U tijeku su arheološka istraživanja Starog grada Vrbovca u Klenovcu Humskom, poznatog i pod nazivom Veliki Gradiš. Istraživanja, kao i konzervacija otkrivene arhitekture, provodi se već dugi niz godina, u suradnji Instituta za arheologiju iz Zagreba i Općine Hum na Sutli. Uz Općinu, financijska sredstva za radove osigurava Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Čišćena i održavana
Ove godine, arheološka iskopavanja su usredotočena na cisternu srednjovjekovnog grada, dok su u prethodnim kampanjama istraženi gornji slojevi zasipa cisterne s početka 16. stoljeća, kada je grad bio u posjedu Nikole Kotvića, a ove godine su se istražili i slojevi druge polovine 15. stoljeća. U tom vremenu, grad je bio u posjedu Jana Vitovca i njegovih sinova, a nakon 1488. godine, kralj Matija Korvin ga je dodijelio svome izvanbračnom sinu, hercegu Ivanišu Korvinu. Negdje u tom razdoblju, ova vodospremnica više nije bila u funkciji zbog statičkih problema uzrokovanih erozijom trusnog živca na tome dijelu grada, pa se počelo zatrpavati. Tako su u tim slojevima zasipa pronađeni otpadci – brojni ulomci keramičkih posuda, životinjske kosti, metalni nalazi, ulomci stakla – koji danas ukazuju na to u kakvim loncima se pripremala hrana, koje meso je bilo na meniju plemića grada i kakvim stolnim priborom za serviranje hrane se plemić služio. Ulomci keramičkih i staklenih čaša te keramičkih vrčeva i skupocjenih uvoznih majoličkih vrčeva, ukazuju na kulturu ispijanja vina u srednjovjekovnim razdobljima, ali ujedno i na trgovačke veze onodobnog plemstva s Moravskom, srednjovjekovnim Budimom i Italijom, odakle su se naručivali i uvozili pojedini primjerci čaša i vrčeva.
Istraženi su i najdonji slojevi cisterne, u kojima je bilo manje nalaza. To nam ukazuje na to da se cisterna održavala i čistila u vrijeme kad je bila u upotrebi, u 13. i 14. stoljeću, kao i u prvoj polovini 15. stoljeća. Tada je grad bio u rukama plemićkih obitelji Gisingovaca i Celjskih grofova. Tek poneki predmet slučajno je upao na njeno dno, pa su tako nađeni ulomci gotovo čitavog keramičkog lonca, koji su tijekom vremena popucali od težine gornjih slojeva. Među predmetima u cisterni, posebno se ističe i nalaz brončanog cjedila.
Promjera oko tri metra
Na dnu cisterne pronađene su i kompaktne nakupine vapna, što opet ukazuje na to da su stanovnici plemićkoga grada nastojali vodu držati čistom i dezinficirati je. Cisterna je kružnog tlocrta, promjera oko tri metra, a uklesana je u živu stijenu do dubine od tri metra od razine hodne površine dvorišta grada.
U tijeku su i istraživanja slojeva 13. stoljeća, s vanjske strane zapadnog obrambenog zida, odnosno, pripremni radovi za provođenje drenaže dvorišta grada i same cisterne.