Godinu dana nakon pokretanja pilot-programa četverodnevnog radnog tjedna u kompanijama u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi, bilježe se odlični rezultati kako od strane zaposlenih, tako i od rukovodstva kompanija koje su sudjelovale u projektu, prenosi Poslovni.hr.

Putem novog istraživanja `4 Day Week Global` provedenog od strane neprofitne organizacije koja je koordinirala tu studiju, pratilo se zdravlje, blagostanje te poslovni rezultati 41 kompanije koje su prošlu godinu počele raditi po kraćem radnom vremenu.

Godinu dana nakon što je ispitivanje pokrenuto, prosječni radni tjedan zaposlenih pao je s 38 sati na manje od 33 sata. Cilj je doći do radnog tjedna koji se sastoji od četiri osmosatna dana, što bi iznosilo 32 radna sata.

Ovo dodatno smanjenje broja radnih sati, istraživači su pripisali kompanijama koje su pronašle više načina za efikasnijim obavljanjem djelatnosti, umjesto da se oslanjaju na povećanje intenziteta rada. Osim toga, vrijeme se uštedjelo i zakazivanjem manjeg proja sastanaka, pojednostavljenjem komunikacije te stvaranjem više vremena za fokusiranje kako bi se smanjilo ometanje.

Studija ističe kako će korist od prelaska na četverodnevni radni tjedan potrajati te ojačati tijekom vremena.

– Zabrinutost koju često čujemo je da nema šanse da se održe rezultati naših ispitivanja, jer novina na kraju mora nestati, ali evo nas godinu dana kasnije s beneficijama koje samo nastavljaju rasti – rekao je Dale Whelehan, izvršni director na projektu 4 Day Week Global.

– Ovo je veoma obećavajuće za održivost ovog modela – dodao je.

Fizičko i mentalno zdravlje zaposlenih unatoč kraćem radno tjednu su ostali stabilno, no ravnoteža između posla i privatnog života nastavila se poboljšavati.

– Ovo sugerira da pozitivni efekti četverodnevnog radnog tjedna na zadovoljstvo životom mogu biti dublje ugrađeni u opće blagostanje pojedinaca nego samo u zadovoljstvo poslom – napisala je u izvještaju vodeća istraživačica Juliet Shore, profesorica na Bostonskom koledžu.

Skraćenim rasporedom kompanije imaju veću šansu zaposliti i zadržati djelatnike, a gotovo trećina zaposlenih koji su razmišljali o odlasku, sada su rekli da je manje vjerojatno da će to i učiniti.

Kada su ih pitali koliko bi im se trebalo platiti da pristanu ponovo na petodnevni radni tjedan, gotovo pola ih se izjasnilo kako bi za tako nešto trebala značajna povišica, da bi uopće razmotrili takvu ponudu, dok je jedan od desetero zaposlenika rekao da nikakav novac ne bi bio dovoljan da pristanu na to.

Nijedna od kompanija nije izrazila želju da se vrati na uobičajeni raspored od ponedjeljka do petka.