Konferencija na temu Natječaja za potporu za očuvanje pčelinjeg fonda održala se u srijedu u Poslovno – tehnološkom inkubatoru u Krapini. Klimatski uvjeti posljednjih nekoliko godina su iznimno loši za razvoj pčela, što je najevidentnije u proljeće. Upravo stoga, Krapinsko – zagorska županija već tri godine daje potpore pčelarima za očuvanje pčelinjeg fonda.
Osvrt na proteklo razdoblje i proizvodnju meda na konferenciji je napravio ispred Saveza pčelarskih udruga KZŽ, predsjednik Udruge pčelara “Nektar” Konjščina Darko Milinković te je ovom prilikom istaknuo kako je zagorski med prepoznat i u inozemstvu osvojivši šampionske titule.
Teške godine
– Prošla godina nam je malo vratila osmijeh na lice i stvarno je bila izdašna. Pčelari su napunili sve bačve koje su imali, bagrem nam je dao maksimalno, no problemi su opet krenuli u ljetnom periodu. Velike vrućine i suša su uništili taj pašni potencijal koji je u osmom mjesecu za šipak, livadu i kupinu. Opet su pčelari morali pristupiti dohrani pčela da sakupe zimske zalihe. Inače, moram reći da nažalost danas bez šećera mi ne možemo održati pčelu. To je prije 10 godina bila nepoznanica, koristili smo šećer samo radi apliciranja nekog lijeka – kazao je Milinković dodajući kako je šećer postao velik izdatak u pčelarstvu, a cijene meda, kod domaćih uzgajivača, nisu rasle kao što su ostali proizvodi.
Javni natječaj za potporu bio je otvoren od 26. svibnja do 26. lipnja, a na njega su se mogli javiti pčelari koji imaju košnice, odnosno pčelarske zajednice, prijavljene u evidenciji pčelara i pčelinjaka koju vodi Hrvatski pčelarski savez. O točnom iznosu dodijeljene potpore, kao i broju korisnika izvijestila je više savjetnica za pravne poslove u upravnom odjelu za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu KZŽ Tihana Husak.
– Stara poslovica kaže, tko radi kao pčela postići će velika djela, a velika djela KZŽ prepoznaje u našim pčelarima i radi očuvanja pčelinjeg fonda, već treću godinu podupire ih kroz dodjelu bespovratne potpore. Iznos potpore po košnici iznosila je minimalno 1,33 eura, a maksimalno do 3,98 eura, s time da je korisnik mogao ostvariti maksimalnu potporu od 664 eura. Ukupno je dodijeljena potpora za 87 korisnika i ta potpora uključuje 7659 pčelinjih zajednica što ukupno iznosi 20.117,65 eura – kazala je Husak.
Župan Željko Kolar podsjetio je da je zagorski bagremov med zaštićen oznakom izvrsnosti na europskoj razini, a da na području županije postoje tri certificirana proizvođača, te ukupno 479 registriranih pčelara s 21.550 košnica.
Iznos će još rasti
– U najboljim smo godinama proizvodili po 630.000 kilograma bagremovog meda, no nažalost, u posljednjih pet, samo je jedna godina bila sjajna. Ove vremenske promjene koje se događaju, a koje su sve ekstremnije, svakako utječe na proizvodnju, stoga će naše potpore za očuvanje pčelinjeg fonda morati biti veće – rekao je Kolar, pa nastavio:
– Mi smo kroz mjere ruralnog razvoja predvidjeli ovu mjeru za očuvanje pčelinjeg fonda u iznosu do 15.000 eura, no s obzirom na to da je interes veći, a da postoji i potreba, iznos smo povećali na preko 20.000 eura da potporu prime svi koji su zadovoljili kriterije. Samo u posljednje tri godine smo za 258 korisnika dodijelili bespovratnih potpora od 72.850 eura, no tu nisu naznačena sredstva koja smo direktno dali pčelarskom savezu, pčelarskim udrugama za njihove potrebe, ali i za organizaciju našeg zagorskog sajma – rekao je župan te dodao da Županija također, preko Hrvatskog pčelarskog saveza, sufinancira i teglice po kojima je hrvatski med prepoznatljiv na policama trgovina.