VELIKI JUBILEJ TRADICIJE I SUVREMENOSTI: Direktor Regeneracije Anđelko Švaljek o 55 godina proizvodnje tepiha u Zaboku

“Svi ti proizvodi, ostvarenja, suradnje, a usudili bi se reći i umjetnička djela, ne bi bila to što su postala bez naših ljudi”

Objavljeno: 07.05.2022. Marta Čaržavec

Daleka 1967. godina bila je početak proizvodnje tepiha, kada je današnja tvrtka ˝reGALERIJA˝ djelovala  kroz tadašnju ˝Zagorsku industriju vunenih tkanina – ZIVT˝, nešto kasnije kroz tvrtku ˝Zivtex˝, da bi naposljetku nastavila pod okriljem ˝Regeneracije˝. Danas daleko poznata tvrtka, ove godine slavi 55 godina proizvodnje tepiha što je savršen povod za razgovor s direktorom tvrtke Anđelkom Švaljekom koji nas je ugostio u svom uredu i proveo kroz proizvodne jedinice tvrtke. Na početku, Švaljek nam je povijesnim pregledom pobliže objasnio vremensku lentu razvitka tvrtke:

Povijest

– Od samih početaka, bilo je vrlo logično da se kao sirovina koristi vuna, budući da je i ostatak industrije bio baziran na tom materijalu kao sirovini, ali ta ideja koja je u jednom dijelu bila određena nedostatkom novca za visoku tehnologiju, što je bio smjer prema ručnoj proizvodnji tepiha, taftinga, s vremenom se pokazivala, ne kao nadomjestak i alternativa tehnološki izrađenim proizvodima, već kao vrijednost u obliku ručnog rada i vještine izrade koja dolazi do izražaja – objasnio je Švaljek i nastavio:

– Vrlo brzo su se uspostavile  suradnje s umjetnicima, slikarima i tu je važan događaj bila izložba tapiserija 1985. godine u Parizu gdje se okupilo 14 slikara s područja bivše Jugoslavije. Bila je to velika izložba, u okviru ˝Ziftexa˝. Tada se prvi put skrenula pažnja široj stručnoj javnosti na ručnu proizvodnju tepiha. Nakon toga su bile zanimljive suradnje sa slikarima naivcima gdje imamo niz odličnih radova. Naravno, 1990. godine, dolaskom rata, raspadom tržišta, loše ekonomske situacije koja je pogotovo pogodila skuplje visokovrijedne luksuznije proizvode, praktički prestaje niz turističkih aktivnosti, pogotovo opremanja objekata. S druge strane, ono što je bilo dobro je to što smo se tada više okrenuli prema zapadnim tržištima – objašnjava Švaljek.

U 2013. godini tvrtka je revitalizirala priču suradnje, no ovog puta više s dizajnerima jer je te godine počela jačati dizajnerska scena, a time se na tržište vraća i tvrtka. Ono što je zanimljivo, kroz te godine, asortiman se mijenjao.

Prilagodba i suradnje

– Bilo je i određenih lutanja, prilagođavanja tržištu, pa smo se udaljili od tepiha i tapiserija, čak prema tepisonima, u jednoj fazi i sintetičkim tepisima, no u zadnjih 15 godina proizvodimo isključivo tepihe od vune, tehnikom ručnog taftinga. Ono što je zanimljivo je da od svega pet, šest proizvođača takvih tepiha, mi jedini imamo vlastito bojanje što je velika prednost u smislu širine asortimana boja. U svojoj paleti boja imamo standardno 182 boje i niz puta se pokazalo važnim uz deset crvenih napraviti 11-u. Mi to možemo, a ono što nam je posebno drago jest da jedan od velikih razloga zašto takvih pogona u Europskoj uniji nema nije sama cijena te tehnologije, već izrazito visoki ekološki zahtjevi i mnoge proizvođače, naše konkurente, odvraća od ideje da to rade sami i tada takvu proizvodnju dislociraju što je naravno najlakše – okreneš glavu od neprihvatljivih načina rada. Mi smo svi zajedno na jednoj planeti i isto je da li se na loš način radi ovdje ili 500 kilometara dalje. To sve jednog dana dolazi na naplatu, tako da smo se mi odlučili napraviti to onako kako se to mora raditi, što je koštalo, no isplatilo se i sigurno nećemo od toga odustati, kao što nećemo odustati ni od vune kao materijala – rekao je Švaljek.

Vodeći se globalnim ciljevima održivog razvoja, posebice s ciljem koji govori o održivoj potrošnji i proizvodnji, vuna je, uz aplikacije lana jedini materijal koji se u ˝reGALERIJI˝ koristi za proizvodnju tepiha i tapiserija. Za tvrtku je to bio logičan i optimalan izbor po pitanju cijene, kvalitete te njenog utjecaja na okoliš. Kako ističe Švaljek, kada dođe trenutak da treba podržati neku dobru ideju, dobar način rada, kratak lanac opskrbe, lokalnog proizvođača ili OPG-a, ljudi važu, uspoređuju neusporedivo. Na primjer, ne može se usporediti proizvod iz nekog ogromnog centra sa špecerajem i proizvod susjeda čija rajčica drugačije miriše i izgleda. Isto tako je i s proizvodima ˝reGALERIJE˝.

– Ono što je najvažnije je to da smo tehnologiju i znanje ručne izrade tepiha sačuvali do danas. Kroz svih 55 godina u djelatnosti proizvodnje tepiha postojala je uska suradnja s poznatim domaćim i inozemnim umjetnicima, arhitektima i dizajnerima različitih profila, a te su suradnje, s ponosom možemo reći, iznjedrile i trajne kulturološke vrijednosti kojima su bili obogaćeni prostori u Hrvatskoj i inozemstvu. Tako su od samih početka, s kraja šezdesetih pa sve do kraja osamdesetih godina, svoja djela u medij vune i tehniku ručnog taftinga prenosili značajni umjetnici svjetskog glasa, među kojima su bili oni poput Jagode Buić, Frane Delale, Raoula Goldonija, Jože Horvata, Marijana Kockovića, Mije Kovačića, Ferdinarda Kulmera, Ivana Lackovića Croate, Luje Lozice, Borisa Mardešića, Cvijetke Miloše, Ede i Goranke Murtić, Frane Para, Dimitrija Popovića, Ivana Rabuzina, Ivana Večenaja, Mladena Veže i drugih – kazao je Švaljek.

Guinessova knjiga rekorda

Od većih izvedbi, također je važno spomenuti i ručno rađeni tepih od 400 metara kvadratnih za hotel ˝Croatia˝ u Cavtatu, dok je krajem 1980-ih izrađena i najveća tapiseri­ja na svijetu – događaj zabilježen i u Guinessovoj knjizi rekorda, a riječ je o tapiseriji ˝Povijest Iraka˝, površine 1242 metara kvadratnih čiji su motivi vezani za tri tisu­će godina dugu povijest i kulturu te zemlje. Frane Delale autor je skice prema kojoj je tapiserija izrađena, a dio majstora koji su na njoj radili izvršio je i montažu iste u jednoj od Bagdadskih palača. Na kulturološku kartu svijeta ˝Regeneracija˝ se je ucrtala izložbom ˝Picasso i nova tapiserija˝ koja se je u organizaciji zagrebačkog Muzeja za umjetnost i obrt održala krajem 1985. godine u pariškom ˝Centru za kulturu˝. Sudjelova­nje 14 hrvatskih umjetnika u ovoj izložbi s 29 velikih tapiserija izrađe­nih u ˝Regeneraciji˝, zajedno s Picassovim ˝Gospođicama iz Avignona˝ i čuvene ˝Guernice˝, zapaženo je kao ‘čudo pretvorbe’ kistovnog predloška u tekstilni mural, a domaća publika imala je priliku izložbu pogledati u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu tijekom 1986. godine.

Pad poslovanja

Kroz turbulentne 1990-te i početak 2000-tih godina kada se tržište bivše države raspadalo, značajno je bilo partnerstvo s njemačkom tvrtkom ˝Co Designers˝ preko koje su se tepisi i tapiserije plasirali na zahtjevno europsko tržište, a što je u svakom slučaju pomoglo opstanku tvrtke, čak štoviše i daljnjem razvoju po pitanju dizajna i brze prilagodbe u ispunjavanju očekivanja probirljivih klijenata zapadnoeuropskih zemalja. Slična se situacija dogodila i kroz period nedavno završene pandemije korone. Promet tvrtke smanjio se za gotovo tri puta, no tim tvrtke je taj period iskoristio najbolje što je mogao.

– Veliki dio businessa pokriva nam opremanje hotela, a većina tih objekata je još uvijek pod usporenom gradnjom, novi se nisu gradili, svi su se plašili situacije koja se nije dogodila, no, dobra strana je da nam je porasla prodaja prema krajnjim kupcima u širokoj potrošnji i to dosta. To je jedan dio tržišta za kojeg smo uvijek imali ambicija i područje na kojem smo željeli rasti, a korona nas je u tom dijelu progurala. Iskoristili smo to vrijeme da se preselimo u novi prostor, da ga uredimo, da pripremimo nove dizajne i proizvode. Ukratko, svako zlo za neko dobro – rekao je direktor Švaljek pa istaknuo jedan od značajnijih projekata za tvrtku pokrenut 2013. godine.

˝Autoportreti˝

– Ostvarili smo suradnju s umjetnicima, arhitektima i dizajnerima ovog doba kako bi sačuvali kreativni duh i tradiciju suradnje s umjetnicima na sličan način kako su to u 1970-ima i 1980-ima ostvarili znameniti hrvatski likovni umjetnici. U prvoj prezentaciji ˝Autoportreta˝ na ˝Danu D˝ 2013. godine, svoje tepihe je predstavilo četvero dizajnera – tipografi Peter Bil’ak i Nikola Đurek te produkt dizajneri Svjetlana Despot i Nikola Radeljković. Uz njih, svoje su ideje nešto kasnije realizirali i na tepihe prenijeli dizajneri Imelda Ramović i Mirel Hadžijusufović kao dizajnerski dvojac Mireldy, arhitekt Dražen Pjeković, vizualni umjetnik i dizajner Silvio Vujičić, slikar Tomislav Ostrman, slikar i kipar Fabijan Knežević, akademska slikarica Koraljka Kovač te produkt dizajnerica Marija Gradečak i mnogi drugi – prisjetio se Švaljek.

Ništa bez ljudi

– U svemu tome nikako ne možemo zaboraviti činjenicu da sva ta ostvarenja, suradnje, realizacije, a usudili bi se reći i umjetnička djela, ne bi bila to što su postala bez ljudi – zaposlenika koji su kroz godine davali svoj doprinos u stvaranju te povijesti – istaknuo je Švaljek.

Prije svega, tu se misli na generacije dizajnera, majstora – taftera, tehnologa, ljudi na doradi i svih ostalih koji su kroz godine davali svoj doprinos u stvaranju ovih vrijednosti, a tvrtka im na tome neizmjerno zahvaljuje. Ujedno je to i povod da se pobroje sve aktivnosti koje će ostati zapamćene.

– Pokazat će se da je moguće 55 godina izrađivati neki proizvod, bez obzira što to prolazi kroz neke poslovne cikluse manje – više uspješne, različite tvrtke, različite oblike organizacije. Kroz cijelu 2022. godinu obilježavamo 55 godina proizvodnje tepiha u Zaboku koja je započela davne 1967. godine, a dvjema retrospektivnim izložbama u svibnju dati ćemo svojevrstan omaž ovoj zaista lijepoj i za nas važnoj obljetnici – najavio je Švaljek.

Izložbe

Otvorenje zajedničke izložbe ˝reGALERIJE˝ i ˝ŠUDIGO-a˝ na otvorenom, pod nazivom ˝Povijest tvrtke i moderni stvaralački izričaj˝ učenika Škole za umjetnost, dizajn, grafiku i odjeću kroz plakate na kubusima otvorit će se 7. svibnja u 13 sati. Krajem petog mjeseca, 24. svibnja u 17 sati zakazano je otvorenje izložbe tepiha proizvedenih kroz povijest tvrtke i izložba nagrađenih radova studenata dizajna tekstila Tekstilno – tehnološkog fakulteta u Zagrebu ˝Triptih tapiserije˝.

– Ono što ćemo pokazati kroz ove dvije izložbe i na to smo zaista ponosni, da to nije 55 godina u kojima ćemo samo nabrajati ono što smo napravili, već ćemo i pokazati neke proizvode koji se još uvijek koriste, a izrađeni su prije 40 do 45 godina. Mislim da je najstariji izrađeni tepih kojeg smo pronašli izrađen prije 42 godine. On će biti u našoj galeriji 24. svibnja. Neki od tepiha su naši, čuvali smo ih u svojoj arhivi, a neke smo pronašli diljem Hrvatske, neke posudili, neke otkupili i tu će biti izloženo desetak proizvoda koji su izrađeni 70-ih godina, koji se u stanovima i danas koriste. Mislim da su, pogotovo kroz zadnje desetljeće kada je prevladala ona filozofija ˝kupi, iskoristi, baci˝ i masovna proizvodnja, izgubljeni kriteriji, ostavljaju traga na okolišu i postavlja se pitanje koliko to uopće ima smisla. Zato mi i tome hoćemo dati doprinos i pokazati da se može raditi s prirodnim materijalima, na način koji je neškodljiv okolišu, ljudima koji ga izrađuju, nakon toga korisnicima i koji stvarno, uz racionalnu i normalnu pažnju, može potrajati desetljećima – poručio je Švaljek.

Budućnost

– Drago nam je da kroz ta dva događaja povezujemo tradiciju s budućnošću. Budućnost su školarci i studenti, a svakim danom svatko od nas postaje sve svjesniji da su ljudi najvažniji, bez njih nema ničega.Vrlo smo često nepravedni kod nas jer citiramo i spominjemo velika imena s kojima smo surađivali što je dobar uspjeh za nas, ali treba biti objektivan. Mnogima smo dali priliku da se okušaju u novim medijima i doprinijeli njihovoj prepoznatljivosti, ali smo prerijetko spominjali ljude koji rade svaki dan. Svaki čovjek koji je kroz tih 55 godina odradio posao, on je svojim radom omogućio da umjetničko djelo postane pravi tepih, ali se i sve one dane ujutro dizao prije zore i radio obične proizvode po našem ˝in house˝ dizajnu, a to su proizvodi od kojih živimo – objasnio je Švaljek.

Ističe, danas je sve puno teže, zahtjevnije, puno je teže probuditi interes kod mladih i zainteresirati ih. Veliki su izazovi na svim poslodavcima i njihovom prihvaćanju novih okolnosti. Na njima je da dobro prodaju svoj ˝business model˝, privuku talente i ljude željne sudjelovanja u izradi proizvoda. A upravo je ovo tvrtka koja čini sve kako bi svladala izazove današnjeg vremena.

Tako je u sklopu novog prostora za izradu tepiha, koji po nekim svojim karakteristikama i koncepta ˝hand made-a˝, a poprima i obilježja ˝craft˝ proizvodnje, otvoren je i prodajno-izložbeni prostor u kojem se tri do četiri puta godišnje uz puni ˝support˝ reGALERIJE održavaju izložbe autora s kojima surađuje u segmentu izrade tepiha i tapiserija. Kao tvrtka koja svoje poslovanje temelji na načelima društvene odgovornosti, tvrtka daje doprinos kulturi grada u kojem djeluje i živi, a što ćemo u skladu s njenim mogućnostima, činiti i u budućnosti.

Ono što ˝reGALERIJA˝ također nudi svim svojim klijentima i posjetiteljima jedinstveni je doživljaj upoznavanja s procesom kreativnog stvaranja proizvoda, od dizajn studija, preko procesa bojanja u vlastitoj bojadisaoni, ručnog taftinga i završne dorade tepiha uz mogućnost razgledavanja trenutnog postava izložbe.

– Na kraju svega, malo je reći da smo ponosni na ovih 55 godina proizvodnje nečega što na neki način nadilazi kategoriju proizvoda kao takvog. Jer, osim što po svojoj definiciji to jesu proizvodi – oni su i trajne kulturološke vrijednosti u koju su utkani potpisi imena velikih umjetnika, umijeće majstora i svih onih koji su sudjelovali u realizaciji istih te ljubavi prema onome što radimo – zaključio je na kraju Švaljek.

Najnovije po kategorijama

˝Kada se sjetim kako smo igrali nogomet zajedno teško je, a ovo je naš mali doprinos da se prisjetimo svega što je dao za nogomet, našem klubu i što je kao čovjek dao svima nama˝
Provjerili smo s bivšim studentom isplati li se završiti ovaj trogodišnji studij, a na FOI-ju smo provjerili što je tamo novo od ove akademske godine

KAMO NAKON SREDNJE? Fakultet organizacije i informatike ima novi modernizirani preddiplomski trogodišnji stručni studij poslovne informatike u vašoj neposrednoj blizini!

Provjerili smo s bivšim studentom isplati li se završiti ovaj trogodišnji studij, a na FOI-ju smo provjerili što je tamo novo od ove akademske godine

Objavljeno: 06.07.2022. zagorjeinternational

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter