Pariški sporazum proslavio je svoju petu godišnjicu potpisivanja, Europska komisija potvrdila je iznose u budžetima gospodarskog oporavka i razvoja “Za sljedeću generaciju” kao i ciljano smanjenje emisija stakleničkih plinova za 55% posto do 2030. godine.
Pred nama je izazovan razvojni kontekst, ali i dobra prilika za Hrvatsku kakvu želimo u 2030. godini, no jako je važno što radimo već danas, da razmišljamo strateški, dugoročno i inovativno.
Stoga se ovih dana, o viziji Hrvatske 2030. i kako je ostvariti, razgovaralo na virtualnom događanju pedesetak sudionica i sudionika iz različitih sektora – od akademskog i znanstveno-istraživačkog, poduzetničkog, javnog do civilnog sektora, studenata i start-upa. Okupila ih je najveća europska zajednice znanja i inovacija za klimu u Hrvatskoj, EIT Climate-KIC Hub, a vizija je sukladna Zelenom planu kojim je Europska komisija svima, pa i nama u Hrvatskoj odredila strateški cilj – Europa kao klimatski neutralan kontinent do sredine stoljeća.
Glavni direktor EIT Climate-KIC-a za razvoj i transformaciju regija dr.sc. Thanh-Tam Le osvrnuo se na sam Pariški sporazum.
Sistemski pristup
– Daljnjim odgodama akcije, ciljevi Pariškog sporazuma stavit će se izvan dosega. Jedini održivi pristup je ko-dizajniranje sistemske transformacije između sektora i javnih tijela, duboko ukorijenjene u specifični kontekst svake nacije i regije, a koja se susreće s dvostrukim izazovom klimatskih promjena i društveno – ekonomskog oporavka. Samo ovakav sistemski pristup može osigurati da svaka odluka o oporavku, ne ograničavajući se na politike zaštite okoliša, bude u potpunosti kompatibilna s hitnošću klimatskog djelovanja. Moramo odlučno i snažno ograničiti raštrkane, kratkotrajne inicijative i usitnjene projekte, radije kombinirajući nekoliko poluga transformacije i dizajnirati mnogo dosljednije, otpornije i održivije razvojne portfolie kao put u prosperitetnu i inkluzivnu budućnost – kazao je.
Vizija EIT Climate-KIC RIS HUB-a je da bude pokretač sistemske promjene u društvu, u tranziciji ka otpornijem i održivom, što je bila i glavna ideja kod osnivanja HUB-a 2018. godine, a kasnije je potvrđena u suradnji i dijalogu s dionicima iz različitih dijelova društva. Glavni naglasak stavljen je na viziju Hrvatske u kojoj su gradovi predvodnici transformacije u klimatski neutralno društvo u partnerstvu s proaktivnim građanima i dinamičnom, inovativnom start-up scenom. Gradovi koji ulažu u dubinsku integriranu obnovu zgrada, u zelenu urbanu infrastrukturu i u solarne elektrane na krovovima, zajedno s građanima. Gradovi koji svoje razvojne izazove rješavaju odvažnim eksperimentima kao živi laboratoriji u kojima inovacije izlaze iz laboratorija i garaža, a pri tome koriste i kombiniraju različite financijske instrumente za održivost i ulaganja za klimatski oporavak i otpornost.
RH izrazito ranjiva
– Globalno, ali i u Hrvatskoj, potrebna nam je promjena narativa o gospodarskom razvoju – novo zeleno gospodarstvo ne može biti više gospodarstvo koje je sebi cilj i mjeri se apstraktnim pokazateljima i kratkoročnim profitom, nego treba biti gospodarstvo koje je socijalno i okolišno održivo i koje je u funkciji rasta društvenog kapitala i gospodarstva blagostanja. Hrvatska je izrazito ranjiva na klimatske promjene i nije svejedno kako će se postaviti – ispravno definiranje zelenog oporavka od ključne je važnosti za rješavanje hitnih i međusobno povezanih izazova klimatskih promjena, gubitka biološke raznolikosti i gospodarskog razvoja – u svom uvodnom obraćanju naglasio je Posebni savjetnik predsjednika RH za energiju i klimu, ali i od srijede prvi Veleposlanik Europskog klimatskog pakta. dr.sc. Julije Domac. Stoga je plan rada EIT Climate-KIC RIS Hub-a usmjeren na povećani, sistemski raspon fokusa u suradnji s dionicima koji su identificirani do sada, kao i proširenje platforme EIT-a u Hrvatskoj snažnijom koordinacijom rada ostalih zajednica znanja i inovacija. Također, cilj je povećati vidljivost HUB-a i njegovog djelovanja prezentacijom postignuća te se približiti radom i komunikacijom donositeljima odluka u legislativnim procesima, a posebno onim povezanim s izradom programskih dokumenata koji uređuju financiranje projekata u funkciji ostvarenja vizije Hrvatske kakvu želimo u 2030. godini i dalje – klimatski otporne, energetski neovisne, napredne i inovativne.