Nacionalni stožer za civilnu zaštitu objavio je nove podatke o epidemiološkoj situaciji u Hrvatskoj.
Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak je izvijestio i 14-dnevnoj incidenciji na 100.000 stanovnika.
– Prije tjedan dana imali smo 94 novooboljelih, a prije 2 tjedna 134 od 2423 testiranih. U ovom tjednu smo imali 2953 novooboljelih, a u tjednu prije 3466. Ovaj tjedan imamo 14 posto manje novooboljelih nego u tjednu prije. U RH je incidencija 157,0. Najnižu ima Istarska županija, a najvišu Splitsko-dalmatinska. Na listi zemalja EU Hrvatska je po incidenciji na 5. mjestu. Nižu imaju Bugarska, Danska, Grčka i Finska. Do jučer je aplicirano 99.593 doze cjepiva. HALMED je primio 629 prijava nuspojava: 612 na Pfizer, a 17 na Modernino cjepivo. Nema niti jedne ozbiljne nuspojave, sve su blage – rekao je Capak. Pošto je presica Stožera kasnila odmah se krenulo s novinarskim pitanjima.
Cijepiti starije AstraZenecom ili ne?
– Ima nekoliko zemalja EU koje su preporučile da se ne cijepe stariji od 65 tim cjepivom. To je pet zemalja EU u ovom trenutku. Njihov argument je da nema dovoljno dokaza u ispitivanjima EMA-e, da je cjepivo učinkovito u tim dobnim skupinama. Točno je da je bio mali broj ispitanika pa razlika nije bila statistički značajna. Naš argument za korištenje cjepiva je da je ono učinkovito, sigurno i ispravno testirano i da ga je EMA odobrila za sve građane starije od 18 godina – rekao je Capak.
Mladi se okupljaju vikendom, možda jer Stožer poziva na mjere, a sami se toga ne drže, aludiralo se pitanjem na pogreb Miroslava Tuđmana.
– Kada je riječ o pogrebu, gradska groblja su sukladno epidemiološkim mjerama i propisima organizirala pogreb. Bilo je nekoliko ograničenih područja, smješteno je onoliko ljudi koliko može biti: obitelj, dužnosnici i pripadnici HV-a. Sva područja su bila odijeljena trakama i udaljena jedna od drugih koliko su trebala biti. Svi koji su bili sa strane također su bili odijeljeni. Postojali su redari, mnogi ljudi su i spriječeni da uđu. Poklonili smo vjeru gradskim grobljima i to tamo nije izgledalo jako loše – rekao je ministar Vili Beroš. Govorio je i o tulumu mladih tijekom vikenda.
– Zagrebačka policija je izašla na teren i nisu utvrdili kršenje epidemioloških mjera niti elemente kaznenih djela ili prekršaja. To se odnosi na okupljanje kod studentskog doma. Okupljeni su se nakon upozorenja razilazili. Mi na tu vrstu okupljanja možemo gledati kao na posljedicu činjenice da ova situacija traje dugo, skoro godinu dana. Bez obzira na različite interpretacije, nikad nismo rekli da je kriza gotova, da virusa nema. Uvijek smo inzistirali na tome da se virus i dalje širi, da opasnost traje, sve dok ministar zdravstva ne pošalje prijedlog Vladi da se proglasi kraj epidemije.
To što je bilo tko od nas nezadovoljan, nema utjecaja na virus: on je tu, širit će se u mjeri u kojoj mu našim ponašanjem dopustimo. Diljem Europe ima prosvjeda, najviše zbog različitih mjera u različitim državama. Napominjem da u RH imamo najliberalnije mjere u odnosu na druge članice EU. Oni koji prosvjeduju u Europi imaju u vidu da je u RH puno toga otvoreno što kod njih nije. Zahtijevaju da EU ima jedinstvenu politiku mjera, a mi nećemo pristati na to jer je svaka država suverena i promišlja o mjerama.
Uz najmanje stroge mjere uspijevamo spuštati brojeve. Na što bi ličilo kad bismo pristali da se mjere donose na razini EU, bilo bi puno više zatvorenog nego sada. Okupljanja na otvorenom mogu proći dobro. Ako postoji epidemiološki okvir za okupljanja, ona mogu proći dobro jer i javnosti je stalo i ima argumente zašto bi se nešto trebalo održati. Ako vi tada date poseban epidemiološki okvir, poslali ste poruku da se to može održati, ali je taj koji je tražio svjestan da postoji rizik. Time se postiže da sudionici ne gube iz fokusa epidemiju i mjere, a možete imati okupljanja kod kojih nema fokusa i mjera i tu se javlja rizik. Mi smo izradili okvire za niz situacija i zaključili da nešto od toga može proći, a nešto teško, čak i uz najbolju volju. Osnovno je da se ljudi ponašaju disciplinirano i odgovorno. Ne treba previše filozofirati o mjerama. Glavne mjere su distanca, maska, prozračivanje zatvorenih prostora i higijena. Sve drugo je aplikacija tih mjera na realne životne situacije. Negdje je to lakše, negdje sve može proći u redu a negdje to ide teže. Nadamo se da ulazimo u razdoblje kad će epidemija vjerojatno uz mjere, cijepljenje i dolazak boljeg vremena biti u povoljnijoj situaciji kad govorimo o psihosocijalnom aspektu epidemije – rekao je Beroš.
Alemka Markotić se osvrnula na svoje navode o bioterorizmu.
– Ta riječ se povremeno meni izvuče iz usta kad se treba upotrijebiti u određene situacije. Možda je neodgovorno ponašanje, kada ste svjesni da vaše ponašanje može drugome naštetiti, bilo da mu prenesete covid, HIV, ospice, gripu, a vi i dalje ne vodite brigu o epidemiološkim mjerama, onda to možete zvati od bioterorizma do neodgovornog ponašanja ili kršenja zakona. Sve će doći na isto, a to je da netko zbog sebičnosti i uskog interesa ignorira sve to i može uzrokovati bolest. Ako ste svjesni rizika, nakratko vas može i na otvorenom biti više. Treba upotrijebiti glavu, mozak, zdrav razum, a ne uspoređivati kojekakve situacije i onda se uhvatiti za to. Nije isto ako 100 ljudi stoji vani s maskama ili u disku jedan kraj drugoga. Svi smo partneri u ovoj priči. Ako zajedno pokušamo naći rješenja i izdržati još malo dok se ne procijepimo, onda ćemo uspjeti kao nacija – rekla je Markotić.
O učinkovitosti cjepiva na južnoafrički soj virusa?
– Niža je učinkovitost kod južnoafričke varijante nego kod drugih, a za druga cjepiva također ima naznaka da su nešto slabije učinkoviti kod tog soja. Još su ti podaci u začetku i treba još malo pričekati. Pokazalo se da je cjepivo jednako učinkovito na britansku varijantu koja je u zadnja tri mjeseca uzrokovala treći val u Velikoj Britaniji. Ima još nekih osobina tog cjepiva koje ga čine sasvim prihvatljivim za starije. Jedna od njih je da je skoro 100% učinkovito, pruža potpunu zaštitu od teških oblika bolesti i od smrti, a to vrijedi i za druga cjepiva. Kada bi se ona uspoređivala, bili bismo u nezahvalnoj situaciji jer su populacije na kojima su cjepiva ispitana različite, različite su i okolnosti pa se ta cjepiva ne može izravno uspoređivati. Sva štite od teških oblika bolesti, to je jedino sigurno. Ako bi se uspoređivali postoci, vidjelo bi se da ima razlika u brojevima ali ima i različitih podataka o učinkovitosti za sva ta cjepiva. Razlike u onome što je najvažnije su prilično male – rekao je epidemiolog Bernard Kaić. Dodao je da nema medicinskog razloga da netko ne primi cjepivo Astra Zenece.
O mogućnosti dolaska ruskog cjepiva u Hrvatsku?
– Sigurno je da će ruski proizvođač skoro podnijeti zahtjev EMA-i za registraciju ruskog cjepiva. Mađarska je to cjepivo uvezla prvo za kliničko ispitivanje, a onda kao interventni uvoz. Mi u svakom slučaju, ako se dogodi da će nam to biti potrebno, razmotrit ćemo mogućnost da ga interventno mimo članka 5 direktive EU o registraciji lijekova, lijek uveze u RH ali trenutno takva odluka ne postoji – kazao je Capak.
Što ako se umirovljenici odbiju cijepiti AstraZenecom, hoće li opet biti prvi u redu za neko drugo cjepivo?
– Nijedno cjepivo ne pruža 100%-tnu zaštitu. Vrijeme će pokazati hoće li učinkovitost u populaciji biti manja ili viša nego u kliničkim studijama. Ako netko silno želi drugo cjepivo, nitko ga neće tjerati. Problem je tu što se pri kalkuliranju čime će se netko cijepiti, cijepljenje odgađa. Mi vidimo da dugo još nećemo imati dovoljne količine za cijepiti stariju populaciju. Čak i da kažemo da je viša djelotvornost, mislimo da je bolje do proljeća cijepiti sve sa 70% djelotvornim cjepivom nego tek na jesen s 90%. Do jeseni bi velik broj ljudi mogao oboljeti i umrijeti a ako se cijepe u proljeće, neće umrijeti do jeseni jer je 100% učinkovitost od teških oblika bolesti – kazao je Kaić.
O kršenju mjera na otvorenom?
– Nikad nećete čuti da je dopušteno kršenje mjera. Mjere su sračunate na to da se ne organiziraju nikakva javna okupljanja iznad 25 osoba. Tu policija uvijek ide prema organizatoru. Ovo što se dogodilo kod studenata smo imali i ranije i tu sam ja govorio da policija kod takvih situacija na prvo mjesto stavlja zaštitu javnog reda i mira. Možete sugerirati da slike s Jaruna izgledaju da policija djeluje kao u nekim zemljama koje imaju i policijski sat, da ulazi među mlade, rastjerava ih, da koriste vodene topove i sl. Mi govorimo da je ovo solidaran napor. Ako ljudi u tome ne sudjeluju, nećemo uspjeti. Da policija ima saznanja da je netko nešto organizirao i pozvao više od dopuštenog broja ljudi, način postupanja bi bio drugačiji. Ne spominje se ni nedavni prosvjed. On je bio organiziran za 25 ljudi, a znalo se da će biti više. Bilo je politike, nepridržavanja mjera. Policija je i tu postupila stavljajući na prvo mjestu zaštitu javnog reda i mira. U tome ćemo uspjeti samo ako svi preuzmemo na sebe individualno i grupno određeni dio odgovornosti, da poštujemo epidemiološke mjere. Ne vidim da su mladi koji su 2-3 dana u medijima bili nešto veći epidemiološki rizik od drugih događaja koji su ispali iz fokusa vašeg zanimanja – rekao je Božinović.
O drugoj dozi Pfizerovog cjepiva?
– Nema nikakve opasnosti da ljudi neće na vrijeme primiti drugu dozu Pfizerovog cjepiva. Dobili smo manju količinu nego što smo očekivali, ali na vrijeme smo obavijestili cjepitelje da čuvaju doze za docjepljivanje i sada mogu sigurno reći da nitko neće ostati bez druge doze na vrijeme. Svi su cijepljeni u roku od 30 dana – rekao je Capak.
Revitalizacija Imunološkog zavoda?
– To je u planu rada ove Vlade. Imamo jedan koncept rješavanja tog pitanja. Imamo ustanovu i dioničko društvo, poticaje koji se daju. Trebalo je naći organizacijski, pravni i financijski model. Ulazimo u finiš evaluacije jedne opcije da bismo za mjesec, mjesec i pol prezentirali Vladi taj koncept. Oni moraju dati zeleno svjetlo. Činjenica je da je i potres napravio svoje. Neke zgrade u Rockefellerovoj su oštećene, orijentirali smo se prema drugim prostorima. Trenutno su u završnoj fazi financijske i pravne evaluacije, očekujemo zeleno svjetlo Vlade da bismo mogli krenuti u iduću fazu revitalizacije Imunološkog. Pandemija je upravo naglasila potrebu takvog zavoda.Imamo u planu izgradnju novih zgrada – kazao je Beroš.
Zašto je dječak koji je preminuo prebačen iz Klaićeve u Zaraznu bolnicu?
– Procijenjeno je da postoji veće iskustvo u liječenju djece s covidom i komplikacijama koje je nosila njegova dijagnoza i tako je dogovoreno da će se nastaviti liječenje u Zaraznoj i to je bila stručna odluka ta dva tima – objasnila je Markotić.
Sekvencioniranje novih sojeva virusa u Hrvatskoj?
– Hrvatska se priprema, analizirana je infrastruktura. Za sada imamo sve što nam treba, u nastavku se mogu resursi dopuniti zbog razvoja molekularne epidemiologije. Ima i dovoljno ljudi sa znanjem za početak da se u to uključe. To su ozbiljne analize pa to ima svoje trajanje gdje god da se radilo, rezultate nećemo imati danas-sutra – kazala je Markotić.