Savjetovanje “Holistički pristup zdravlju djeteta – prehrana, rekreacija i slobodno vrijeme“ održano je ovog utorka u Šibeniku, u sklopu europsko nagrađivanog projekta “Zdravo i fino“ u organizaciji Društva “Naša djeca“ Zabok i Saveza društava “Naša djeca“ Hrvatske.
Istaknuti stručnjaci s područja medicine, javnog zdravstva i nutricionizma aktualnim su podacima ukazali na prioritetni javnozdravstveni problem debljine kod djece sa željom da se stručna i šira javnost mobilizira u sustavnom rješavanju tog problema. U sklopu ovogodišnjih regionalnih aktivnosti projekta “Zdravo i fino“ tim stručnjaka prvo je održao edukativno i stručno savjetovanje u Osijeku, a za područje Dalmacije organizirano je i u Šibeniku.
Savjetovanje je organizirano u suradnji s domaćinima iz Društva “Naša djeca“ Šibenik, Gradske knjižnice “Juraj Šižgorić“ iz Šibenika, Šibensko – kninske županije, Grada Šibenika te eminentnim stručnjacima iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, LittleDot projekta potpore ranom roditeljstvu i Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a financijski ga podržava Ministarstvo znanosti i obrazovanja kroz projekt “Zdravo i fino.
Društvo “Naša djeca“ Šibenik prigodnom je izložbom dječjih radova na temu zdrave prehrane uveličalo ozračje savjetovanja i istaknulo da su u centru brige i pažnje uvijek djeca.
Predsjednica Saveza društava “Naša djeca“ Hrvatske, Aida Salihagić-Kadić, profesorica na Medicinskom fakultetu u Zagrebu predstavila je čimbenike rizika debljine u trudnoći i ranom djetinjstvu i naglasila kako je pravilna prehrana bitna i prije rođenja djeteta te prevenciju debljine, koja poprima dramatične razmjere i u dječjoj dobi, treba započeti u razdoblju života prije rođenja.
Poznati pedijatar Milivoj Jovančević istaknuo je da analiza 146.857 mjerenja visine i tjelesne mase djece u dobi od druge do osme godine ukazuje da se učestalost debljine značajnije povećava u dobi između pete i osme godine života. Nadovezao se na istraživanje iz 2019. godine na 1418 djece dobi između pet i 15 godina koje je pokazalo da 79,6 posto roditelja ne prepoznaje postojanje povećane tjelesne mase i debljine svog djeteta i nije svjesno rizičnih čimbenika za nastanak kardiovaskularnih bolesti.
Eva Pavić iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb istaknula je kako njima svakodnevno dolaze djeca i mladi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom te je izuzetno važna snažna potpora obitelji svome djetetu u postizanju uspješnih rezultata i u zajedničkom prihvaćanju pravilnih prehrambenih navika u prevenciji debljine.
Roditelji – najveći uzor
Gastro novinarka Željka Klemenčić u svom je interesantnom predavanju skrenula pozornost na činjenicu da na navike zdrave prehrane djeteta najviše utječu roditelji i da je za to bez iznimke potreban veliki trud, motivacija i vrijeme roditelja. U današnjoj modernoj i užurbanoj svakodnevici, smatra Klemenčić, potrebno je da roditeljima visoko na ljestvici prioriteta bude zdrava i ujednačena prehrana kako bi dijete usvajalo pozitivne primjere od svojih najvećih uzora, a to su roditelji.

Helena Križan iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i projekta “Živjeti zdravo“ nadovezala se na ovo mišljenje savjetom da je za zdravu prehranu djeteta svakako potrebno i veliko zalaganje djelatnika odgojno-obrazovnih ustanova, prvenstveno u vrtićima i osnovnim školama, učenjem djece kroz kreativne radionice i samim stavom i zalaganjem učitelja i odgajatelja te nuđenjem zdravih obroka unutar obrazovnih ustanova.
Križan je predstavila istraživanje “Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2018./2019. (CroCOSI)“ istaknuvši da 35 posto djece u dobi od osme do devete godine ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu, a češće su zabilježene kod dječaka u odnosu na djevojčice, njih 37 posto u odnosu na 33,1 posto djevojčica. Regionalno gledajući, najveći udio dječaka s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom zabilježen je u jadranskoj regiji, njih 40,2 posto dok je najviše djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom u kontinentalnoj regiji, njih 34,3 posto. Gotovo trećina djece ne doručkuje svakoga dana, dvoje od troje djece svakoga dana ne jede voće, a njih četiri od pet svakodnevno ne jede povrće. Uz to, svako treće dijete tri ili više puta tjedno pije sokove s dodanim šećerom.
Timu stručnjaka “Zdravo i fino“ pridružila se u Šibeniku voditeljica Odjela zdravstvene ekologije Lidija Bujas iz Zavoda za javno zdravstvo Šibensko-kninske županije s primjerom dobre prakse koju Zavod provodi kroz projekt “Pravilna prehrana djece predškolske dobi“, a obuhvaća čak 1000 predškolske djece.
Voditeljica projekta “Zdravo i fino“ Jasenka Borovčak i voditeljica radionica kuhanja i autorica kuharica Snježana Krpes predstavile su koncept projekta, a osim radionica zdravog kuhanja u kojima djeca usvajaju vještine zdravoga kuhanja i izbora zdravih namirnica te stječu zdrave prehrambene navike koje mogu primijeniti u svojoj obitelji, djeca uče o temeljima cjelovita zdravlja, ekološkom uzgoju, odabiru zdravih namirnica te važnosti tjelesnog kretanja.

Oduševljenje djece
Projekt “Zdravo i fino“ DND-a Zabok dobitnik je prestižne nagrade “2019 EU Health Award“ Europske komisije za promicanje pravilne prehrane i prevenciju debljine u djece, a da ovaj i slični projekti imaju svoju održivost, i da su djeci i mladima korisni te mijenjaju njihove prehrambene navike, govore neke od sljedećih izjava djece: “Želim da se ovaj projekt nastavi, zato što je jako zanimljiv i pomaže mi da se zdravo hranim.”, “Vrlo sam zadovoljna stečenim iskustvom i znanjem i koristit će mi dalje u životu.”, “Život će ti biti ljepši ako odlučiš zdravo se hraniti.“, “Voće i povrće, što je zdrava hrana, trebamo jesti svakog dana.“, “Ja od danas ne pijem gazirano i ne jedem nezdravo!“, “Hoćemo to u školskoj kuhinji!“, “Od sad pametnije biram što ću jesti“.
Svi ovi podaci navode na potrebu mobilizacije stručne i šire javnosti kako bi se prioritetni javnozdravstveni problem – debljina u djece, sustavno počeo rješavati. Sudionici savjetovanja zaključili su da odgojno-obrazovne ustanove, nevladine udruge i lokalna zajednica trebaju pružiti snažnu i konkretnu potporu programima prevencije debljine, kao i programima promicanja pravilne prehrane, tjelesne aktivnosti djece i mladih te davanju podrške roditeljima u razvijanju zdravih životnih stilova u obitelji. Sredstva javnog priopćavanja imaju važnu zadaću prenijeti poruke struke roditeljima i djeci te na nestigmatizirajući način kontinuirano raditi na podizanju svijesti o razmjerima problema debljine u djece.