Nedavno je održana konferencija za medije na kojoj su predstavljeni prošlogodišnji rezultati poslovanja Muzeja Hrvatskog zagorja, složene baštinske ustanove koju čine Muzej krapinskih neandertalaca, Muzej seljačkih buna, Muzej ‘Staro selo’ Kumrovec, Galerija Antuna Augustinčića te Dvor Veliki Tabor. Kako je tom prilikom istaknuto, unatoč tome što je godina započela teško zbog brojnih restrikcija koje su bile na snazi zbog pandemije koronavirusa, uspješno je privedena kraju, a ravnatelj Jurica Sabol rekao je da na rezultate mogu biti ponosni.
Prošla je godina, otkrio je ravnatelj, bila jedna od boljih u poslovanju, ali i u organizaciji rada u Muzejima Hrvatskog zagorja, a iako često ističe da nije najbolje počela s obzirom na pandemijske restrikcije, u Muzejima Hrvatskog zagorja su se maksimalno prilagođavali uvjetima, a rezultati su bili itekako očiti.
301.508 posjetitelja
– Moram izraziti zadovoljstvo s ukupnim brojem od 301.508 posjetitelja koliko ih je bilo lani, a ono što je također važno je da smo realizirali sve programe predviđene programskom djelatnosti Muzeja, odradili smo sve planirane investicije u svih pet ustrojstvenih jedinica, tako da mogu reći, kada se na kraju godine podvuče crta, 2022. je bila vrlo uspješna s obzirom na okolnosti, a takvi rezultati su nam i dodatan vjetar u leđa za 2023. koja je započela vrlo dobro – govori ravnatelj Jurica Sabol.
Osim stalnog postava, tu su brojne izložbe, što autorske, što gostujuće, a primijećeno je i da programi privlače sve veći broj posjetitelja, bilo djece, odraslih, domaćih ili stranih.
– Svakako bih volio istaknuti dječju gostujuću izložbu ‘Muzeja novejše zgodovine’ iz Celja koja je u Dvoru Veliki Tabor gostovala punih šest mjeseci. Zatim, u Muzeju seljačkih buna otvorena je izložba o povijesti sporta u Hrvatskom zagorju i također je privukla veliki broj ljudi. Njome se pokušala ispričati priča pojedinaca, ali i sportskih udruga i klubova, kroz dugogodišnju povijest sporta u Hrvatskom zagorju, a bila je važna jer je javnosti manje poznato da su brojni Zagorci osvajali svjetske medalje. Nadalje, krapinski Muzej je već tradicionalno nastavio turneju sa svojom gostujućom izložbom “Krapinski pračovjek” koja je bila otvorena u Gradskom muzeju Nova Gradiška, Arheološkom muzeju u Zadru te u Muzeju Đakovštine u Đakovu – priča Sabol te dodaje i kako je započeta suradnja koja je plod europske baštine, a riječ je o suradnji s Muzejem vučedolske kulture iz Vukovara.
– Kolege su stigli ovdje u Krapinu, odrađivali su edukativne radionice i programe za krapinske osnovnoškolce, a “Krapinski pračovjek” će gostovati na Vučedolu 9. ožujka ove godine. Nadalje, spomenuo bih i Galeriju Antuna Augustinčića, vrlo specifičan prostor, specifične tematike, no unatoč tome, kolege se zaista trude organizirati razna događanja. Moram istaknuti i da kumrovečki muzej ‘Staro selo’ ima fantastičnu suradnju s Općinom, lokalnom zajednicom i lokalnim stanovništvom, s obzirom na to da se radi o specifičnom muzeju gdje je lokalno stanovništvo integrirano u sam muzej, tako da smo i tamo odrađivali izložbe i manifestacije koje su privukle doista velik broj posjetitelja – govori ravnatelj.
Otkrio je i da takve izložbe i dodatni programi uvelike utječu i na broj posjetitelja u odnosu na stalni postav.
– Utjecaja definitivno ima jer se tu radi o programu, odnosno događanjima gdje, osim svojeg redovnog postava, nudimo uvid u rezultate rada kolega koji istražuju. Da biste napravili jednu izložbu, potrebni su mjeseci predanog istraživanja jer morate prezentirati publici nešto novo i drugačije, a odabirom zanimljivih tema i suradnji, vidjeli smo da lijepi broj turista dolazi u Zagorje i obilazi naše muzeje, ali i te povremene tematske izložbe – pojašnjava Sabol.
Inače, jedan od muzeja sastavnica Muzeja Hrvatskog zagorja, Muzej krapinskih neandertalaca, 2021. godine je u Ateni proglašen najboljim muzejem u Europi. Na natjecanju je tada sudjelovalo 45 kandidata podijeljenih u šest kategorija, a upravo je krapinski muzej pred svima odnio titulu najboljeg. Ipak, ravnatelj Sabol rekao je da ne treba živjeti na staroj slavi.
– Lijepo je dobiti bilo koju nagradu, no to je uvijek kratkog vijeka. Ja osobno to ne shvaćam kao nekakav poseban teret, a s obzirom na to da strateškim planiranjem imamo zacrtane projekte koji su pred nama i koje bi voljeli realizirati u bližoj budućnosti, slične će nagrade zasigurno dolaziti i dalje. Naravno, svako je priznanje ili nagrada dobro došlo i potvrda je vašeg predanog rada, tu mislim na zajednički rad mojih kolega, kustosa i svih koji sudjeluju u provedbi svih naših programa – ističe Sabol.
Velike obljetnice
U 2023. godini, prema riječima ravnatelja koji nam je otkrio neke detalje, sadržaja neće nedostajati.
– U ovoj godini imamo tri vrlo važne obljetnice. Pred nama su 450. obljetnica seljačke bune kod Stubice, 50 godina rada Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici u dvorcu Oršić te 30. obljetnica rada Muzeja Hrvatskog zagorja koji su s radom započeli 1. siječnja 1993. godine. Danas, nakon 30 godina, mogu reći da su Muzeji Hrvatskog zagorja tada možda bili pilot projekt, ali uspjeli su se održati tri desetljeća, gdje je u jednu pravnu osobu stavljeno pet snažnih muzejskih kuća među kojima su dva dvorca, jedno prirodno zaštićeno područje, muzej u Krapini, galerija u Klanju i jedan muzej na otvorenom. Danas su Muzeji Hrvatskog zagorja itekako složena ustanova koja se sastoji od preko 60 objekata o kojima skrbimo, preko 200.000 kvadratnih metara zelenih površina koje treba održavati i s 56 stalno zaposlenih. Dakle, veliki smo sustav koji je odolio mnogim izazovima i smatram da je svijetla budućnost pred nama – naglasio je ravnatelj Sabol, a potom otkrio da, osim velikih obljetnica, u ovoj godini Muzeje Hrvatskog zagorja čekaju i vrlo važni infrastrukturni projekti:
– Iz Fonda solidarnosti Europske unije dobili smo nešto manje od 32 milijuna kuna za konstrukcijsku obnovu Dvorca Oršić koji je stradao u zagrebačkom potresu prije gotovo tri godine. U tijeku su završni administrativni poslovi, javna nabava, a ono što je dobro je da ćemo u sklopu te konstrukcijske obnove dvorca obnoviti i opremiti jednu od najmodernijih muzejskih čuvaona na području Hrvatske. Investicija je to vrijedna više od milijun kuna, a svi mi koji radimo u muzejima znamo da je upravo taj muzejski depo često veliki problem jer imamo mnogo muzejskih predmeta koji moraju biti negdje pohranjeni. Ovi naši će tako biti pohranjeni na adekvatan način i sukladno s propisima koje propisuje muzejska struka – govori ravnatelj.
Također, kako nam je otkrio, preostala su još dva tjedna za dovršetak kompletne projektne dokumentacije i prijavu na natječaj iz Fonda Europske unije kojeg je raspisalo Ministarstvo turizma i sporta, za nadogradnju Muzeja krapinskih neandertalaca, odnosno za visitor centar.
– Nadamo se da će uskoro i taj muzej kroz godinu, dvije, dobiti sve ono što je potrebno svim posjetiteljima koji ovdje dolaze. Vjerujemo i da ćemo time dodatno povećati broj posjetitelja, ali i sve te ljude zadržati dulje u Krapini te vjerujem da ćemo do proljeća riješiti pitanje ‘Kneippove’ zgrade s Gradom Krapinom. Pregovori oko toga su u tijeku i vrlo sam optimističan, te vjerujem da ćemo uskoro ići i u njenu rekonstrukciju – govori Sabol.
Zahvale suradnicima
Od predviđenih manifestacija, slijedi 21. ‘Tabor Film Festival’, a ono što je novina je da će Muzeji Hrvatskog zagorja, zajedno s ‘Glumačkim festivalom u Krapini’, imati ljetno izdanje GFUK-a, pa će se predstave tijekom ljeta održavati u svih pet ustrojstvenih jedinica MHZ-a.
– Uz to, već standardno nam prva dva vikenda u srpnju ide ‘Ljeto u dvorcu Oršić’, a 18. svibnja, na sam Međunarodni dan muzeja, imat ćemo veliku svečanost u atriju dvorca Oršić gdje ćemo prigodnim programom obilježiti 30 godina rada Muzeja Hrvatskog zagorja – otkriva ravnatelj.
Za kraj je dodao da veliku ulogu u tim sjajnim rezultatima imaju i lokalne zajednice u kojima djeluju Muzeji Hrvatskog zagorja, stoga je iskoristio ovu priliku i uputio nekoliko zahvala.
– Doista moram zahvaliti svim načelnicima, gradonačelnicima, ali i turističkim zajednicama s kojima imamo jako dobre odnose i s kojima mnogo toga organiziramo te sudjelujemo na raznim manifestacijama. Smatram da muzeji moraju biti snažni u lokalnoj zajednici da bi mogli biti snažni izvan tih granica – rekao je ravnatelj Sabol i za kraj dodao:
– Ako se poslože stvari da nemamo više nekih većih kriza poput korone ili drugih geopolitičkih problema, mogli bismo reći da će 2023. godina biti izuzetno plodonosna za Muzeje Hrvatskog zagorja, možda i najbolja do sada.
