U Hrvatskoj je aktivno iznimno mnogo lažnih internet stranica: između 150 i 200, otkrio je Roland Vizler iz Ministarstva unutarnjih poslova na Dijalogu s potrošačima koji je u Zagrebu organizirala Europska komisija u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, prenosi Poslovni dnevnik.
Taj veliki broj lažnih stranica, nažalost, nije jedino što je problematično u zaštiti potrošača. Problematična je i činjenica da je lažnim stranicama teško stati na kraj.
Na upit moderatora što čine s lažnim stranicama Vizler odgovara: “trenutno ništa”.
– Iza toga stoje organizirane kriminalne skupine iz Kine. Te su stranice fizički smještene na servisima i infrastrukturi koja ne surađuje s policijom te su izvan jurisdikcije svih država – objašnjava Vizler.
Edukacija i informiranost stoga je najbolja zaštita prilikom kupnje i prodaje na internetu. Upravo je to najslabija točka kupaca koji sve češće kupuju putem interneta. ‘Web’ trgovinu, naime, prakticira svaki treći građanin Hrvatske.
Zamke pritom vrebaju sa svih strana. Od lažnih internet stranica, krivotvorenih i piratiziranih proizvoda, krađe identiteta kojima se prevaranti koriste za lažno oglašavanje… Ono što posebno zabrinjava da ne postoje efikasni mehanizmi koji će zaštiti online kupce, otkrila je rasprava organizirana u Kući Europe u Zagrebu povodom pripreme nove Strategije za potrošače.
Mirna Brkić Pavišić iz Državnog inspektorata objašnjava da problem kod internet prijevara nisu trgovci koji su registrirani u Hrvatskoj ili u EU-u jer u tom slučaju Inspektorat ima alate za kažnjavanje. Problem su oni koji su registrirani u trećim zemljama.
– Da bi Inspektorat određenu web domenu, odnosno internet trgovinu, blokirao moraju utvrditi o kome se točno radi. Kod lažnih stranica to je gotovo nemoguće jer na stranicama ne ostavljaju gotovo nikakve podatke o sebi. Zabrana može uslijediti tek ako se utvrdi moguća kolektivna šteta, no ni to nije rješenje zato što takav trgovac novu web trgovinu može otvoriti u roku od 24 sata – objašnjava.
Vizler savjetuje potrošače da sve vrste računalnih prijevara prijavljuju policiji navodeći da u 60 posto slučajeva uspijevaju doći do počinitelja.
– Potrošači na raspolaganju imaju još jedan važan alat zaštite – osporavanje kartičnih transakcija (‘chargeback’) kojom kupci kojima usluga nije izvršena (nije stigao paket ili nije vraćen novac nakon povrata paketa) mogu od banke tražiti povrat novca. Pravo je to s kojim građani u Hrvatskoj, pa ni banke, najčešće nisu upoznat – rekla je predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača Ana Knežević.