Stubički kraj nadaleko je poznat po manifestaciji “Seljačka buna”, u sklopu koje se, uz angažman više stotina sudionika, rekonstruira Bitka kod Stubice, završni sukob pobunjenih seljaka i plemićke vojske, koji se zbio na današnji dan, 9. veljače 1573. godine, a završio je tragično za Matiju Gupca i njegove pobunjenike. No, krenimo redom.
Početkom i u prvoj polovici 16. stoljeća mnoge europske zemlje bile su zahvaćene valom seljačkih ustanaka.
Nakon što su se uzalud žalili caru i banu na zlodjela stranih plemića, seljaci su u znak prosvjeda prestali plaćati nerazumne poreze, pa je jedan od najgorih plemića, Franjo Tahy, poslao svoje naoružane plaćenike, ali su ih seljaci s oružjem spremno dočekali. Zbog tog je otpora Hrvatski sabor seljake proglasio izdajicama domovine, na što su oni odgovorili sveopćim ustankom protiv feudalnih gospodara.
Za vođu bune izabran je Ambroz Gubec (kasnije nazvan Matija) iz Gornje Stubice. Gubec je sa svojim najbližim suradnicima i prijateljima digao seljake na ustanak, a buna je započela u noći s 27. na 28. siječnja 1573., napadom na Cesargrad.
Pokret seljaka brzo se proširio, a buna je zahvaćala 60 vlastelinstava na područjima Hrvatske i Slovenije.
No, nakon početnih uspjeha, feudalna je vojska ubrzo slomila bunu. Gubec je s dijelom ustanika između 29. siječnja i 2. veljače 1573. iz Donje Stubice krenuo prema Zaboku i uspio osvojiti utvrđenu kuriju Šimuna Keglevića, Šabac kraj Krapine.
Dana 7. veljače 1573. ban Drašković je u Zagrebu okupio vojsku za napad na ustanike u Zagorju, a idućeg dana Gregorićeva vojska poražena je u bitki kod Šempetra. Jedino su ostali neporaženi Gupčevi pobunjenici, njih oko 6000, u Hrvatskom zagorju kod Stubičkih Toplica. Njih je 9. veljače 1573. napala plemićka vojska, s oko 5000 pješaka i oklopljenih konjanika, pod vodstvom Gašpara Alapića.
Seljaci su bili loše naoružani i bez konjice, ali su pružali tako žestok otpor, da se nije znalo tko će pobijediti sve dok feudalnoj vojsci nije stigla pomoć.
Nakon bitke kod Stubičkih Toplica, vršena je odmazda nad seljacima, dok je Matija Gubec zarobljen i odveden u Zagreb, gdje je pogubljen na Trgu svetog Marka, 15. veljače 1573. godine. Prema legendi, morao je nositi užarenu krunu na glavi, a nakon toga ga je mađarski vlastelin Morencz Bahiczy rasčetvorio.