Svaki narod, svaka kultura ima svoj znamen po kojemu ga poznajete i prepoznajete. Knjiga ‘Znamen na koži: tradicijska tetovaža žena Hrvatica, katolkinja iz Bosne i Hercegovine’, autorice dr.sc. Vesne Haluge, izdana u nakladi ‘Dominović’, uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, po prvi puta stručno i znanstveno obrađuje fenomen hrvatske tradicijske tetovaže te daje cjelovit prikaz nastanka fenomena, povijesni okvir i suvremeni kontekst pojavnosti tradicijskog tetoviranja.
Tradicijska tetovaža žena Hrvatica katolkinja iz Bosne i Hercegovine jedinstvena je pojavnost i fenomen koji je nastao prije više od tisuću godina. Najveći značaj tradicijska tetovaža imala je u vrijeme osmanlijske okupacije Bosne i Hercegovine između 1463. i 1878. godine kada je tetovirani križ na čelu, prsima, rukama ili prstima, pored primarno zaštitne funkcije (sprječavanje odvođenja i silovanja od strane osmanskih osvajača), imao i identitetsko vjersko značenje pripadnosti hrvatskom narodu i katoličkoj crkvi.
Potpuno rasprodana knjiga
Knjiga je promovirana 1. lipnja prošle godine i u manje od šest mjeseci potpuno je rasprodana te je početkom ove godine doživjela svoje drugo izdanje.
S obzirom na jedinstvenost, ali i veliki interes za fenomen hrvatske tradicijske tetovaže, izdavačka kuća ‘Dominović’ i autorica dr.sc. Vesna Haluga, ponovno uz potporu Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, izdali su i knjigu ‘Znamen: hrvatska tradicijska tetovaža’ o samom običaju tradicijskog tetoviranja na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom, talijanskom, španjolskom i mađarskom jeziku uz koje dolazi i poklon privremena tetovaža autorice Eve Balažin (Croatian traditional tattoo).
Sve knjige moguće je naručiti direktno kod izdavača www.knjizara-dominovic.hr, ali i kupiti u brojnim knjižarama diljem Hrvatske. Knjiga je jedinstvena i po tome što ima i vlastiti pjenušac ‘Znamen’ extra brut, proizveden tradicionalnom metodom, koji je rezultat višegodišnjeg, predanog rada Mirjane Zelenike, OPG-a ‘Izvori života’ iz Iloka.
Popularizaciji uvelike pridonosi i dizajnerica Helena Beljo (Poppy Design) iz Mostara koja u kolekciji ‘Saja’ koristi motive tradicijske tetovaže. Autorica ističe kako je osnovni cilj izdavanja knjige, nastale iz doktorske disertacije, prikazati znanstvene dokaze i stvoriti sve preduvjete za pokretanje postupka uvrštavanja hrvatske tradicijske tetovaže na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
Nakon promocije u Zagrebu, knjiga je predstavljena u Mostaru, Varaždinu i Iloku, a u pripremi su i nova predstavljanja u Hrvatskoj i inozemstvu. Ovaj jedinstveni fenomen upravo kroz ove knjige, modu i umjetnost jamči da će hrvatska tradicijska tetovaža postati opće poznata i na svjetskoj razini, ali je i izvrstan primjer promocije hrvatske tradicijske kulture kao i popularizacije znanosti.