‘HyPoKraT’, kratica za projekt ‘Hidrotermalni potencijal Krapinskih Toplica’ projekt je koji je uspješno prijavljen na program ‘Energija i klimatske promjene’ koji se financira od strane Islanda, Lihtenštajna i Norveške putem Financijskog mehanizma EGP za razdoblje 2014. – 2021. Nositelj projekta je Krapinsko – zagorska županija, a za operativni menadžment i za provođenje svih aktivnosti zadužena je REGEA.
Glavni cilj i svrha ovog 216.217 eura vrijednog projekta je opisati i kvantificirati geotermalni potencijal na području Općine Krapinske Toplice te izraditi tehničku projektnu dokumentaciju u svrhu poboljšanja energetske učinkovitosti i povećanja proizvodnje obnovljive energije.
Pionir
Ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske Julije Domac na samom je početku izrazio veselje zbog predstavljanja projekta u Krapinskim Toplicama što govori o pažnji koja se pridaje projektu koji se temelji na domaćoj geotermalnoj energiji. KZŽ je, prema njegovim riječima, pionir novih tehnologija, novih načina financiranja i predvodnik zelene energije u skladu za zelenim duhom, a REGEA je u tom smislu prisutna već dugi niz godina.
– Danas više nikoga ne treba uvjeravati koliko je važno imati vlastitu energiju, koliko je energetska sigurnost ključna u budućnosti. Živimo u jednom dobu koje nitko nije mogao očekivati, a ono što mi ovim projektom želimo postići je da na području općine Krapinske Toplice grijemo 60.000 kvadrata stambenog prostora plus 20.000 kvadrata stakleničkog prostora za naprednu poljoprivrednu proizvodnju – pojasnio je Domac.
Podsjetivši na iskustvo korištenja geotermalnog izvora na području Krapinskih Toplica, Domac ističe kako očekuje da će projekt nakon pripremne faze projekta biti spreman na veliki iskorak.
– Veseli me da razmišljamo na način da promišljamo kako potaknuti jednu poljoprivrednu proizvodnju koristeći tu energiju. Vjerujem da ta inovativnost i nova okolnost zajedno s iskustvom norveških partnera i našim konzultantima u projektu pridonosi početku jedne, zaista uspješne priče u Zagorju – kazao je Domac.
Ušteda
Revitalizacijom bušotine i proizvodnjom geotermalnog fluida mogli bi se povećati kapaciteti toplinske energije na području Krapinskih Toplica za buduće potencijalne potrošače. Korištenjem geotermalne energije u toplinarske svrhe eliminira se plinska komponenta. Na području Krapinskih Toplica geotermalnom proizvodnjom ostvarila bi se ušteda kupnje plina za potrebe grijanja u iznosu od 4.152.667 kuna na godišnjoj razini, u sezoni grijanja, a geotermalni potencijal mogao bi se iskoristiti i u agrotermalne svrhe grijanjem 12 staklenika, sveukupne površine 12.000 kvadratnih metara.
Voditelj Službe za provedbu financijskih mehanizama u području energetike i klimatskih promjena te strateških projekata i inicijativa te strateških projekata i inicijativa Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske Lovre Karamarko kazao je da je ovaj projekt valoriziran i u konačnici su mu sredstva i dodijeljena. Istaknuo je kako program “Energija i klimatske promjene” te Javni poziv koji je objavljen idu upravo u smjeru iskorištavanja potencijala geotermalne energije kao svojevrsni zalog budućnosti koji ona definitivno nudi.
– Kraj u kojem se nalazimo je prilika da se kroz pripremu dokumentacije za ovaj projekt, osim što će se on realizirati kroz partnerstvo, otvore mogućnosti za perspektivu i budućnost u kontekstu navedenih ulaganja. Mi u Ministarstvu vidjeli smo koliko je ovaj projekt zrelo pripremljen i kako mu se ozbiljno pristupa, tako da nas nije iznenadilo što je prošao na javnom pozivu. Sigurni smo da će se na tom tragu nastaviti provoditi ugovorene aktivnosti, realizirati dodijeljena sredstva, a pritom ćete imati bezrezervnu podršku Ministarstva, kao i kolega iz Energetskog instituta “Hrvoje Požar” – rekao je Karamarko.
Najbolje vrijeme
Krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, s jedne je strane istaknuo da je šteta da se s geotermalnim izvorima nije počelo baviti ranije, recimo, prije desetak godina, s druge strane naglasio kako je vrlo interesantno vrijeme u kojem se predlaže ovaj projekt, vrijeme u kojem nas pogađa nezapamćena energetska kriza koja je kulminirala agresijom Rusije na Ukrajinu.
– Kad već nismo tada, onda je sada najbolje vrijeme za ovakvu vrstu projekta u Krapinskim Toplicama. S obzirom na činjenicu da je plin poskupio za nekih 1000 posto u odnosu na cijenu koju smo imali u ugovoru, ne trebamo govoriti što bi značilo da možemo kompletnu Specijalnu bolnicu grijati na geotermalne izvore. Osim uštede, to bi bio i doprinos zaštiti okoliša, što i Europska komisija proklamira u novoj financijskoj omotnici i perspektivi. Mi ćemo s ovim projektom prije svega istražiti objektivne mogućnosti kapaciteta koji su na području Krapinskih Toplica, a tek ćemo nakon toga moći vidjeti u kojem pravcu i s kojim kapacitetima možemo koristiti te izvore. Nama kao Županiji je svakako prioritet bolnica kojom upravljamo, tu su i škola, dječji vrtić i Centar za odgoj i obrazovanje, ali, dakako u budućnosti i pokrivanje 60.000 kvadrata stambenog prostora te stakleničke poljoprivredne proizvodnje – rekao je Kolar.
Dodaje kako će ovaj projekt Zagorju omogućiti da energetski bude neovisniji nego što je danas, barem lokalno. Posebno je istaknuo kako će se ovakvi projekti morati realizirati i na drugim lokacijama gdje za to postoji objektivna mogućnost.
– Ovo je prvi od takvih projekata i hvala Ministarstvu što je objavilo vrstu javnog poziva na koji smo se mogli javiti jer je 216.000 eura ozbiljan novac za samo istraživanje i analizu stanja, što će nam kasnije omogućiti korištenje geotermalnih izvora za spomenutu namjenu. Jedva čekam da vidim rezultate tih istraživanja – rekao je Kolar i podsjetio kako se u SB Stubičke Toplice grijanje već provodi kroz geotermalne izvore pa najavio kako će se, budući da je bolnica vlasnik određenog poljoprivrednog zemljišta i da je napravljen projekt staklenika, iduće godine i on staviti u funkciju.
Na kraju, na novinarsko pitanje o sličnim projektima na drugim lokacijama, Domac je poručio kako su takve opcije sada atraktivne, a da REGEA zna što ima u Zagorju.
