Više od 2500 kilometara pruga, 560 kolodvora i stajališta, 1444 željezničko-cestovnih prijelaza, više od 540 mostova i stotinu tunela. To je HŽ Infrastruktura u brojkama, a osnovna djelatnost joj je upravljanje, održavanje i izgradnja željezničke infrastrukture, odnosno briga o svim tim kilometrima pruga, piše Poslovni.hr.
6,2 milijarde eura
Ta državna tvrtka trenutačno je najveći korisnik novca iz EU fondova koji se ulaže u prometni sektor u Republici Hrvatskoj jer paralelno provodi 27 velikih projekata obnove i modernizacije željezničke infrastrukture od kojih se većina (njih 17) sufinancira upravo europskim novcem. Projekti su u različitim fazama provedbe: od izrade studijske i projektne dokumentacije, preko provođenja postupaka javne nabave za radove do faza vidljivijih na terenu – izvođenja radova.
U željezničku infrastrukturu trenutačno se ulaže više nego ikada prije u povijesti naše zemlje. U sljedećih desetak godina plan je uložiti približno 6,2 milijarde eura (trenutačna ulaganja vrijedna su oko milijardu i pol eura). Misija HŽ Infrastrukture je unaprijediti željeznički promet u Hrvatskoj na temelju velikih ulaganja u željezničku infrastrukturu koja su ponajprije usmjerena u obnovu i modernizaciju, ali i u izgradnju novih pruga i kolosijeka, elektrifikaciju, rekonstrukciju i izgradnju kolodvora i stajališta, osiguranje željezničko-cestovnih prijelaza modernijim uređajima i sl. Modernizacijom međunarodnih prometnih koridora koji prolaze kroz Hrvatsku kao tranzitnu državu Europske unije cilj je osigurati sve uvjete za neometan prekogranični promet i željeznički promet između država EU-a, povećati razinu sigurnosti na prugama, podići brzinu i ostvariti veću gustoću prometovanja vlakova.
Glavnina tih velikih infrastrukturnih projekata provodi se na koridoru RH2 ili Mediteranskome koridoru, koji preko Rijeke i Zagreba vodi do Budimpešte, te na koridoru RH1 od granice sa Slovenijom do granice sa Srbijom. Oba koridora dio su osnovne Transeuropske prometne mreže – jedinstvene mreže europskih prometnica.
Usporedivo s Pelješkim mostom
Na sjeveroistoku zemlje najveće je željezničko gradilište na kojemu se izvodi rekonstrukcija postojećega i izgradnja drugoga kolosijeka na dionici Križevci – Koprivnica – državna granica s Republikom Mađarskom, a do kraja godine plan je završiti polovinu radova. Projekt je to koji zbog ugovorene vrijednosti od 350 milijuna eura uspoređuju s Pelješkim mostom, čija je izgradnja bila nešto jeftinija. Na 42 kilometra pruge gradi se i tridesetak novih objekata poput podvožnjaka, nadvožnjaka, stajališta i kolodvora. Nastavlja se i modernizacija dionice Dugo Selo – Križevci, a radovi se izvode i na pruzi od Hrvatskog Leskovca do Karlovca.
Pruga se modernizira i u srcu glavnoga grada: u punome su zamahu radovi na projektu Zagreb Kustošija – Zagreb Zapadni kolodvor – Zagreb Glavni kolodvor. Obnavljaju se tri i pol kilometra jedne od najprometnijih željezničkih pruga u državi kojom na dan prođe oko 150 putničkih i teretnih vlakova. Putnici bi se novom, bržom i sigurnijom prugom trebali voziti od druge polovine 2024. godine. Dug je i popis projekata o kojima šira javnost možda ne zna puno jer se još ne vide “fizički”, odnosno jer su u fazi izrade studijske ili projektne dokumentacije. U tijeku je i postupak javne nabave za izradu studijske dokumentacije za razvoj željezničkoga čvorišta Zagreb koje se nalazi na križanju dvaju međunarodnih koridora.
ZABOK – KRAPINA
Što se tiče uspješno završenih projekata, nedavno je obnovljena pruga Savski Marof – Zagreb Zapadni kolodvor, a na što se sada nadovezuje projekt od Zagreb Zapadnog do Zagreb Glavnog kolodvora tako da će biti obnovljena cijela dionica od granice sa Slovenijom do glavnoga grada.
Također, prošle su godine stanovnici oko Zaprešića i Zaboka dobili moderniziranu i elektrificiranu prugu koja povezuje ta dva grada. Rekonstruirana su četiri kolodvora i tri stajališta, a ugrađeni su urbana oprema, sustav videonadzora te sustav vizualnog i audioobavještavanja putnika. Izgrađene su nove pružne građevine poput mostova, propusta i kanala, ugrađeni novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom, a modernizirano je i 16 željezničko-cestovnih prijelaza. Dionicom od gotovo 24 kilometra prometuje se brzinom do 120 kilometara na sat.
U daljnjim planovima te tvrtke je i obnova željezničke infrastrukture na međunarodnim, regionalnim i lokalnim prugama koja bi se financirala kreditom Europske investicijske banke (EIB). U sklopu toga je, među ostalim brojnim projektima, sklopljen ugovor za izvođenje radova na obnovi pružne dionice Zabok – Krapina, a radovi bi trebalo početi najesen.
U planu je i da kroz nekoliko godina i zgrade dvaju zagrebačkih kolodvora – Glavni i Zapadni – budu u skladu s potrebama putnika 21. stoljeća.