U Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Krapina, predsjednik županijske komore Josip Grilec i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar predstavili su gospodarske rezultate na području Krapinsko – zagorske županije za prošlu godinu. Grilec je rekao kako rezultate predstavljaju prvi puta i moraju se njima pohvaliti, jer su iznad očekivanja.
– Rast u odnosu na 2017. iznosi 10,6 posto. Broj poduzetnika je u 2018. godini bio 2267, a broj zaposlenih 21.044, što je rast od gotovo pet posto. Broj novoosnovanih tvrtki veći je za 11,5 posto u 2018., u odnosu na 2017. godinu, a pozitivan trend pokazuje i broj zaposlenih koji je povećan za 4,9 posto. Od 2014. godine zaposleno je četiri tisuće novih ljudi. Ostvareni su prihodi nešto veći od 13,01 milijardi kuna, dok su rashodi bili gotovo 12,3 milijarde kuna. Ostvarena je bruto dobit od 715,2 milijuna kuna, a prosječna neto plaća je 4861 kunu. Poslodavci su sigurno zadovoljni, pokušali su korigirati plaće zaposlenika da bi zaposlenost ostala na razini poduzeća, kako bi ona nesmetano obavljala svoje poslove. Istovremeno je u novu imovinu investirano 359,8 milijuna kuna, ali to je nešto manje nego prošlih godina. Mnogi su aplicirali na europske fondove i nekima realizacije traju do 2023. godine – istaknuo je Grilec te dodao da se mogu dičiti da su kao županija izvezli i ostvarili 4,20 milijarde kuna prihoda, što je rast od 10,3 posto u odnosu na 2017. godinu, a veseli i rast prihoda na domaćem tržištu.

Izvozna tržišta

– Uvoz nam je gotovo 2,38 milijardi kuna i to pokazuje da smo ostvarili pozitivni trgovinski saldo od 1,82 milijarde kuna, što je rast od 5,8 posto. Udio prihoda ostvarenih prodajom u inozemstvu u ukupnim prihodima u 2018. godini iznosi 32,3 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 176 posto. Izvoz iz Hrvatske je 3,5 posto, a uvoz 1,7 posto. Po vrijednosti izvoza nalazimo se na osmom mjestu u Hrvatskoj i na četvrtom smo mjestu po glavi stanovnika. Najznačajnija izvozna tržišta su nam Slovenija, s 20,9 posto, Njemačka, sa 17,2 posto i Italija s 11,1 posto. Te tri države su nam i najznačajnija uvozna tržišta, Slovenija sa 27,5 posto, Njemačka s 13,5 i Italija s 13,3 posto – naglasio je Grilec te napomenuo kako se nada da će 2019. godina također biti pozitivna, možda ne s rastom od 10 posto, ali će svakako biti pozitivna.

Župan Kolar čestitao je gospodarstvenicima na sjajnoj godini.
– Rast ukupnih prihoda u Krapinsko – zagorskoj županiji veći je od onoga što je bilo planirano. Kvaliteta zagorskog gospodarstva i prepoznatljivost na europskom i svjetskom tržištu doveli su do tog sjajnog rezultata, jer je rast od 11,76 milijardi milijuna kuna na preko 13 milijardi jedan sjajan doseg. Treba konstatirati da su rashodi rasli više od prihoda, 10,9 posto, posebno se to vidi u dobiti, jer je dobit prije oporezivanja rasla 5,5 posto, a nakon oporezivanja 3,7 posto. To znači da su troškovi poslovanja porasli, jer su ponovno poskupjeli energenti, prije svega govorimo o poskupljenju struje. Ozbiljno je porasla i plaća djelatnicima, jer su samo tako gospodarstvenici mogli zadržati kvalitetnu radnu snagu. Ovo je signal da Vlada Republike Hrvatske, sada kad raste BDP, nađe načina da dodatno rastereti gospodarstvo s porezima, kako bi oni još snažnije mogli nastaviti s povećanjem proizvodnje i povećanjem plaća. To je najsnažnija poruka koju danas trebamo poslati – naglasio je Kolar te kazao kako Krapinsko – zagorska županija pomaže subvencioniranjem kamata, a na dio porezne politike ne može utjecati, tu treba intervenirati država kako bi olakšala gospodarstvenicima i omogućila im daljnje ulaganje i prepoznatljivost na tržištu.

Oporezivanje

– Subvencioniramo kamate s između 1,2 i 1,5 milijuna kuna na godišnjoj razini, ubrzali smo sustav izdavanja građevinskih dozvola. Napravili smo još jedan iskorak, a to je otvaranje WBAF ureda Poslovnih anđela na Bračku za čitavu Europsku uniju i tu će naši poduzetnici s vremenom doći do određenih beneficija – naglasio je Kolar.

Grilec je na kraju spomenuo i problem manjka radne snage i odlazak velikog broja radnika u inozemstvo.
– Tu treba država reagirati i razmisliti treba li oporezivati prekovremeni rad, jer bi se neoporezivanjem povećala mogućnost zaposlenika da zarade više novca. Važno je i da djeca upisuju deficitarna zanimanja, jer će nakon školovanja odmah pronaći posao, a zaposlenicima je potrebna kvalitetna radna snaga – zaključio je Grilec.