U utorak je ispred Srednje škole Krapina predstavljen kurikulum građanskog odgoja za srednje škole.
SŠ Krapina jedna je od devet zagorskih srednjih škola u kojoj će se od iduće školske godine provoditi predmet “Škola i zajednica“, popularno nazvan akronimom “ŠiZ“. Predmet građanskog odgoja već se pilotno provodi u Primorsko – goranskoj županiji, u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji te u gradu Zagrebu.
O kakvom se predmetu radi i što će mladi kroz njega naučiti pojasnio je viši znanstveni suradnik s Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić, kazavši da se radi o predmetu koji je u potpunosti drugačiji od ostalih koji se provode u hrvatskim školama.

– Na tom predmetu učenici u drugom i trećem razredu srednje škole sami odabiru teme u zajednici kojima bi se željeli baviti tijekom školske godine, a teme su iz 11 različitih cjelina. Neke od cjelina su održivi razvoj, migracije, generacije koje žive na području županije, ali i teme poput kulture, medija, sporta, digitalne pismenosti i slično. Dakle, na tom predmetu mladi na početku školske godine odabiru ono čime se žele baviti u svojoj zajednici, potom tu temu istražuju i tako imaju prilike steći iskustvo vezano uz taj problem zajednice, i na kraju predlažu rješenja. Sam predmet je ponuđen ravnateljima srednjih škola u Krapinsko – zagorskoj županiji i zaista mi je drago da je od devet srednjih škola u županiji svih devet odlučilo od sljedeće školske godine pokušati napraviti novi iskorak, ne samo u obrazovanju ove županije, nego napredak u cjelokupnom sustavu odgoja i obrazovanja u zemlji – kazao je Jokić, pa detaljnije govorio o temama o kojima će mladi imati prilike raspravljati:
– Dakle, sljedeće školske godine u Krapinsko – zagorskoj županiji mladi će krenuti u raspravu o tome što ih brine i koji su njihovi problemi. Neki od problema s kojima se mogu baviti su prehrambene navike srednjoškolaca, pitanja poput riskantnih ponašanja srednjoškolaca, ali mogu biti i pitanja koja se tiču zajednice poput pitanja čistoće, siromaštva u selima i gradovima županije. Nakon što odaberu temu sa svojim nastavnicima, steći će iskustvo toga kako drugi građani u županiji vide taj problem. Nakon toga će imati priliku čuti i različite perspektive vezane uz taj problem, ali i propitkivati političare – rekao je, pa zaključio:
– Želim zahvaliti Županiji što je iskazala hrabrost da će mladi ljudi od iduće školske godine propitivati njih i njihove odluke i da će se tako njihov glas čuti. Vjerujem da će tako perspektiva Krapinsko – zagorske županije, ali i cijele Hrvatske u budućnosti biti puno bolja. Posebno mi je drago da se Zagorje pokazalo kao sredina u kojoj ovakve ideje koje pomiču obrazovanje i društvo mogu naići na plodno tlo i time se dokazuje da je Krapinsko – zagorska županija uvijek ta na koju se može računati u smislu da Hrvatska ovdje može pomaknuti svoje granice. Ovaj predmet nema niti jedna europska zemlja i time se Krapinsko – zagorska županija nalazi u samom vrhu onih koji će pokušati drugačije organizirati barem jedan dio škole za učenike i to tako da krenu od samih učenika, njihovih interesa i od toga da ih se ne uči toliko o samim teorijama, nego da se krene od toga da ih se pouči kako je i što znači biti aktivan građanin te što je zapravo važno da se ljudi povežu i koliko je važno da to povezivanje vodi ka djelovanju na dobrobit zajednice. Upravo su to glavne ideje “ŠiZ-a” – istaknuo je.
Pojasnio je i kako će se profesori i profesorice pripremiti za predavanje ovog predmeta.

Potpuno besplatno

– Što se tiče infrastrukturnih stvari, nastavnici i ravnatelji škola koje su se odlučile za ovaj novi predmet će proći kroz intenzivan trening stručnog usavršavanja. Trening će biti organiziran do početka sljedeće školske godine. Predviđeno je više od 20 nastavnika iz srednjih škola da budu uključeni u taj program, a što se samog programa tiče, izradili su ga Sveučilište u Rijeci, Prva riječka hrvatska gimnazija, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu i mi ga kao našu misiju prema zajednici dajemo u potpunosti besplatno i tako da same zajednice, ali prije svega učenici, imaju neku korist od obrazovanja, da osjete da je obrazovanje relevantno i da se njihov glas doista može čuti – kazao je.
Kako izgleda provedba predmeta u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji?
-Tamo su učenici na početku imali dvije teme s kojima su se htjeli baviti. Prva je bila cijena javnog prijevoza, a druga je bila nedostatak zelenih površina. Odabrali su ovu drugu temu i već se više od šest mjeseci bave tom temom na nevjerojatne načine i mogu reći da su njihova iskustva takva da učenici govore da bi htjeli da su svi školski predmeti poput ovoga – istaknuo je Jokić.
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar kazao je kako smatra da je u projektu građanskog odgoja ključno uključivanje mladih u rad lokalne zajednice jer mladi imaju često osjećaj da ih nitko ne čuje te da ono što oni misle nije važno, a što je najgore da ništa ne mogu svojoj zajednici promijeniti.

– Zapravo, djelomično su u pravu, a djelomično nisu iz jednostavnog razloga što mi stalno tražimo povratnu informaciju kako bismo naše odluke mogli prilagoditi njihovim potrebama. Kroz ovaj projekt, oni će moći kreirati i nametati teme koje su najvažnije za njih i na neki način nama ukazati na njih, kako bi ih kasnije kroz programe i projekte realizirali. Oni će kroz taj program naučiti istraživati i predlagati konačna rješenja, pratiti provedbu tih konačnih rješenja. Smatram da je to izuzetno važno. Ono što čitavo vrijeme govorim, naravno da je razvoj infrastrukture izuzetno važan za stvaranje uvjeta za što kvalitetniji život, no stalno pozivamo i prilikom dodjele stipendija i prilikom raznih edukacija, mlade ljude da ostanu živjeti na našim prostorima, a onda se logički postavlja i nameće da im i omogućimo da taj život bude na sliku i priliku onoga što su oni isplanirali i što očekuju od svoje zajednice. Bit ćemo izuzetno proaktivni i iznad onoga što je u planu i programu građanskog odgoja, trudit ćemo se da stalno budemo na raspolaganju mladim ljudima i da ih uključimo u rad zajednice – istaknuo je župan, dodavši da je Krapinsko-zagorska županija, jedna od dvije hrvatske županije koje su Županije prijatelj djece te da je da će provedba ovog projekta biti samo jedna nadogradnja onoga što Županija radi dugi niz godina.
– Idemo na populaciju drugog i trećeg razreda srednje škole koji nakon slušanja tog predmeta zapravo izlaze na izbore. Poražavajući je podatak koliko mladih ljudi kad steknu uvjete, izađe na izbore, upravo zato što smatraju da ih nitko ne sluša i da mogu išta promijeniti. S ovim pristupom smatram da će se to s vremenom itekako promijeniti – poručio je Kolar.
Dožupanica Jasna Petek istaknula je kako s obzirom na to da nijedna Vlada Republike Hrvatske dosad nije uvela građanski odgoj kao obavezan ili izborni predmet u hrvatske škole, Krapinsko-zagorska županija je 2019. godine po riječkom modelu uvela građanski odgoj u osnovne škole u županiji te trenutno 28 od 33 škole kao izvannastavnu aktivnost ima građanski odgoj, uglavnom za učenike i učenice petih i šestih razreda, ali ima i grupa onih niže dobne skupine te starije dobne skupine.

Dobra praksa

– Riječki model smo preuzeli zbog toga što se zaista pokazala pozitivna dobra praksa u primjeni u gradu Rijeci i jednostavno vođeni tom dobrom praksom, građanski odgoj smo ponudili našim osnovnim školama kojeg su one objeručki prihvatile. Sretni smo što postoji veliki interes među učenicima i učenicama naših osnovnih škola. Naravno da smo izuzetno ponosni što je tradicija građanskog odgoja u našim školama zapravo puno duža jer ona seže još u rane 2000 – te godine, kada su se teme iz građanskog odgoja kao međupredmetne posebno dojmile naših učitelja i učiteljica. Zapravo imamo jako dugu tradiciju odličnih projekata iz građanskog odgoja koje se svake godine provode u našoj županiji i postižu izuzetne uspjehe na nacionalnoj razini na državnim smotrama – pojasnila je Petek, zaključivši:
– Građani i građanke koji su samosvjesni, aktivni u svojoj društveno lokalnoj zajednici, odgovorni i poznaju svoja prava i obaveze, ali isto tako koji su spremni, aktivno se uključiti u život društvene lokalne zajednice kako je mijenjali na bolje, naš su ideal. Svjesni smo da takvi građani i građanke ne postaju sami od sebe, već da treba uložiti jako puno truda, prije svega kroz odgojno- obrazovne institucije, nudeći im sadržaje kroz koje mogu osvijestiti te informacije, ali isto tako i brusiti svoje vještine. Isto tako da im možemo kroz te programe usaditi odgovornost, proaktivnost i na neki način senzibiliziranost za društvene teme. Kroz građanski odgoj, djeca uče istraživati, kritički promišljati, raspravljati, konstruktivno argumentirati i zapravo smo jako sretni i zadovoljni što postoji mogućnost da se u našim srednjim školama ponudi jedan novi kurikulum “Škola i zajednica“, zapravo jedan vid građanskog odgoja i obrazovanja za naše srednjoškolce i srednjoškolke – kazala je.

Ravnatelj Srednje škole Krapina Ivica Rozijan kazao je da je tema “Škola i zajednica“, tema koja se nameće u svim vremenskim periodima, no s obzirom na globalizacijske trendove koji se trenutno razvijaju u cijelome svijetu više je nego ikada aktualna, odnosno da je potrebno sudjelovanje škole u lokalnim problemima te zajednici u kojoj se živi i radi.
– Učenicima drugih i trećih razreda srednjih škola omogućit će se da kroz jedan fakultativni vid nastave obrade neku od ponuđenih 11 tema kako bi se senzibilizirali upravo za lokalnu problematiku, kako bi mladi naraštaji stekli uvjete za stjecanje dodatnih znanja i kompetencija, odnosno da se i njihov trag ostavi u lokalnoj zajednici u kojoj žive i pohađaju nastavu. Dodatna znanja i kompetencije koristit će ili dalje u nastavku obrazovanja ili kroz život i rad u županiji – poručio je Rozijan.