Općina Konjščina hrvatski je lider u povlačenju novca iz fondova Europske unije. Jedna od predviđenih investicija na području općine je i projekt obrade i trajnog zbrinjavanja komunalnog, ali i infektivnog otpada s cijelog područja sjeverozapadna Hrvatske. Budući da Plan gospodarenja otpadom do 2022. godine Vlada još nije prihvatila, a bude li prihvaćen dovodi u pitanje izgradnju Regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Piškornici, općina Konjščina nudi alternativu.

Projekt Enrona

– Za razvoj gospodarstva na području Konjščine ključni su potencijali postojeće HEP-ove Elektrane i Komunalne tvrtke Komunalac kojoj je općina Konjščina većinski vlasnik. Pokrenuli smo recikliranje miješanog komunalnog otpada na kućnom pragu i trenutno radimo s pet frakcija. Također, ishođena je i građevinska dozvola za reciklažno dvorište i čekamo odluku Fonda za energetsku učinkovitost za financiranje njegove izgradnje i opremanje – rekao je načelnik Mirko Krznar, dodajući da imaju prostor u krugu termoelektrane Jertovec koji je namijenjen za izgradnju nove elektrane, sukladno projektu kojeg je početkom 2000-tih godina izradio Enron.
– Izgradnjom toplane s energanom riješili bismo problem komunalnog otpada za kompletni sjeverozapadni dio Hrvatske. Uz to, njenim puštanjem u pogon u gospodarskoj zoni Jertovec, osigurat će se i grijanje plastenika i staklenika namijenjenih ekološkoj proizvodnji hrane – rekao je načelnik Krznar.
Dodao je kako je sam sustav zamišljen tako da obrađuje i zbrinjava komunalni otpad putem termičke obrade, odnosno bit će rasplinjavan na temperaturi višoj od 2000 stupnjeva Celzijevih, kako bi tijekom procesa u potpunosti izgorio.
– Kapacitet takvog sustava prelazi 60.000 tona godišnje i zapravo nema količinskog limita. Naime, spomenuta količina otpada predstavlja tek godišnji minimum, kako bi se investicija isplatila u roku od deset godina – rekao je Krznar.
Na upit o cijeni, rekao nam je kako bi ona u Jertovcu mogla biti barem upola jeftinija nego u Piškornici.

Osigurana infrastruktura

– Okvirna cijena ovakvog zbrinjavanja iznosi od 100 do najviše 130 eura po toni otpada, dok je ona po modelu predviđenom za Regionalni centar u Piškornici, već u startu dvostruko skuplja. Tu, naime, nisu uračunati i drugi troškovi korisnika, poput prijevoza otpada kamionima do Piškornice. Na transport i rad zaposlenika otpada oko 80 posto cijene zbrinjavanja otpada – rekao je Krznar, dodajući kako za projekt postoji 80 posto potrebne infrastrukture tj. željeznički kolosijek, uklopnica, dalekovod, plinovodi te reciklažno dvorište u Komunalcu.

Puno jeftinije riješit ćemo i bolnički otpad te mulj

Krznar je istaknuo kako njihov projekt ne rješava samo problem komunalnog otpada koji nastaje u domaćinstvima, već i onog opasnog, u koji spada infektivni otpad iz hrvatskih zdravstvenih ustanova
– Za termičko zbrinjavanje medicinskog otpada u Austriji naše bolnice trenutno plaćaju 350 eura po toni, a to će kod nas biti puno jeftinije. U Jertovcu će se moći također obraditi i dehidrirani mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda koji će postati pogonsko gorivo energane u Jertovcu – rekao je Krznar te dodao da će i za tu uslugu ponuditi daleko prihvatljiviju cijenu od one u susjednim zemljama.