U Hrvatskoj bi se već u drugoj polovici sljedeće godine mogle uvesti CRO kartice – svojevrsni turistički vaučeri koji bi zamijenili dosadašnji regres, a zaposlenim građanima osigurali određenu svotu novca koju bi oni smjeli potrošiti isključivo na domaće hotelske, ugostiteljske i druge turističke usluge te općenito hrvatske proizvode. Za karticu i modele, analizu je, po narudžbi Ministarstva turizma, izradila konzultantska tvrtka Horwath HTL, a CRO kartica prezentirana je i na Danima hrvatskog turizma, koji se su održali u Bolu na Braču.
– Pad standarda negativno se odrazio na broj putovanja hrvatskih građana. Pritisnuti financijskim problemima, ili “preskaču” odmor ili smanjuju broj dana odmora. CRO kartica predstavlja jedan od modela poticanja povratka hrvatskih gostiju na Jadran – rekao je na prezentaciji Josip Zaher, potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije.

Nema sankcija

Direktor konzultantske tvrtke Horwath HTL Siniša Topalović pojasnio je kako bi trebao izgledati turistički vaučer.
– CRO kartica izgledala bi kao kartica tekućeg računa. Prema jednom scenariju, poslodavac bi zaposlenika za ostanak na odmoru u Hrvatskoj stimulirao s do 10 tisuća kuna godišnje, i tada bi potencijal izravne turističke potrošnje iznosio 4,5 milijardi kuna, dok bi prema drugom scenariju, stimulacijom s do pet tisuća kuna, potencijal izravne turističke potrošnje bio 2,5 milijardi kuna – istaknuo je Topalović.
50 posto novca s kartice išlo bi na smještaj, 25 – 30 posto na ugostiteljske usluge, hranu i piće, a ostatak na muzeje, wellness i slične sadržaje.
No, sve bi ostalo na dobroj volji poslodavaca, jer u slučaju da oni ne žele uplaćivati taj novac svojim zaposlenicima, za njih neće biti sankcija, a onima koji bi novac uplatili, država bi taj isti novac vratila kroz porezne olakšice. Postavlja se pitanje je li Vlada spremna odreći se poreza na dohodak, koji se ne bi plaćao za iznos koji bi poslodavac uplatio radniku. Nagađa se da je riječ o oko 800 milijuna kuna godišnje.

Praktičniji regres?

Zagorskim poslodavcima uvođenje CRO kartice još je uvijek velika nepoznanica. Nisu upoznati ni s osnovnim informacijama, stoga im je bilo vrlo teško konkretno odgovoriti na naše pitanje jesu li spremni svojim zaposlenicima uplaćivati novac za godišnje odmore.
– Pa u principu, nama ovakvo što ne bi bio problem, ali to onda otvara brojna pitanja. U našem kraju ne idu svi na more, neki uopće ne vole more, tako da je regres možda puno praktičnije rješenje, s obzirom da se radi o nenamjenskom novcu – rekla je Jelena Šurbek iz desinićke Mini mljekare Veronika.
Sličan odgovor dao je i Ivica Presečki iz krapinske Presečki Grupe.
– Zainteresirani jesmo i bili bismo spremni na to, pogotovo zato što je riječ o turizmu. No, zasad nemamo još dovoljno informacija o tome, tako da ne mogu dati konačan odgovor – ističe.
Među građanima, CRO kartice su izazvale brojne reakcije, posebice na društvenim mrežama. Neki se žale kako ne namjeravaju ljetovati u Hrvatskoj, drugi kako bi taj novac radije potrošili na kupnju školskih knjiga ili drva za ogrjev. Prodavačice Božena Belošević (47) iz Krapine i Božena Šucko (52) iz Svetog Križa Začretja, naprotiv, oduševljene su tom idejom.
– Super ideja. Preodlično! Sve pohvale i bilo bi dobro da se to realizira. I inače idem na more, na svake godine, ali idem. I jako bi mi dobro došao taj novac, ako ne može keš, onda može ovako. Samo da se nešto da – kaže B. Belošević.
S njome se slaže i B. Šucko.
– Svejedno mi je hoće li se raditi o regresu ili o takvoj kartici, važno da nešto dobijemo, koliko – toliko. Ne idem svake godine na more, sve ovisi o prilici, no da dobijem taj novac, svakako bih ga iskoristila – zaključila je.

POZNATI PODUZETNIK SAŠA CVETOJEVIĆ
Ostavite ljudima da za svoj novac odaberu što oni misle da vrijedi i gdje misle da vrijedi

Saša Cvetojević, uspješan poduzetnik te vlasnik i suvlasnik nekoliko tvrtki i zdravstvenih ustanova koje posluju na hrvatskom tržištu, na svojem se facebook profilu obrušio na ideju o uvođenju CRO kartica.
– Ostavite ljudima da za svoj novac odaberu što oni misle da vrijedi i gdje misle da vrijedi. Niste trgovački lanac, ne trebaju vam lojaliti programi. Možete uvesti i kartice za ulje, kavu, šećer. I bonove za gorivo. Meni i bonove za struju. To smo već vidjeli i znamo kud vodi kad država usmjerava potrošnju i određuje koliko kome. Potrošnja se povećava podizanjem kvalitete usluge, konkurentnošću i većom vrijednošću za novac. Omogućite našem turizmu da bude konkurentniji. A, znam, to je teško. Pa se sjetiste kartice, to je fancy. Potrošnja se povećava smanjenjem onog što vi otimate kako bi spalili, mahom na gluposti poput fontana, mostova prema nigdje, građenjem nepotrebnih izlazaka s autocesta kojima ne vozi nitko. #manjiporezi će dovesti prije do rezultata, uz manje truda. No, znam, što bi onda vi radili? – napisao je Cvetojević.

Mađari zbog kartica zaradili tužbu Europske komisije

Turistički vaučeri, tzv. Szep kartice, u Mađarskoj su zaživjele 2010. godine. U pet godina, ta je država zabilježila porast broja noćenja domaćih turista za gotovo 30 posto, te ukupnog prihoda domaćeg turizma za čak 64 posto. Svakom poduzeću omogućeno je da u godinu dana svojim zaposlenicima uplati iznos od 450 tisuća mađarskih forinti, što je oko 10.800 kuna. Sa Szep kartice ne može se podići gotovina, a njome se može plaćati isključivo u objektima koji prihvaćaju plaćanje tim turističkim vaučerom. Međutim, mađarski je model pao na Sudu Europske unije. Naime, Europska je komisija tužila Mađarsku zbog povrede europskog zakonodavstva, jer je prema njihovom modelu izdavanje tih vaučera bilo moguće samo putem nekoliko mađarskih banaka. U veljači ove godine, Mađarska je izgubila presudu, te je morala platiti sudske troškove.