Nekad žila kucavica, a danas pruga obrasla raslinjem. Stoji ona tako otužno godinama i usprkos mnogobrojnim inicijativama još uvijek priča potpuno drugačiju priču no što je bila ona iz prošlog stoljeća. Prisjetimo se, do 21. prosinca 2000. godine pruga koja je u početku pratila granični tok rijeke Sutle i vozila od Savskog Marofa do Kumrovca postala je isprekidana jer je Sutla promijenila svoje korito i time je pruga na nekoliko mjesta prelazila slovensku granicu. Prisjetimo se još i da su do dvije godine ranije, dakle 1988., svoje posljednje relacije odvozili putnički vlakovi čije su rute prelazile granice sa Slovenijom. Nalazimo se u 21. stoljeću, godina je 2023., a pruga i dalje trune, propada i ne miče se ništa s mrtve točke. U želji za promjenom, a ulaskom u Scengen, u srcu Kumrovca danas su se sastali kumrovečki načelnik Robert Šplajt, krapinski gradonačelnik i predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović, klanječki gradonačelnik Zlatko Brlek, župan občine Bistrica ob Sotli Franjo Debelak, izaslanik župana občine Brežice, načelnica Kraljevca na Sutli Blanka Stipčić Berić, načelnica Zagorskih Sela Ksenija Krivec Jurak, načelnica Marije Gorice Marica Jančić, načelnik Dubravice Marin Štritof, načelnik Brdovca Alen Prelec i načelnik Pušće Filip Bernardić, sa željom da ova pruga ponovno oživi.

Dobra priča i podrška

˝Imamo dobru priču˝, rekao je između ostalog Šplajt. Ono što je posebno istaknuo je da se prvotna inicijativa, ona iz 2017. godine, promijenila. Naime, tada je bilo rečeno kako će se pruga obnoviti samo do Klanjca. Sada to više nije opcija jer Schengen više nije prepreka pa samim time ni dijelovi Slovenije kroz koje pruga prolazi.

– Mislim da bismo mogli imati podršku na najvišim razinama, a najbitnije od svega je da se Schengenska zona koja je bila najveća prepreka da bi se cijela ta priča pokrenula od strane HŽ infrastrukture, pomaknula na jugoistok. Nadam se da će i oni sada uvidjeti da se ta priča može financirati iz EU fondova kao međunarodna suradnja Slovenije i Hrvatske. Svi mi imamo želju da ta pruga oživi i da se priča pokrene jer ne samo da pruga znači bolju demografsku sliku sutlanskog kraja, nego je pruga i jedna od najbližih poveznica sa Slovenijom, pa onda i Austrijom – ispričao je načelnik Šplajt dodavši kako je i Sloveniji u interesu da se priča pokrene jer kako kaže inzistiraju da pruga ide do Zagorskih Sela i da se dalje spoji na slovensku prugu.

U periodu zatvorene pruge već je bilo nekoliko inicijativa oko njenog ponovnog otvaranja, no to se nikada nije dogodilo. Šplajt je istaknuo kako je ministar Oleg Butković upoznat sa svime i da je već govorio na ovu temu. Najavio je kako se idućeg tjedna održava sastanak HŽ infrastrukture i Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pa se nada kako će i čelnici jedinica lokalnih samouprava tom sastanku i prisustvovati.

– Zaključak našeg današnjeg sastanka je da smo spremni naći način da se ta pruga isfinancira kompletno iz EU fondova, a kada mi pripremimo teren uz pomoć stručnjaka, Hrvatske željeznice to neće moći odbiti – poručio je Šplajt, pa za kraj dodao:

– Svi mi ovdje želimo revitalizaciju kumrovečke pruge, imamo podršku Republike Slovenije i krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara. Napravit ćemo sve što je u našoj moći, pripremit ćemo projekte, sve ćemo zajedno predstaviti Hrvatskim željeznicama i Vladi i nitko nas neće moći odbiti – rekao je Šplajt.

Zajednički interes

Gregurović, koji je stigao na inicijativu i zamolbu svojih kolega iz zapadnog dijela županije, istaknuo je kako je revitalizacija kumrovečke pruge u interesu svih, a da je to nadstranačko pitanje. Dakle, ne gledaju se tko je koje boje i koje opcije.

– Mi kao županijska organizacija HDZ dajemo podršku toj inicijativi. Uvijek sam govorio, pravi susjed je onaj veseli drugom susjedu kad nešto napravi, a ne onaj koji je jalan. Sve što se u našoj županiji napravi i sve što je dobro za neki kraj naše županije usrećuje nas jer će to donijeti boljitak za sve, a ne samo za taj jedan dio. Dakle ne mora se uvijek gledati da je to politička odluka, postoje objektivne okolnosti zašto došlo do određenih stvari. Razgovarao sam s kolegom Željkom Turkom iz Zagrebačke županije. Mi ćemo pripomoći u svim segmentima kojima možemo kako bi se ta inicijativa realizirala i svakako bi na bilo drago da se to i realizira – poručio je Gregurović.

Veselje zaključcima nije krio ni župan Debelak koji je posebno istaknuo kako novac nije problem, već se radi o političkoj volji.

– Zagorje ima potrebu za prugom zbog razvoja, zbog turizma. Mislim da je ovo dobra inicijativa u kojoj se ne radi o velikom novcu. Ne treba, recimo, otkupiti zemljište, treba samo obnova, a tu su zato europski fondovi. Ovo područje je hendikepirano, prometna infrastruktura mora ići na viši nivo, mora se poboljšati kvaliteta života na ovim područjima i zaista pozdravljam ovu inicijativu. Bilo je puno govora o revitalizaciji i s hrvatske i sa slovenske strane, ali sada smo u Schengenu, nema granica, sada samo moramo naći rješenje. Predložio sam danas da konkretno krenemo naprijed, da se udružimo i zajedno naručimo dokumentacije, dođemo na obje Vlade s idejom… Nema razloga da to ne riješimo. Mi smo više od 20 godina bez pruge, 20 godina nazadujemo – kazao je Debelak dodavši kako se takvi projekti ne događaju preko noći, ali je siguran da se slogom može postići željeno, pa se još jednom osvrnuo na financijska sredstva.

Buna

– Hrvatska ima desetine milijardi pa i Slovenija, ali novac nije problem, problem je politička volja. To nije gospodarsko, niti političko niti ekonomski problematičan projekt to samo treba volja, a mi načelnici i župani pokušavamo tu volju probuditi bez obzira na boje, to je najmanje važno, važni su ljudi. Ove godine je i 450. godišnjica hrvatsko – slovenskog otpora. Tada su se kmeti udružili. Mislim si da se Ljubljana i Zagreb moraju zamisliti da se ne bi mi udružili pa digli seljačku bunu – rekao je Debelak i zaključio rečenim kako će ˝pritiskati sve strane i u tome uspjeti˝.

Štritof je s nama podijelio kako je s klanječkim gradonačelnikom bio na sastanku kod ministra, a baš u tom trenutku, Butkovića je nazvao predsjednik uprave HŽ infrastrukture.

– Dogovoreno je da ćemo pokušati naći neke modele financiranja, no više o tome bi rekli možda nakon srijede kada ćemo gradonačelnik Brlek i ja biti na sastanku nakon kojeg ćemo biti pametniji, više ćemo o tome znati.  Naravno, treba naći modele financiranja. Bilo je govora o mogućnostima EU fondova, svima nama su puna usta tih EU fondova, i ima određenih mjera gdje bi se to preko Europe moglo rješavati, ali ima i mogućnosti iz nacionalnih sredstava, kredita svjetske banke i slično. To je odluka Vlade i ministra na koji način će se financirati, samo ministarstvo ima odjel za EU fondove koje vodi Josip Bilaver i on kreira prioritete – kazao je.

Inače, sastanak će biti u HŽ infrastrukturi, gdje bi se trebao pojaviti i ministar. Na kraju, poručio je kako je mišljenja da je odluka o revitalizaciji na ministru.

– Uvijek se izvlačimo na financijska sredstva, to je problem, ali uvijek postoje prioriteti, kako u našim općinskim proračunima tako i u državnim. Politika određuje što je prioritet, a što nije, tako da po meni odluka je na ministru – zaključio je Štritof.