Nakon četiri izazovne, ali i uspješne godine, dekan Međimurskog veleučilišta u Čakovcu doc. dr. sc. Igor Klopotan u velikom se intervjuu osvrnuo na buduće planove za daljnji razvoj visokog obrazovanja u Međimurju. Glavni cilj u budućnosti svakako je razvoj novih studijskih programa koji će doprinijeti daljnjem pozicioniranju MEV-a kao vodeće visokoškolske ustanove u ovom dijelu Hrvatske, ali i revizija postojećih. Naime, kako bi Međimursko veleučilište odgovaralo na trenutne potrebe tržišta rada, kvalitetni studijski programi prilagođeni izazovima današnjice su prioritet.
Na početku nove akademske godine, ali i početku novog mandata zamolili smo novog-starog dekana za kratki osvrt na prvi mandat. Iako ste već duže vrijeme na MEV-u, s kakvim stanjem i izazovima ste se susreli u ulozi dekana? Na početku mandata bio je zasigurno veliki izazov zabrana upisivanja studenata na studij ‘Održivog razvoja’, kakva je situacija sada nakon četiri godine?
Na početku drugog mandata na čelu Međimurskog veleučilišta u Čakovcu želim s ponosom istaknuti sve uspjehe koje smo postigli zajedničkim, nesebičnim i upornim radom i zahvaliti svima koji su svojim predanim radom, dijeleći viziju napretka Veleučilišta, doprinijeli pomacima prema kvaliteti, radu, kolegijalnosti, znanstvenoj prepoznatljivosti i ugledu svih nas zajedno kao kolektiva, naših studenata i lokalne zajednice koja nam daje veliku potporu u radu.
Prije svega valja istaknuti da smo zajedničkim naporima i snagama u lipnju 2020. dobili trajnu dopusnicu za studijski program Održivi razvoj gdje je bila zabrana upisa i pismo očekivanja. Izašli smo iz izvanredne akreditacije te brzo ušli u redovnu akreditaciju cijele ustanove. U godinu dana značajno smo obnovili knjižnični fond s novim knjigama, stručnim časopisima te internetskim izdanjima udžbenika i skripta i gotovo sve informatičke učionice.
Ipak, ono što posebno treba izdvojiti je uspješna realizacija kapitalnog projekta, Centra održivog razvoja vrijednog 1,6 milijuna eura. U njemu su smještena i opremljena četiri znanstvena laboratorija – Biokemija okoliša, Održivi razvoj, Laboratorij primijenjene automatike i Laboratorij proširene stvarnosti, konferencijska dvorana i dvorana za sastanke.
Unatoč korona krizi u kojoj je bilo privremenog zatvaranja poslovanja i ograničenja mobilnosti, MEV je uspješno obnovio i opremio treću zgradu Veleučilišta, koja sve više preuzima svoju ulogu u smislu odvijanja radionica, praktične nastave, redovite nastave, studentskih konferencija, suradnje s gospodarstvom i rad na novim projektima.
Kroz rad Centra održivog razvoja osigurana je istraživačko-razvojna infrastruktura koja će poslužiti za provedbu temeljnog industrijskog istraživanja, eksperimentalnog razvoja i obrazovanja u području biokemije okoliša, održive gradnje, primijenjene automatike i proširene stvarnosti te će se pojačati suradnja između Međimurskog veleučilišta u Čakovcu i drugih istraživačkih institucija i gospodarstava.
Zahvaljujući dobroj suradnji s lokalnom zajednicom, partneri smo na važnom projektu vrijednom 2,9 milijuna eura koji će dati veliki doprinos u razvoju Centra održivog razvoja. Riječ je o uspostavi Regionalnog znanstvenog centra za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje u STEM području – LORI koji će isto tako doprinijeti i daljnjem razvoju cijelog Veleučilišta. Naime, obrazovni programi koje ćemo izraditi će biti korišteni u svim svjetskim centrima koji koriste metodologiju i koncept Newton soba u učenju mladih. To je do sada najveći pojedinačni projekt na kojem sudjeluje Veleučilište.
Valja spomenuti i pokretanje znanstvenog časopisa CRDJ s međunarodnim uredništvom, koji je nakon dvije godine izdavanja dobio financijsku potporu resornog ministarstva, te se očekuje ulazak u najznačajnije svjetske znanstvene baze: WOS, Scopus i Econlit.
Od prvog dana mandata postajemo partner na svim međunarodnim znanstvenim konferencijama ESD – Economic and Social Development te pozicioniramo Međimursko veleučilište u Čakovcu na međunarodnu znanstvenu kartu. Naši zbornici radova sa konferencija iz 2020. i 2021. su indeksirani u Econlitu, a uskoro bi trebali biti i u WOS-u. Partneri smo na konferencijama Entrenova koja je indeksirana u Scopus i WOS, te na konferenciji RRT.
U ovom mandatu smo uspjeli ispraviti nepravdu prema našim studentima koji završavaju diplomske studije, i to prvenstveno kroz rad u Zboru veleučilišta tako da se 300 ECTS-a vrednuje jednako kao i na sveučilišnim studijima.
Tako naši studenti nakon završenog diplomskog studija Menadžment turizma i sporta postaju magistri ekonomije. Ono za što smo se uspjeli izboriti je da sve visoke škole postanu veleučilišta, odnosno da broj studijskih programa više nije ograničenje statusa veleučilišta.
Na MEV-u čvrsto vjerujemo da će to doprinijeti većem interesu za upis veleučilišnih studija, posebno uzimajući u obzir da su studiji koje mi nudimo doista studiji budućnosti koji naše studente odlično pripremaju za tržište rada.
Loša demografska slika Hrvatske negativno se odražava i na visoko obrazovanje. Kako su ove godine prošli upisi i jeste li primijetili razlike u odnosu na prijašnje godine?
Budući da pada broj upisanih u prve razrede osnovnih škola čime pada broj maturanata, a time i pad studenata u cijeloj Republici Hrvatskoj, to je izazov na koji moramo odgovoriti iskorakom prema kvaliteti, projektima s gospodarstvom, znanstvenim projektima i novim studijskim programima. Iako ne možemo utjecati na sve manji broj maturanata, svakako možemo postati konkurentniji u visokoškolskom prostoru Hrvatske. Dugoročno, studente ćemo prije svega privući kvalitetnim studijskim programima.
Tako smo u proteklom razdoblju radili i na uspostavi diplomskog studijskog programa Računarstvo za koji je elaborat predan Ministarstvu znanosti i obrazovanja na ocjenu. Napravili smo manje izmjene na stručnom prijediplomskom studiju Računarstvo i izradili nacrt promjena na stručnom prijediplomskom studiju Menadžment turizma i sporta.
S upisima možemo biti relativno zadovoljni unatoč padu, u prve godine smo upisali ukupno oko 115 studenta. Očekujemo blagi pad i sljedeće godine, zato spremamo nove studijske programe, koji nedostaju u regiji i koji će privući nove studente.
Osim suradnje s lokalnim institucijama i zajednicom, treba spomenuti i međunarodnu, ali i gospodarsku suradnju. Koje biste ovdje projekte i aktivnosti posebno naglasili?
Međimursko veleučilište nositelj je Erasmus+ Povelje u visokom obrazovanju, koja nam pruža niz mogućnosti suradnje s visokim učilištima i ostalim pravnim subjektima u Europi i šire. Uključeni smo u projekte KA131 u okviru kojih sklapamo sporazume s visokim učilištima u Europi, kao i projekte KA171 koji se odnose na sve ostale zemlje svijeta. Imamo sklopljen niz sporazuma s veleučilištima i sveučilištima u cijeloj Europi, surađujemo i s Egiptom te očekujemo i skoru suradnju sa sveučilištem u Tbilisiju, u Gruziji. Trenutno provodimo tri KA131 projekta vrijedna preko 100.000 eura te dva KA171 projekta u iznosu od 115.000 eura.
U prilog svemu navedenom govori i činjenica da je broj naših studenata koji odlaze na Erasmus+ u porastu, a u prosjeku nam na MEV po semestru stiže dvoje studenata. Dvanaest naših studenata stručnog studija Računarstva i tri nastavnika sudjelovali su na kratkom programu mobilnosti u Litvi gdje su u grupama, s a studentima iz Grčke, Latvije, Njemačke i Litve izrađivali projekt za pametne kuće.
Međunarodnu suradnju potrebno je kontinuirano graditi. Osim programa mobilnosti studenata i zaposlenika, poticat će se i pokretanje združenih studijskih programa s uglednim fakultetima i veleučilištima u inozemstvu. Potrebno je uspostaviti više partnerskih obrazovnih ustanova s kojima se može realizirati mobilnost unutar uskog područja struke u području održivog razvoja budući da je broj takvih institucija premalo zastupljen, posebno u odnosu na institucije iz drugih studijskih programa na Veleučilištu.
S obzirom na to da su studijski programi na veleučilištima okrenuti tržištu rada, velik dio našeg budućeg rada bit će usmjeren na jačanje suradnje s gospodarstvom kroz zajedničke projekte. Time ćemo osigurati prepoznatljivost naših programa na tržištu rada, ali i omogućiti lakše uočavanje nedostataka postojećih programa.
Suradnja s gospodarstvom jačat će se kroz sve razine rada veleučilišta, od završnih i diplomskih radova studenata pa do suradnje na zajedničkim znanstvenim i stručnim projektima.
Koji su planovi za daljnji razvoj Veleučilišta?
U narednom razdoblju poseban naglasak stavit ćemo na pokretanje novih studijskih programa, reviziju postojećih, povećanje broja studenata, razvoj znanstvene djelatnosti i znanstvene i stručne projekte.
Kvalitetni studijski programi preduvjet su daljnjeg razvoja i napretka veleučilišta, pa je tako studijski program za diplomski studij Računarstvo već spreman, u pripremi su i studij digitalnog marketinga te zajednički studij strojarstva, a u planu su i studijski programi održivog prometa i gastronomije.
Kako bismo privukli još veći broj studenata iznimno je važno revidirati postojeće studijske programe s ciljem kvalitetnog odgovora na trenutne potrebe tržišta rada. Izrađen je prijedlog promjena studijskog programa Menadžment turizma i sporta koje ćemo implementirati od iduće godine. U novom mandatnom razdoblju u fokusu će biti i revizija studija Održivog razvoja u suradnji s nastavnicima i stručnjacima iz gospodarstva s ciljem povećavanja njegove prepoznatljivosti na tržištu te usklađivanje studija Računarstva s potrebama na tržištu rada.
Iako je veleučilište primarno usmjereno na struku, pozicioniranje MEV-a kao znanstvene ustanove jedan je od razvojnih prioriteta. Veliki iskorak napravili smo u tom smjeru pokretanjem interdisciplinarnog znanstvenog časopisa CRDJ te financijskim poticajima za doktorske studije i izbore u znanstvena zvanja s čime ćemo nastaviti i u budućnosti.
Tu je i daljnji razvoj Centra održivog razvoja. Cilj nam je uključiti četiri opremljena laboratorija koja pripadaju ili imaju doticaj sa STEM područjem u međunarodnu istraživačku mrežu, ali i svakodnevne aktivnosti Veleučilišta.
Prioritet u budućem razdoblju svakako su razvojno-istraživački projekti. U planu je uspješna prijava barem jednog europskog projekta godišnje koji će doprinijeti daljnjem razvoju Veleučilišta i njegovoj prepoznatljivosti na ovim prostorima.
Poruka svima koji razmišljaju o studiranju, dođite k nama i iskoristite naša znanja i kompetencije i budite konkurentni na tržištu rada.