“HRVATSKA MORA BOLJE“: Veliki prosvjed za bolje obrazovanje na glavnom zagrebačkom trgu okupio 40 tisuća prosvjetara, među njima više od 500 zagorskih profesora i učitelja

NACIJI POKAZALI ZAJEDNIŠTVO, A VLADI ZUBE: Radimo sve to prvenstveno za dobrobit djece i budućih generacija

Objavljeno: 26.11.2019. Jožica Miklaužić

Na Trgu bana Jelačića u Zagrebu sindikati zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u podne su održali prosvjed pod geslom “Hrvatska mora bolje“, na kojem se prema njihovim procjenama okupilo više od 40 tisuća ljudi. Podršku kolegama u pokretu za bolje obrazovanje dali su i zagorski prosvjetari, pa je tako u jutarnjim satima iz Zagorja krenulo 10-ak autobusa.
– Idemo do ispunjenja naših zahtjeva, odnosno do najprihvatljivije ponude Vlade Republike Hrvatske, o kojoj ćemo se izjasniti na referendumu članstva kad bude ponuda na stolu. Ovim prosvjedom želimo pokazati svoje nezadovoljstvo, naša očekivanja su predana u našem zahtjevu, a to je povećanje koeficijenta složenosti poslova za 6,11 posto – rekao je prije polaska županijski povjerenik Sindikata hrvatskih učitelja, Dinko Prpić.
Više od 500 zagorskih profesora i učitelja svojim su transparentima jasno poručili kako se bore za bolje obrazovanje i prava djece. Samo neke od njihovih poruka glasile su “Vratite nam dostojanstvo i učenike u učionice“, “Ne održavamo nastavu kako bi vas nešto naučili“, “Što je važnije od znanja? Ništa“ i  “Mi smo budućnost“.

Dostojanstvo učitelja

Jedan od transparenata bio je i u rukama mlade nastavnice engleskog jezika u Osnovnoj školi Sveti Križ Začretje,  Emanuele Mijatović koja je istaknula kako se prosvjedu priključila prvenstveno s ciljem da se vrati dostojanstvo učiteljima, a tek nakon toga zbog financijske situacije, odnosno povratka učitelja na koeficijent složenosti poslova koji su nekada imali.
– Smatram da se nas učitelje premalo cijeni s obzirom na obujam poslova koji obavljamo. Ljudima su uvijek prva asocijacija na naše zanimanje dugi praznici, a nitko ne zna koliko zapravo mi u tom periodu imamo posla i što sve moramo pripremiti, od godišnjih i mjesečnih planova, do dnevnih priprema kao i planova rada za svakog učenika koji pohađa prilagođeni program. Uz sve to mi smo djeci drugi roditelji – rekla je Emanuela Mijatović te dodala kako su i redovito van svog radnog vremena na raspolaganju roditeljima za sve informacije.
– Znamo da roditelji rade do kasno popodne tako da odgovaramo na njihove pozive i nakon radnog vremena. Svjesna sam da je učiteljski posao više poziv nego profesija i oduvijek mi je želja bila to raditi. Međutim promijenila se slika društva, nekada je učitelj bio ličnost koju se poštivalo dok danas to više nije tako, što me razočaralo – rekla je Mijatović.


S njome se slaže i Marija Ivček koja godinu dana radi kao učiteljica glazbene kulture.
– Radimo u lošim uvjetima i upravo zbog toga smo izašli na ulice. Često moramo izdvajati novac iz svog džepa kako bismo nabavili pojedine materijale da bi nastava funkcionirala te da bi učenici bili sretni i motivirani za rad. Ja bih trebala provoditi “Školu za život“, ali u učionici nemam projektor, nemam tablet, platno, kao ni pametnu ploču i još uvijek radimo na starim zelenim pločama. Ali jednostavno moram se snaći i odraditi to najbolje što znam. Iskreno se nadam da će se s ovim štrajkom nešto promijeniti i vjerujem da nas čeka bolje sutra – rekla nam je Marija.


Njezina starija kolegica, učiteljica razredne nastave Jadranka Guca ne dijeli njen optimizam te nam  govori kako više ništa ne očekuje i da se u životu previše naslušala obećanja kako će biti bolje, a zapravo nikada od toga nije bilo ništa.
– Najbitnije od svega je da smo pokazali zajedništvo i jedinstvo u borbi za svoja prava i prava djece. Ovo je moj prvi prosvjed u 35 godina rada i moram reći kako je veličanstveno i prekrasno. Ni odluka Vlade prema kojoj nam ovi dani štrajka neće biti plaćeni nije nas spriječila da se i dalje borimo, štoviše to nas je još više ujedinilo – kazala je učiteljica Guca.

Sve ide presporo

Prosvjedu koji je prema njegovim riječima jedan od jačih u posljednjih 20 godina rado se priključio i profesor glazbene kulture Franjo Šoštarić i zaposlenik Centra za odgoj i obrazovanje “Zajezda“ koji smatra da je vrijeme da se Vladi pokaže kako bi joj prioritet trebao biti bavljenje potrebama i problemima naroda.
– Za normalno funkcioniranje države prvo treba zbrinuti narod i ovim prosvjedom želimo ukazati na to i pokrenuti jednu svjetliju budućnost. Radimo sve to prvenstveno za dobrobit djece i budućih generacija. U prosvjeti radim već 28 godina i mogu potvrditi kako situacija ne ide na gore, ali isto tako jako sporo ide na bolje i vrijeme je da Vladi koju smo nažalost sami izabrali, pokažemo da ne može više od nas raditi budale. Mi kao društvo s pravom Vladom i pravim ministrom možemo postići jako puno – zaključio je Franjo Šoštarić.


Naši su se profesori tako u popodnevnim satima u Zagorje vratili dvojakih osjećaja. Dok jedni sumnjaju da će sav taj trud donijet promjene na bolje, drugi se nadaju pozitivnom rješenju.
– Zadovoljan sam organizacijom prosvjeda, sve je prošlo u najboljem mogućem redu i mislim da svi oni koji nisu bili toliko upoznati sa situacijom su danas mogli čuti presjek svega. Nadamo se pozitivnom rješenju situacije – rekao je sindikalni povjerenik Osnovne škole Augusta Cesarca iz Krapine, Igor Šoštar, u vrijeme dok su pregovori sindikata i Vlade još bili u tijeku. U ponedjeljak navečer školski sindikati nakratko su napustili razgovore s predstavnicima Vlade radi međusobnih konzultacija, a neslužbeno se doznaje da im nije ponuđeno ništa novo te da se ni u jednom trenutku nije razgovaralo o sindikalnom zahtjevu za povećanjem koeficijenata od 6,11 posto u prosvjeti.



Nakon šest sati dugog sastanka sindikata s predstavnicima Vlade, dogovor nije postignut. Pregovori se nastavljaju, kao i štrajk prosvjetara

ZAŠTO SU TO RADILI? Policija u dvije zagorske škole tražila podatke o organizatorima prosvjeda i koliko je nastavnika išlo na prosvjed

Nakon velikog prosvjeda nastavnika u Zagrebu na kojem se, prema procjenama sindikata, okupilo više od 40 tisuća ljudi, predstavnici sindikata susreli su se s predstavnicima Vlade, no nije došlo do dogovora. Čak šest sati trajao je sastanak u Vladi s predstojnikom Ureda premijera Zvonimirom Frkom Petešićem, no dogovor nije postignut, a pregovore nastavljaju danas.
– Štrajk se nastavlja. Ukoliko sutra završimo pregovore ići ćemo na referendum. Molim vas da istražite istraživanje policije popisa prosvjednika što smatramo zastrašivanjem – rekao je Branimir Mihalinec nakon sastanka koji je započeo u 16 sati, a završio nešto prije 23 sata.
Frka Petešić je nakon razgovora novinarima rekao da misli da ima pomaka i da su pregovori bili “jako konstruktivni”.
– Razgovaramo o tome na koji način to napraviti imajući u vidu mogućnosti i činjenicu da je proračun već izglasan i da smo na kraju godine. Tražimo održiva rješenja, koja neće značiti veću presiju na porezne obveznike, a koja će u najvećoj mjeri zadovoljiti zaposlene u obrazovanju, dok se dugoročno ne riješi pitanje koeficijenata – rekao je Frka Petešić te potvrdio da se razgovara i o dodacima na plaću.
Na pitanja o policijskoj kontroli u Krapinsko -zagorskoj županiji, rekao je da se to radilo zbog regulacije prometa.
– Da se može znati da li dolazi pet ili 30 autobusa. To je informacija koju imam – rekao je Frka Petešić.
Sindikalisti su rekli da su tijekom sastanka pitali zbog čega su policajci ulazili u škole u Krapinsko – zagorskoj županiji i popisivali one koji su se uputili na prosvjed u Zagreb.
– Dobili smo informaciju da su željeli procijeniti koliko će autobusa doći na prosvjed. Zatražili smo i od povjerenika iz drugih županija je li se to događalo i kod njih – rekli su sindikalisti, dodajući da su ionako unaprijed najavili da će u Zagreb doći 200-tinjak autobusa, pa im nije jasno zašto bi se to provjeravalo samo u KZŽ.
Kako piše Dnevnik.hr, sindikati su dobili dojavu kako se policija o prosvjedu i prosvjednicima raspitivala u dvije zagorske škole. Dojava im je stigla od sindikalne povjerenice koja je zbog bolesti ostala u školi i nije išla na prosvjed.
– Kaže da je nakon odlaska kolega na prosvjed, u školu došla policija, koja je tražila njezine osobne podatke, ispitivala je tko je organizator prosvjeda i koliko je kolega išlo na prosvjed. Kaže da je zatečena svime, odgovarala na pitanja kao malo dijete. Napominje kako je policija potom otišla u susjednu školu u kojoj su bili na dan prosvjedne akcije Potrubi za obrazovanje. Postavila je pitanje je li škola kriminalna organizacija ili mjesto odgoja i obrazovanja i može li njihovo dostojanstvo, nakon ovoga, biti još manje – piše Dnevnik.hr.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba