Nakon što su početkom tjedna procurili planovi Vlade Republike Hrvatske o spajanju općina, odnosno o kriterijima spajanja prema kojima bi manja općina pripala većoj, prema kojima bi država uz različite potpore trebala financijski ”nagraditi” općine koje se na taj potez odluče, prema kojima bi država preuzela i dugove lokalnih jedinica, prema kojima bi se od državnog novca pokrivali i troškovi zaposlenih, poslali smo upit na 17 općinskih mail adresa, a odgovore smo dobili od njih pet.
Planovi
Dodajmo k svemu uvodno rečenom kako bi poticaji za funkcionalna spajanja trebali ovisiti o broju i vrsti funkcija koje su predviđene za spajanje, a predviđena su i dodatna poticajna sredstva u sljedećih pet godina koja bi trebala biti temeljena na postignutim uštedama. Početni parametri za razradu modela prvenstveno bi trebale biti potrebe općina, proračunski kapaciteti i broj stanovnika uz broj potencijalnih korisnika usluga. Valja napomenuti kako je cilj da se do 2026. godine minimalno spoji 20 posto, odnosno funkcionalno spoji minimalno 40 posto jedinica lokalne samouprave što je u četvrtak na sastanku istaknuo i premije Vlade RH Andrej Plenković, o čemu više u nastavku…
Upit koji smo poslali načelnicama i načelnicima s područja Krapinsko – zagorske županije temeljio se na pitanjima vide li kao čelne osobe svojih općina, budućnost u Vladinim planovima, odnosno na koji način na njih gledaju i smatraju li da ti planovi uopće imaju smisla ili će općinama i njihovim žiteljima donijeti više štete nego koristi. Upitali smo ih i kako vide plan prema kojem bi Vlada trebala omogućiti dodatna poticajna sredstva temeljena na postignutim uštedama. Također, zanimalo nas je shvaćaju li kao priliku i najavljeni plan da se, uz svaki dodatni posao, iznos sufinanciranja povećava za određeni postotak do određenog ukupnog iznosa sufinanciranja…
Marija Bistrica
– Vezano za Vaš upit za spajanje općina, u ovom trenutku možemo samo izjaviti da čekamo nove službene podatke te da do tada ne možemo dati konkretniji odgovor kako će najavljene promjene utjecati na našu općinu. – priopćili su iz Marija Bistrice, gdje je na čelu Josip Milički.
Hum na Sutli
Detaljnije očitovanje nam je dostavljeno i iz općine Hum na Sutli, na čijem je čelu Zvonko Jutriša:
– U proračunu Općine Hum na Sutli temeljem relevantnih podataka bilježimo stabilnost u 2022. godini, kao i u projekcijama za 2023. i 2024. godinu uz napomenu da je fiskalna sposobnost općine neupitna od prvog dana osnivanja. Kako je sam proračun pokazatelj funkcionalnosti obavljanja javne službe, uz sadašnje kapacitete te financijsku i organizacijsku održivost, sustav javne usluge za Općinu Hum na Sutli ne bi trebao doći u pitanje. Nastavno na najavu Vlade RH da su osigurana sredstva u iznosu od 100 milijuna kuna u sljedeće tri fiskalne godine za provođenje novih reformskih mjera spajanja općina koje bi rezultirale financijskim potporama u administrativno teritorijalnim promjenama ne doživljavamo kao pravac koji bi predstavljao nadomjestak za gubitak teritorijalnog identiteta. Nadalje, u ovom trenutku nisu poznata konkretna financijska sredstva koja bi bila predmet financijske potpore, više se radi o nagađanju, nego o poznatim parametrima te ih ne možemo komentirati. Mišljenja smo da je u potpunosti preuranjeno pitanje administrativno teritorijalne reforme te financijskih poticaja jer za takav proces je prije svega potreban interes jedinice lokalne samouprave za eventualno dobrovoljno funkcionalno spajanje za što su nužne i određene odluke predstavničkih tijela koje je potrebno provesti kroz raspravu i izglasavanje.
Novi Golubovec
Iz Općine Novi Golubovec, čiji je načelnik Boris Tušek također su stigli detaljni odgovori:
– Smatramo da svaka centralizacija nije povoljna za bilo koga. Više smo naklonjeni da bi čak jedinica lokalne samouprave mogla pružiti više usluga svojim građanima kao i mogućnost da više stvari mogu obaviti u svom mjestu. Kako smo mi mala jedinica i imamo minimalan broj zaposlenika, njih svega troje, koristimo funkcionalno spajanje s općinama Lobor i Mihovljan u smislu poljoprivrednog redara. Nadalje, smatramo da nema smisla da veća općina preuzima manju, a može biti situacija u kojima na primjer, manja općina posluje godinama pozitivno bez dugovanja kako je slučaj i kod nas, štoviše, svake godine imamo blago povećanje proračuna, a veća općina istovremeno može biti u dugovima. Građani manje jedinice lokalne samouprave koja je godinama gradila i pametno ulagala u budućnosti ispaštat će zbog dugovanja druge jedinice i manja jedinica će doći kao sredstvo spašavanja druge zbog njenog dugovanja – opet se vraćamo na nulu. Naravno, kod budućih izbora opet je ta manja jedinica u lošijem položaju jer će biti manje vijećnika iz tog mjesta i automatizmom će biti zapostavljeno. Vrlo vjerojatno je da će načelnik dolaziti iz veće jedinice što je logično jer je veći broj birača. Spojenoj jedinici biti će teško održavati toliko zgrada koje posjeduje druga jedinica lokalne samouprava uz svoje i opet ćemo imati onaj isti stari princip koji je bio i prije pa će se centar buduće spojene jedinice razvijati, a ostala lokalna mjesta ne. Vrlo vjerojatno će manja jedinica morati prihvatiti sve kako ima veća jedinica u smislu određenih pomoći i sufinanciranja što će opet doći do razlika i do nezadovoljstva građana – priopćeno nam je, a kao primjer su naveli:
– Općina Novi Golubovec stipendira sve svoje studente i srednjoškolce koji podnesu zahtjev i imaju potpunu dokumentaciju dok druga, veća jedinica nema taj uvjet i vrlo vjerojatno će manja jedinica morati to prihvatiti i opet će njezini građani biti nezadovoljni.
S druge strane, ističu:
– Funkcionalno spajanje u smislu poljoprivrednog redara, komunalnog redara, komunalnih djelatnika ili slično da, ali potpuno spajanje ne ukoliko općina može biti samoodrživa. Ukoliko je općina u dugovima i nije samoodrživa potrebno je da razmišlja u smislu spajanja s drugom jedinicom, ukoliko ona proizvodi dugove i ne može priuštiti svojim građanima određene uvjete – razmišlja načelnik Tušek.
O tome da bi država, uz različite financijske potpore koje će općine dobivati za stvarno spajanje, na sebe trebala preuzeti i dugove lokalnih jedinica, kaže:
– Općina Novi Golubovec nema dugovanja ni bilo kakve otvorene kredite kod banka ili kreditnih institucija tako da nam ta vrsta financijske potpore nije potrebna. Određeni poslovi mogu se funkcionalno spojiti, ali ne i svi jer je opseg posla i sada velik, pogotovo kada je kompletni opseg poslovanja jedinice lokalne samouprave podijeljen na tri osobe što znači da kod nas ne postoji mogućnost smanjenja osoba na manje, a buduće uštede je teško odrediti kada još nije sve detaljno razrađeno – objašnjava načelnik.
Na kraju dodaje kako svaka jedinica lokalne samouprave mora imati zasebno računovodstvo i zasebni jedinstveni upravni odjel koji se bavi s problematikom građana i svim redovnim poslovima JLS-a.
Mače
Odgovor nije izostao ni iz Općine Mače na čijem je čelu načelnica Mladenka Mikulec Šimunec koja je inače među glasnijim zagovornicima da RH sigurno ne treba 576 JLS-a.
– Reforme je potrebno provesti. Potrebno ih je kvalitetno, a ne ”šminkerski” pripremiti. Ono što je najvažnije jest da rezultat reforme bude zadovoljstvo građana, a ne neopipljiva statistika ili imaginarna ušteda kojom ćemo se moći pohvaliti. Naravno da se vidimo u korištenju poticajnih mjera u funkcionalnom ili konačnom spajanju. Niti jedan načelnik ne bi trebao grčevito držati svoju stolicu, već dobro sagledati pogodnosti koje donosi spajanje za njihovu Općinu. No ako reforma ne donosi jasne i pravedne kriterije, tada mislim da smo svi izabrani od ljudi da štitimo upravo njihove interese – kaže načelnica Mikulec pa na naš komentar da bi država podmirivala dugove kako je Vlada najavila odgovara s pitanjem ˝Država plaća dugove˝?
– Ne vjerujem dok ne vidim na konkretnom primjeru… Smislena zaduženja koja su se desila uslijed povećanja standarda života u pojedinoj JLS, poput zaduženja za izgradnju vrtića ili plaće djelatnika vrtića ili pak nekog drugog proračunskog korisnika, naravno. U tom dijelu odavno računamo na državu. Naravno da se ne zalažem da se otpisuju dugovi uslijed lošeg poslovanja općina. Ono zbog čega sam skeptična u ovu moćnu rečenicu ˝država preuzima dugove˝ jest iz razloga dosadašnjih reformi. Donesene su s vrha, a isplaćuju se iz proračuna JLS. Na primjer, povrat poreza mlađim zaposlenim osobama se isplaćuje direktno iz proračuna JLS automatskim ustezanjem s računa JLS. Postoji cijeli niz uvedenih državnih ”pogodnosti” koje su zatim JLS dužne isplaćivati te je sve manje sredstava da se JLS brine o infrastrukturi, ljudima i kvalitetom života svojih mještana zbog čega i postoji. Bojim se da će biti niz nepoznanica u provođenju ove dobre ideje – kaže načelnica i dodaje kako se s funkcionalnim spajanjem slaže:
– U našem okruženju već smo na nekoliko načina surađivali sa susjednim općinama. Zapošljavao se poljoprivredni redar za područje nekoliko općina, a trenutno je u začetku i zajednička Turistička zajednica područja ˝Zlatni istok Zagorja˝. Vjerujem da ćemo s Općinama u svom okruženju pronaći zajednički jezik i objediniti još pokoje radno mjesto te rasteretiti proračune – rekla je Mikulec Šimunec i završila riječima kako se Općina nije do sada bavila mogućim uštedama, no ističe:
– Čim odluka krene u primjenu , uvjerena sam da ćemo je maksimalno iskoristiti na dobrobit našeg proračuna – zaključuje načelnica.
HZO
Spomenimo i da je 19. srpnja održan sastanak u Ministarstvu pravosuđa i uprave koji je vodio državni tajnik Sanjin Rukavina na ovu temu. Sastanku su prisustvovali predstavnici Hrvatske zajednice općina i Udruge gradova, a nakon sastanka predsjednik Hrvatske zajednice općina Božo Lasić u svom je dopisu napisao:
– Volio bih naglasiti da pitanje ukidanja Općina odnosno stvarno spajanje nije uopće bila tema sastanka. Tema sastanka bili su isključivo kriteriji za funkcionalna povezivanja JLS. Prema prijedlogu koji je prezentiran, funkcionalno povezivanje odvijalo bi se isključivo na dobrovoljnoj osnovi bez ikakve prisile. Intencija je da JLS kroz funkcionalno povezivanje, ako se na njega odluče, imaju zajedničke službenike, zajedničke upravne odjele, zajednička trgovačka društva, zajedničke ustanove…Ukoliko se JLS odluče na takvo povezivanje funkcija, središnja država bi to financijski nagradila kroz subvencioniranje plaća te subvenciju JLS na ime troškova koje imaju u zajedničkim ustanovama. Prema prijedlogu, subvencionirala bi se plaća zajedničkih službenika te trošak koji JLS imaju u održavanju ustanova – započinje Lasić.
Naglasio je i kako bi se sve odvijalo isključivo na dobrovoljnoj osnovi. Jedan od kriterija za povećano subvencioniranje bio bi broj stanovnika i to tako da bi jedinice lokalne samouprave s manjim brojem stanovnika, ukoliko bi se odlučile funkcionalno povezati, utoliko dobivale veći iznos subvencija.
Sastanak
Nakon toga se, 20. srpnja, kako je dan prije najavio Lasić u svom dopisu, održao sastanak o prijedlogu reforme kojem je prisustvovao premijer Plenković koji je razgovarao s vodstvima Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova i Hrvatske zajednice općina pa su tako sastanku u Banskim dvorima nazočili predsjednik Udruge gradova u RH Željko Turk, predsjednika HZO-a Božo Lasića, ministar financija Marko Primorac i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.
Plenković je predstavio prioritete reforme koji podrazumijevaju daljnju decentralizaciju i podršku funkcionalnom spajanju općina s ciljem racionalizacije troškova, veće transparentnosti i efikasnosti u radu jedinica te kvalitetnijeg pružanja usluga građanima.
Kako stoji u priopćenju Vlade RH, sudionici sastanka izrazili su podršku prijedlogu Vladine reforme koja bi trebala uspostaviti kvalitetniji i učinkovitiji sustav lokalne i područne samouprave kroz povezivanje jedinica. U tom smislu istaknuli su kako bi, uz načelo dobrovoljnosti i postojeći interes brojnih općina, sustav zajedničkog izvršavanja pojedinih poslova jedinica bio prije svega u interesu građana, kao i još skladnijeg funkcioniranja središnje i lokalne razine vlasti.
Poručili su i da se reformom očekuje jačanje kapaciteta lokalnih jedinica kako bi one bile učinkovitije u obavljanju poslova iz svog djelokruga te pripremanju i realizaciji razvojnih projekata.
Što i kako će odlučiti zagorske načelnice i načelnici, a kakvu će konačnu odluku donijeti Vlada, ostaje nam tek za vidjeti.
