U lipnju 2021. Hrvatski sabor donio je ˝Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu˝. Riječ je o prijeko potrebnom planu za ublažavanje klimatskih promjena i zaustavljanje uzročnika globalnog zatopljenja. U njemu se navodi u dvije važne točke da bi se ˝značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla˝ te da ˝uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode˝.

Prijedlozi

-Od donošenja ‘Niskougljične strategije’ prošlo je gotovo godinu dana, a vezano za ove dvije točke nije se učinilo gotovo ništa, iako je za primjenu navedenih mjera potrebno malo financijskih sredstava. Stoga smo urgirali i pozvali gradove i općine da barem simbolično pridonesu provedbi ‘Strategije’, i to tako da hrana koju organiziraju na službenim sastancima i domjencima bude isključivo biljnog podrijetla – poručuju Prijatelji životinja.
Osim toga, neki od prijedloga lokalnim zajednicama su da u kantinama, vrtićima i školama lokalnih samouprava značajno smanjenje ponude jela od mesnih i mliječnih proizvoda te njihova zamjena raznolikom ponudom jela od žitarica, mahunarki, gljiva i pregršt ostalih opcija koje nudi prehrana na osnovu biljnih proizvoda, da na natječajima za javnu nabavu preferiranje proizvoda biljnog podrijetla naspram onima životinjskog podrijetla, ali i omogućavanje značajnog popusta za proizvođače koji na štandovima javnih prostora i tržnica jedinice lokalne samouprave prodaju proizvode isključivo biljnog podrijetla. Također, jedan od prijedloga je izrada edukativnih programa, produciranje informativnih materijala te promocija na javnim površinama o prednosti proizvodnje i konzumiranja proizvoda biljnog podrijetla.

Uštede

Dok se u Hrvatskoj traže barem mali koraci, u drugim zemljama već se odlučno korača u smjeru promocije biljne prehrane. Danska vlada najavila je da će usmjeriti čak 168 milijuna eura u proizvodnju hrane biljnog podrijetla, dok Sjeverna Irska planira golemo smanjenje uzgoja ovaca, goveda i pilića.

Svaka osoba koji se hrani veganski na godišnjoj razini uštedjet će više od milijun i 500 tisuća litara vode, više od 6500 kilograma žita, više od 1000 kvadratnih metara pošumljene zemlje i više od 3300 kilograma ekvivalenta CO2. Stoga Prijatelji životinja zaključuju da se trebamo okrenuti proizvodnji biljne hrane i promociji većeg konzumiranja voća, povrća, mahunarki, žitarica, sjemenki, orašastih plodova, kao i gotovih proizvoda poput biljnih mlijeka, sireva, pašteta, burgera i kobasica. S obzirom na enormnu potrošnju životinjskoga mesa, mlijeka i jaja u Hrvatskoj, svaki pomak važan je i nužan.

I svaki pojedinac može učiniti mnogo u cilju zaustavljanja klimatskih promjena. Najbitniji su edukacija i konkretni koraci pa Prijatelji životinja preporučaju gledanje filmova ˝Cowspiracy” i ˝Seaspiracy” te prijavu na Vege izazov na www.veganopolis.net.