župan Kolar često ističe da se mlade treba pitati, pa koliko se mlade ‘sluša’ u KZŽ?
Uvijek postoji mogućnost za više i bolje, za transparentnijim, ali mislim da smo trenutno dosegnuli jedan nivo gdje se stvarno mlade pita o svim aktualnim stvarima koje se tiču njih, da li kroz Savjet mladih, da li Savjet mladih uspostavlja dijalog sa mladima kroz lokalne savjete mladih, udruge mladih kroz srednje i osnovne škole, tako da vjerujem da je tu zavidna razina uključivanja mladih u procesu donošenja odluka, ali naravno to nije samo rad dosadašnjeg Savjeta mladih odnosno mene kao predsjednika, nego je to plod rada svih mojih prethodnika jer Savjet mladih u Krapinsko zagorskoj županiji postoji od 2010. godine i svi moji prethodnici i članovi te članice u prijašnjim sazivima Savjeta mladih dali su veliki doprinos tome da budemo danas na razini na kojoj jesmo, a mi smo to nadogradili i podigli ljestvicu na viši nivo.
Što mislite kakva budućnost čeka mlade u Hrvatskoj?
Ako pitate u trenutnoj situaciji, mislim da je sadašnjost, a naravno i budućnost možda malo i „sivija“, s obzirom na događanja koja se odvijaju oko nas i u svijetu, ali mislim da generalno budućnost za mlade u Hrvatskoj postoji. Naravno pitanje je što smo mi kao društvo, odnosno država spremni napraviti na svim razinama vlasti da bi zadržali mlade ovdje, pogotovo kada govorimo u ovom trenutnom kontekstu gdje životni troškovi rastu, a plaće ostaju iste. To ne pogađam samo mlade nego cjelokupnu populaciju. Naravno tu su i poskupljenja energenata i slično, koji utječu na osjećaj optimizma, odnosno pesimizma kod svih, ali i kod mladih. Ako uzmemo u obzir trenutne afere u Hrvatskoj, mislim da ono što mi kroz projekte pokušavamo približiti jest da nisu svi političari isti i da je politika bitna jer utječe na naše živote, ali onda kad s druge strane imate primjere tih afera koje su velike i ‘glasne’ u medijima, kad vidite, da vam primjerice, za ispit, za posao treba veza, kad vidite da možete izvući milijardu kuna iz neke tvrtke da niste niti ‘trepnuli’, onda u tom kontekstu mislim da mladi i dalje imaju , kako sam već i rekao, veliko nepovjerenje u politiku.
O suradnji Savjeta mladih sa Županijom i lokalnim Savjetima mladih
Kakvu imate suradnju s lokalnim Savjetima mladih?
Nemamo jurisdikciju, odnosno nadležnost nad lokalnim savjetima mladih, kao što ni Županija nema nadležnost nad jedinicama lokalne samouprave, no u dogovoru s lokalnim savjetima mladih imamo određene zajedničke inicijative. Na inicijativu Savjeta mladih Krapinsko – zagorske županije, gdje smo sudjelovali u procesu određenog mentoriranja, osnovani su savjeti mladih u Desiniću, Konjščini i Oroslavju. Poboljšan je rad nekih drugih savjeta koji su postojali već ranije, no bili su malo neaktivni. Tako da uspostavljamo suradnju i komunikaciju s lokalnim savjetima mladih i pokušavamo određene aktivnosti odraditi zajedno. Naravno, neki članovi i članice koji su u županijskom savjetu mladih, ujedno su i u lokalnim savjetima mladih, tako da se i na samim sjednicama, ali i na neformalnim druženjima komunikacija uspostavlja. Konstantno komuniciramo o načinu na koji možemo pridonijeti poboljšanju kvalitete života mladih u županiji.
Sada najesen, planiramo jednu koordinaciju gdje će biti pozvani lokalni savjeti mladih. Organizator je Županijski Savjet mladih i Krapinsko – zagorska županija. Teme će biti nova strategija za mlade koja se planira donijeti do kraja godine. Proći ćemo s lokalnim savjetima mladih što je njima bitno, koji su neki općeniti problemi mladih u njihovim lokalnim zajednicama kako bi to mogli implementirati u županijsku strategiju za mlade.
Kako biste ocijenili vašu suradnju sa Županijom?
Moram priznati da je suradnja na izvrsnom nivou. Znamo imati nesuglasica i određenih dilema međusobno, odnosno rasprava koje nas sve, u konačnici, čine ‘pametnijima’. Kroz rasprave koje imamo, dolazimo do kvalitetnijih rješenja koja možda ne bi došla bez tog dijaloga jer to je na kraju sve dijalog između Savjeta mladih i Krapinsko – zagorske županije. Što se tiče same potpore, mislim da je ona na zavidnom nivou, pogotovo ako usporedimo određene savjete mladih u Hrvatskoj koji nemaju dobru komunikaciju ili samo deklarativno postoje. Počevši od župana, zamjenice župana, predsjednika Skupštine, do svih pročelnika i pročelnica u županiji, nama kao Savjetu mladih uopće nije problem doći do njih. Župan je stalno na raspolaganju. Može ga se nazvati, poslati mu poruku, a to isto vrijedi i za zamjenicu te za pročelnike i pročelnice. Naravno, postoje rasprave jer kroz njih kako sam rekao, izlazimo svi pametniji. Mi učimo koje su mogućnosti Županije, a Županija na taj način vidi koliko su određena pitanja zapravo važna mladima za rješavanje.
Koliko vas Županija financijski podržava?
Županija svake godine prema našem planu osigurava do 100.000 kuna, a nekada i više koje trošimo na svoje aktivnosti. To su sjednice, međunarodna putovanja, odnosno edukacije i treninzi na koje članovi i članice idu . Tu su sufinanciranja određenih projekata koje ili provodimo ili smo partneri u njihovoj provedbi. Za razliku od ostalih Županija, mislim da je to najizdašniji proračun za Savjet mladih. Ostali se kreću između 20.000 i 30.000 kuna. Komunikacija je dobra, potpora je dobra. Sve što radimo, radimo za dobrobit mladih, a onda u konačnici za dobrobit cijele županije.
Ujedno ste i vijećnik Županijske skupštine – kako oporba ‘gleda’ i ocjenjuje vaš rad, hoćete li možda na nekim od idućih sjednica ‘povući’ neko pitanje vezano uz problematiku mladih?
Zasigurno kad dođe na dnevni red nove strategije za mlade, tu će biti rasprava i tu svakako očekujem da se uključe svi mladi vijećnici. Ono što je možda bitno za razjasniti kako neke stvari funkcionira. S obzirom da sam u vladajućoj stranci, neke stvari mi riješimo prije same sjednice, na klubovima zastupnika pa ni nema potrebe toliko raspravljati na sjednici, ali s obzirom da sam i predsjednik Savjeta mladih moram podnositi godišnja izvješća, a također moram i predlagati godišnji program rada, tako da u tom smislu govorim na Skupštini i onda naravno svi imaju priliku postaviti pitanja vezano za rad Savjeta mladih. Možda me malo žalosti da iz oporbenih redova nemamo malo više diskusija oko mladih, ali vjerujem da ćemo i do toga doći jer imamo još tri godine mandata u županijske skupštine. Vjerujem da oporba na naš rad odobrava, budući da usvajaju naša izvješća i programe rada, tako da u tom pogledu, ne postoje problemi, iako, kažem, vrlo rado bi da se uključe s nekim svojim prijedlozima kako bismo poboljšali svoj rad.
