Godinama se već sluša i piše o digitalnom društvu i informatičkom napretku, no pretpostavka za to je prije svega infrastruktura koja bi to trebala omogućiti, a u Zagorju je na više mjesta nema nego ima. Dio toga je širokopojasni internet, koji omogućava prijenos velikih dokumenata između poslovnih subjekata, ali i tijela državne uprave, što bi svakako pojednostavnilo njihovo poslovanje. Internetska veza velike brzine u današnjem poslovnom svijetu postaje nužnost, kako bi dokumenti putovali u vremenu primjerenom za provođenje poslovnih procesa. Dakako, i privatnim korisnicima bi bilo draže da kod kuće imaju brzinu interneta koji omogućuje normalnu reprodukciju i skidanje video ili audio dokumenata.

Obnova infrastrukture

Grad Krapina ima problem brzog interneta, budući da osim strogog centra, korisnici nisu imali tu “privilegiju” da imaju internetsku vezu koja se na Zapadu smatra normalnom. Ili je možda bolje reći, Krapina je imala problem brzog interneta. Što se promijenilo, objasnili su nam predsjednik Gradskog vijeća Željko Pavić, gradonačelnik Zoran Gregurović i gradski vijećnik Alen Spiegl, inače predsjednik Hrvatskog saveza informatičara i organizator Zimske škole informatike.
– Krapinu smo zamislili da taj grad bude centar izvrsnosti u tom smislu i pokazni centar za Hrvatsku i Europu, kako to treba izgledati digitalni grad. Prva prepreka na koju smo naišli je to da gotovo i nije bilo optike, odnosno širokopojasnog interneta. Stoga, kada je krenula realizacija projekta uređenja komunalne infrastrukture u središtu grada, od Wohlovog mosta do početka Gajeve ulice, našli smo investitora koji je bio spreman uložiti novac u optičku infrastrukturu u gradu, i to od spomenutog mosta, pa sve do zgrade Policije – rekao nam je Željko Pavić.
– Kad se već obnavljala komunalna infrastruktura kroz središte grada, željeli smo da se pod zemlju postavi i optika, kako se naknadno više ne bi trebalo kopati. Napravljeni su i razgovori s više telekomunikacijskih tvrtki, odnosno poslužitelja, ali u tom trenutku, s obzirom na veličinu projekta, neki nisu bili zainteresirani. Imali smo dugo tu ideju, a Željko Pavić pomogao je u dijelu pronalaska zainteresiranog investitora. Problem nedostatka brzog interneta je u svim dijelovima grada, na kraju krajeva, i ja ga imam koji nisam doma u strogom centru. Kroz razgovore je traženo rješenje da brzi internet omogući po cijelom gradu. Cilj je naravno da cijeli grad ima brzi internet jer činjenica je da osim centra, brzom internetu pristup nema veći dio grada – objasnio je gradonačelnik Gregurović.
A budući da je kroz cijelo središte već postavljena optika, druga faza tog projekta je javno – privatno partnerstvo, kako bi se omogućilo da širokopojasni internet dođe i u gradsku periferiju, odnosno u okolna gradska naselja. To se prvenstveno odnosi na naselja koja imaju betonske stupove za javnu rasvjetu, jer bi se ti stupovi zakupili od HEP-a i na njih bi se montirala optika, koja bi išla po zraku.

Povrat investicije

– Dio institucija u Krapini već je spojen na tu infrastrukturu – sve škole, Knjižnica, zgrada Suda, odnosno Gruntovnica, sada će se spojiti i Dom zdravlja… Sada ovisi o njihovoj opremi i samom poslužitelju koju će brzinu imati. U drugoj fazi, kada su puno skuplje instalacije jer idu po zraku, Grad bi ušao u jednom dijelu sa svojim sredstvima, koja bi se onda vraćala kroz naplatu usluga poslužiteljima. Dakle, svi poslužitelji koji bi ušli na tu infrastrukturu, plaćali bi jedan postotak vlasniku infrastrukture, jedan postotak Gradu, kao suvlasniku te mreže. Tako bi se investicija Gradu vratila otprilike za deset do 12 godina, a nakon toga bi Grad na tome zarađivao – objašnjava Pavić.
Centar će dakle do kraja svibnja biti u potpunosti pokriven brzim internetom i imat će ga sva kućanstva koja žele, a postavljena aktivna komunikacijska oprema i više je nego dostatna za potrebe grada Krapine za sljedećih deset godina.
– Prije svega je bilo važno pokriti samo središte grada i prigradska naselja, gdje je jako spor internet. Polje Krapinsko i Velika Ves imaju strahovito spor internet. U drugu fazu ući će Podgora, Strahinje, Žutnica, Velika Ves, Šabac i to će krenuti od polovice godine. Treba nam brzi internet, da ne koristimo samo servise koje trenutno imamo i koji su nam pretprogramirani, već da preko interneta obavljamo poslove vezane za tvrtke, da bi se lakše i brže mogli prenositi i razmjenjivati veliki dokumenti. To je put prema digitalnim društvima – zaključuje Pavić.

OGLEDNI CENTAR IZVRSNOSTI

Ovakva infrastruktura omogućuje našoj djeci da realiziraju sve svoje kapacitete

Ova optika u Krapini je samo temelj za sve ostale servise koje namjeravamo ponuditi građanima Krapine i temelj za nešto što bi Krapina u budućnosti mogla biti – centar izvrsnosti, ogledni centar da se pokaže kako može izgledati digitalni grad. S druge strane, ideja da se svim građanima preko te optike ponudi info kanal, gdje bi se redovito emitirale vijesti iz grada i županije te još važnije, obrazovni program koji će se ticati škola, odnosno školski program koji bi stvarala djeca, u smislu da i sami rade filmove, obrađuju nastavu i da se razmjenjuje među školama u županiji. Tako bi se djeca, preko telekonferencija bolje upoznala. Primjerice, predavanje u Krapini će se moći izravno prenositi u sve zainteresirane škole u četiri županije sjeverozapadne Hrvatske, to je moguće i s priredbama i slično. To je samo nekoliko servisa koji bi se građanima ponudili u bliskoj budućnosti, kada se na optiku spoje centar Krapine i bliža naselja. Djecu koja se inače bave multimedijom, stručni ljudi trebaju naučiti kako stvarati kvalitetan sadržaj i da se kroz škole to širi, kako bi se stvarala djeca naše budućnosti.

ALEN SPIEGL

Brzi internet daje Krapini najmoderniji alat u ruke, mi ga moramo iskoristiti na najbolji mogući način

– Projekt dovođenja “brzog” interneta je nešto što Krapinu može staviti uz bok tehnološki razvijenim zemljama. Kao što brza cesta ili pruga do nekog mjesta ne znače da će se to mjesto automatski razvijati brže od nekog drugog tako niti brzi internet nije sam po sebi garant razvoja, no omogućavanje suvremene infrastrukture preduvjet je razvoja i držanja koraka s razvijenima. Korist od ovoga projekta imat će svi i gospodarstvenici i građanstvo. Za građane nije potrebno objašnjavati prednosti, no gospodarstvenicima se otvara sasvim novi svijet. Najveći dio poslovanja (ugovaranje poslova, računi, ponude, korištenje servisa države,…) logistike poslovanja vodi se preko interneta. Većim brzinama postojeći gospodarstvenici moći će ne samo uvesti novine u svoje poslovanje, nego i trenutno reagirati s udaljenih lokacija. Brzim pristupom internetu otvaraju se i mogućnosti pokretanja novih on-line poslova, odnosno pokretanja start up-ova i stvaranja radnih mjesta. Otvaranje informatičkih tvrtki zahtjeva najmanja ulaganja, a dobiti su najveće u odnosu na uloženo. Što se tiče gradske uprave, brzim pristupom internetu, gradske službe mogu ostvariti bolji kontakt sa svojim stanovnicima i ponuditi nove usluge na primjer: uvid u urbanističke i druge planove, online podnošenje i rješavanje zahtjeva, uvid u fazu rješavanja zahtjeva,… Sve u svemu, brzi internet daje Krapini najmoderniji alat u ruke, a mi ga moramo iskoristiti na najbolji način. A ideja ima napretek – rekao nam je gradski vijećnik Alen Spiegl, inače predsjednik Hrvatskog saveza informatičara.

Dosad nezamislive brzine interneta

Kako smo doznali kod navedenog investitora “najsporija” brzina je sada 150 MBit/sekundi za download, a 75 MBit/sek za upload, a može se dobiti i 500 MBit/sek downloada i 200 MBit/sek uploada. Sve ovisi o željama i platežnim mogućnostima korisnika. Poslužitelj kojeg smo nazvali, a u središtu Krapine već može spajati korisnike na brzi internet, tako jednokratnu naknadu za spajanje naplaćuje 250 kuna, spomenuta brzina od 150/75 Mbita u sekundi košta 135 kuna mjesečno, dok brzina 500/200 Mbita u sekundi košta 260 kuna mjesečno. Taj poslužitelj nudi i uslugu digitalne televizije s 80-ak programa, dakle sve prema željama korisnika, a s više usluga, cijena naravno raste. Ono što se nama dopalo, a nije dosad bio slučaj – da biste imali brzi internet, ne morate imati i fiksnu telefonsku liniju.