Svi smo iskusili agoniju čekanja na pregled kod liječnika, pogotovo kada još ne znamo dijagnozu, a da situacija bude još gora, liste čekanja se povećavaju, ne samo u javnim ustanovama nego i kod privatnih davatelja usluga. Ova nepovoljna situacija teško pogađa one najranjivije u našem društvu, odnosno našu djecu kod koje je svaki dan bez primljene prave terapije dan koji će kasnije teško nadoknaditi.
Upravo taj problem su prepoznale logopedice iz naše županije te osmislile hvalevrijedan projekt “Logopedske čekaonice”, koji će dati roditeljima u čekanju na pregled jedan alat za interakciju koji će pridonijeti razvoju njihove djece.
Edukativni materijali
Stoga je u četvrtak u prostorijama dječjeg vrtića ‘Bubamara’ u Donjoj Stubici održana konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt digitalnog sustava u kojem roditelji djece s jezičnim poteškoćama mogu pristupiti edukativnim materijalima i idejama za aktivnosti osmišljenih za interakciju djece i roditelja.
Valja napomenuti kako projekt vode volonterke logopedice Lucija Mlakar, Andrea Šantek i Roberta Šrajbek u suradnji sa studenticama logopedije Lucijom Seljan, Majom Reljić, Lucijom Škalički i Sandrom Sinković, uz pomoć mentorice Marije Brezak te je sav osmišljeni sustav “Logopedske čekaonice” potpuno besplatan za korištenje.
Sva djeca koja imaju bilo kakve jezične, artikulacijsko-fonološke ili komunikacijske poteškoće mogu se uključiti u ovaj projekt.
– U Class Dojo stvorili smo četiri virtualna razreda prema teškoćama i područjima: komunikacija, jezik, govor i predvještine čitanja, pisanje i matematike – prezentirala je projekt Lucija Mlakar te je naglasila kako je ideja projekta pružiti pomoć roditeljima da pravodobno reagiraju i djeluju. Rana intervencija i djelovanje su ključni za daljnji djetetov razvoj.
Projekt je financiran od strane Europske Unije koja ga je odobrila prošlog svibnja te dodijelila 7583,77 eura od kojih je dio također iskorišten za opremanje logopedskog kabineta Dječjeg vrtića ‘Bubamara’.
– Cilj je stvoriti sustav koji je održiv i koji će trajati nakon završetka projekta stoga želimo educirati čim više logopeda da i kad kod njih dođu djeca na dijagnostiku mogu i oni uključiti djecu i pružiti im nove didaktičke materijale – zaključila je mlada logopedica Lucija.
Prezentaciji projekta prisustvovao je gradonačelnik Donje Stubice, Nikola Gospočić koji je podržao projekt od samog njegovog početk,a još prije nego su bila osigurana EU sredstva.
– Zaista, vrtići su ustanove koje ne samo da čuvaju, već odgajaju djecu. Ovo je jedan nadstandard koji Dječji vrtić Bubamara pruža svojim roditeljima, a danas smo mogli vidjeti kako je problem puno širi od Donje Stubice te će kroz projekt moguće biti educiranje više od 100 logopeda. Stoga smo izuzetno ponosni i zahvalni gospođi Brezak našoj logopedici svim curama na projektu – rekao je gradonačelnik Gospočić.
Problem porasta broja djece kojima je potreba logopedska usluga jedan je od vrlo aktualnih problema Krapinsko – zagorske županije koja u zadnjih 10 godina širi mrežu logopeda.
Različiti modeli
– Trenutno je u tretmanu Opće bolnice Zabok 100 pacijenta, u Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice 70 malih pacijenta, čeka se na prvi pregled u Općoj bolnici Zabok mjesec – dva, u Krapinskim Toplicama nešto manje, međutim na tretman se čeka godinu do godinu i pol, a to je neprihvatljivo dugo vremena za tretman u toj najranijoj dobi kad je on zaista potreban. Zato su naši načelnici i načelnice, gradonačelnici i gradonačelnice zdušno prihvatili našu inicijativu financiranja logopeda putem različitih modela, uglavnom su to modeli koji zapošljavaju logopede na području određenih općina ili gradova kroz djelatnost udruga koje onda financiraju općine i gradovi – ispričala je problematiku zamjenica župana Jasna Petek te je napomenula kako “Logopedska čekaonica” ne može zamijeniti struku i stručni rad, ali može sigurno olakšati ono čekanje od pregleda do tretmana i pridružila se čestitkama na projektu.
Logopedska mentorica Marija Brezak predstavila nam je novoopremljeni logopedski kabinet unutar Dječjeg vrtića ‘Bubamara’.
– Netko to doživljava kao malu knjižicu, zapravo ta knjižica košta 12.000 kuna, to su stvari koje su za jednu lokalnu zajednicu nedostupne – kazala je logopedica Marija prezentirajući knjige za dijagnostiku djece te nadodala:
– Vi zapravo morate imati kabinet opremljen za dijete školskog uzrasta, ali isto tako i za dijete dvogodišnjeg uzrasta.
Logopedice Lucija i Marija objasnile su razloge povećanja broja djece s teškoćama u razvoju.
– Poremećaja iz logopedske domene je zaista sve više, pogotovo komunikacijskih poremećaja, jezičnih, artikulacijsko – fonoloških. Istina je da je i logopeda sve više, no još imamo onaj ključni problem da se na Edukacijsko – rehabilitacijski fakultet prima samo 50 studenata, a potreba je puno više – rekla nam je Lucija Mlakar.
Oko samog povećanja broja djece, dodaje, nema konkretnog krivca već je to utjecaj višeg broja različitih faktora od kojih su neki nedovoljno provođenje vremena s djetetom u razvoju komunikacija, ali i problemi modernog doba kao što je sve veća ekranizacija.
Problem reagiranja društva na ljude koji su na bilo koji način drugačiji vrlo je izražen u Zagorju, stoga se djeca i roditelji susreću s dodatnim preprekama.
– Činjenica je da, ako pričamo o odgojno obrazovnoj skupini u vrtiću većina djece ide kod logopeda pa nema stigmatizacije, mislim da je puno veći problem stav roditelja jer djeca u pravilu međusobno ne rugaju, ne diskriminiraju jedni druge nego ih prihvaćaju takvi kakvi jesu. Međutim roditelji su nam često ti koji se boje ako odu na dijagnostiku pa se neka dijagnoza potvrdi, da će onda društvo nabaciti neki sram njima ili djetetu. I tu vidimo jedan veliki problem jer zbog toga djeca isto jako kasno javljaju logopedu – rekla nam je svoje viđenje problema mentorica Marija.
Najraniji znakovi
Svi roditelji, bili novi u tome ili iskusni, trebaju znati prepoznati neke od znakova kod djeca kojima je potrebna pomoć.
– Raniji znakovi se mogu vidjeti u dobi od 18 mjeseci, trebamo upozoriti roditelje kako je rani razvoj jako važan, ako izostane prva riječ, ako ne brblja, ako ne uzvraća socijalan smiješak to sve može upućivati na neki poremećaj komunikacije – ili jezika ili govora, stoga apeliramo na roditelje da se jave čim prije, a sad s “Logopedskom čekaonicom” znamo da ih nećemo ostaviti na cjedilu – poručuje logopedica Lucija.
Tehnologija uvijek može biti i korisna i štetna, a ovaj projekt se trudi upravo iskoristi dobre strane tehnologije za pomoć roditeljima.
– Logopedska čekaonica nije osmišljena da prikuje djecu za ekrane, to stalno napominjemo, nego s obzirom na to da su svi ti sadržaji apsolutno besplatni, nama je to jako dobar kanal da podijelimo informacije s roditeljima. Ono što je najbitnije da tamo dobiju ideju što bi trebali raditi, a nakon toga se ta tehnologija sprema u ladicu – zaključuje mentorica Marija.
Roditelji djece s teškoćama mogu se javiti na službeni e-mail projektnog tima: [email protected].