Prve ideje o udruživanja žena s ciljem borbe za ženska prava i rodnu ravnopravnost, pojavile su se početkom 20. stoljeća, kada su žene i ekonomski i politički u potpunosti bile podređene muškarcima. Iako su ušle na tržište rada, bile su slabije plaćene od svojih muških kolega, a radile su i u znatno lošijim uvjetima. Upravo zato, prve su inicijative u borbi za ženska prava potekle upravo iz tvornica. Tako su 8. ožujka 1857. godine tekstilne radnice u New Yorku u povorci prosvjedovale tražeći poboljšanje radnih uvjeta, bolje nadnice te jednaka prava kao i njihovi muški kolege. Istog datuma 1908. godine, socijalistice Sjedinjenih Američkih Država organizirale su povorke tisuća žena i na taj način obilježile prvi Dan žena. Uoči i za vrijeme Prvog svjetskog rata žene diljem Europe u ožujku bi prosvjedovale zbog loših uvjeta na svim područjima života. Sve je kulminiralo u Sankt Peterburgu, kada je 8. ožujka 1917. štrajk radnica rezultirao boljševičkim preuzimanjem vlasti, te je taj datum proglašen Danom žena. On se ubrzo proširio na ostatak svijeta, pa je 1975. godine organizacija Ujedinjeni narodi 8. ožujka potvrdila kao Međunarodni dan žena.
Omjer 50:50 do 2030. godine
– Idemo osigurati čvrsta sredstva, smionu zaštitu i nepokolebljivu političku volju za postizanjem rodne jednakosti u cijelom svijetu. Nema boljeg ulaganja u našu zajedničku budućnost – rekao je nedavno glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Vođen time, UN je kao geslo ovogodišnjeg Dana žena odabrao “Planet 50 – 50 do 2030: Istupite za rodnu jednakost“. Radi se o pokušaju postizanja apsolutne rodne ravnopravnosti do 2030. godine, provođenjem niza akcija i mjera, kako bi se osiguralo pravedno i kvalitetno obrazovanje za sve djevojčice i dječake te kvalitetan razvoj i zaštita u najranijem razdoblju života. Također, cilj je ukinuti sve oblike diskriminacije i nasilja nad ženama i djevojčicama, kao i sve običaje i prakse koje nanose štetu ženi, poput prisile na brak.
Nema žena u poljoprivredi i prometu
U Krapinsko – zagorskoj županiji, rodnom problematikom bavi se Županijsko povjerenstvo za ravnopravnost spolova, koje je početkom ove godine objavilo Izvješće o zastupljenosti ženskih i muških osoba u tijelima Krapinsko-zagorske županije i ustanovama kojih je Županija osnivač, za 2015. godinu. Rezultati pokazuju kako na području KZŽ još uvijek postoji mnogo prostora za napredak, kada se govori o uključivanju žena u politiku i javni život. U Županijskoj skupštini zastupljenost žena je 24 posto. U Odboru za gospodarstvo prisutno je samo 14 posto žena, dok ih u Odboru za društvene djelatnosti ima čak 57 posto. U odboru za komunalne djelatnosti, promet i poljoprivredu, žene uopće nisu zastupljene, a s više od 50 posto zastupljene su u Povjerenstvu za priznanja, Mandatnom povjerenstvu, Povjerenstvu za provedbu mjera ruralnog razvoja, Županijskom savjetu mladih, Povjerenstvu za ravnopravnost spolova i Županijskom povjerenstvu za suzbijanje zlouporabe opojnih droga. Područje socijalne skrbi pokazalo se kao tipično žensko područje, pa je tako u Povjerenstvo za socijalnu skrb KZŽ prisutno 60 posto žena, a u Savjetu za socijalnu skrb njih čak 80 posto. Žene dominiraju i u Stručnom povjerenstvu za brigu o starijim osobama, s 86 posto.