˝Najrazvijenije općine u Varaždinskoj županiji već godinama vode HDZ-ovi načelnici˝ jedna je od rečenica koju nam je plasirao glavni akter ovog intervjua, župan Varaždinske županije Anđelko Stričak s kojim smo porazgovarali kako bismo napravili godišnji presjek aktivnosti i promjena od kada je postao čelni čovjek sjeverozapadne županije koja prema posljednjem popisu stanovništva broji 160.264 stanovnika, a podijeljena je na šest gradova i 22 općine. U ranije spomenutom periodu donesen je niz odluka, prvenstveno vezanih uz obrazovanje, zdravstvo, gospodarstvo i poljoprivredu…

Što se promijenilo od prve održane sjednice po preuzimanju vlasti do danas?

– Već na prvoj sjednici Županijske skupštine, odmah u lipnju prošle godine, donesena je Odluka o nagrađivanju učenika za posebna postignuća na međunarodnim natjecanjima, čime smo djeci i mladima poručili da cijenimo njihov rad, trud, znanje i izvrsnost. Na zadnjoj sjednici u srpnju ove godine je pak proračun za ovu godinu povećan za više od 32 milijuna kuna, tako da iznosi gotovo 340 milijuna kuna. Zbog niza izazova s kojima se suočava cijeli svijet, od epidemije koronavirusa i prirodnih nepogoda do rasta cijena energenata, građevinskih materijala i radova, izradi ovogodišnjeg proračuna pristupili smo oprezno. Time smo ostavili prostor da rebalansom osiguramo sredstva za područja o kojima trebamo voditi posebnu brigu, s jedne strane o ranjivim skupinama, a s druge strane o dijelovima društva koji su bitni da kroz sve izazove današnjice prolazimo što sigurnije. Istovremeno pripremamo niz EU projekata putem kojih namjeravamo povući bespovratna europska sredstva te tako financirati izgradnju i opremanje važnih objekata u zdravstvu, školstvu i drugim područjima. Uz to, u tijeku je izrada strateških dokumenata, Plana razvoja Varaždinske županije do 2027. godine, pet planova upravljanja područjima ekološke mreže kako bi se pridonijelo očuvanju brojnih ugroženih i rijetkih vrsta, te četvrtih izmjena i dopuna Prostornog plana Varaždinske županije. Cilj je uskladiti sve te dokumente, na korist svih naših građana, institucija i gospodarstva.

U zdravstvo se ulaže više od 700 milijuna kuna?

– Da, pred završetkom su važna ulaganja, a istovremeno pokrećemo nova. Već je izgrađena zgrada objedinjenog hitnog bolničkog prijema te dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije Opće bolnice Varaždin. Za zgrade su ishođene uporabne dozvole, a slijedi nabava suvremene medicinske opreme. U Varaždinskim Toplicama je također pred samim završetkom izgradnja Nacionalnog rehabilitacijskog centra za pacijente s ozljedama kralježnične moždine Specijalne bolnice, u kojem će se pružati skrb bolesnicima iz cijele Hrvatske. Vrijednost ulaganja je 144,2 milijuna kuna, a bit će to najveći i najmoderniji centar za rehabilitaciju u Hrvatskoj. Pokrenuli smo i najveći projekt u povijesti zdravstva u Varaždinskoj županiji, izgradnju i opremanje Centralnog operacijskog bloka. U njemu će biti osam modernih operacijskih dvorana, jedinica intenzivnog liječenja, odjel za radiologiju, medicinsko-biokemijski laboratorij i drugi sadržaji. Uz to, traje izrada projektne dokumentacije za novu zgradu Zavoda za javno zdravstvo, u kojoj će napokon biti objedinjene sve djelatnosti te zdravstvene ustanove.

Spomenuli ste podizanje kvalitete boravka u školama, u kojima je već proveden niz ulaganja, i to ne samo EU novcem. Što biste izdvojili?

– Ulažemo u daljnji razvoj centara izvrsnosti, kojih imamo ukupno 12, a uz to uređujemo dvorac Šaulovec kao sjedište budućeg Europskog talent centra. Otvorili smo zvjezdarnicu u sklopu Elektrostrojarske škole u kojoj se razvijaju programi astronomije i robotike, imamo i jedinstveni Hololab u Prvoj gimnaziji Varaždin u kojem učenici uče kako izrađivati vlastite holograme, tu su kemijski te biološki laboratoriji u kojima naši mladi mogu istraživati na razini znanstvenika. Otvaramo i novi praktikum za razvoj videoigrica. Istovremeno brigu vodimo i o strukovnom obrazovanju, u kojem naši učenici također postižu iznimne rezultate. Formirali smo četiri strukovna centra izvrsnosti kako bi srednjoškolci u suvremeno opremljenim praktikumima stjecali znanja i vještine tražene u realnom sektoru.
Traje izgradnja dva regionalna centra kompetentnosti, u području zdravstva s naglaskom na inovativne zdravstvene tehnologije, u kojem će se obrazovati zdravstveni kadar kakvog danas nema na tržištu, ne samo u Hrvatskoj, nego i u ovom dijelu Europe. Centar kompetentnosti u poljoprivredi je jedan od samo tri u cijeloj Hrvatskoj, a u njemu će biti genetska baza sjemenja, laboratoriji za ispitivanje kakvoće biljnih ulja, vina, meda, tla, centar za floristiku, vinski praktikum i drugi sadržaji.
Vjerujem da će ova naša dva centra privući i mlade iz Krapinsko – zagorske županije na školovanje u vrhunskim uvjetima, ali i odrasle vinare, cvjećare i druge poljoprivrednike da steknu znanja i vještine potrebne za unapređivanje i razvoj poljoprivredne proizvodnje.

Koje ste još novosti uveli u području obrazovanja?

Ne samo da učenike nagrađujemo novčano, s 5000 kuna za zlato, 3000 kuna za srebro i 2000 kuna za broncu na međunarodnim natjecanjima u znanju, nego osvajanjem jednog od prva tri mjesta oni automatski postaju stipendisti Varaždinske županije sve do kraja školovanja. Istovremeno smo povećali iznos stipendija, tako da učenicima i studentima, koji su zadovoljili uvjete, stipendije isplaćujemo svih 12 mjeseci u godini, što je 4800 kuna godišnje za učenike te 9600 kuna za studente.
Kontinuirano sufinanciramo prijevoz učenika i studenata, program produženog boravka u suradnji s općinama i gradovima, a putem EU projekta smo osigurali pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama u razvoju. Uz milijun kuna EU sredstava, iz županijskog proračuna smo izdvojili dodatnih 2,3 milijuna kuna za besplatnu prehranu učenika slabijeg imovinskog statusa u svim osnovnim školama u županiji.

Naravno, kontinuirano ulažemo u infrastrukturu i opremu, za što je samo u zadnje dvije školske godine izdvojeno više od 15 milijuna kuna, a uz to pokrećemo nove programe i projekte. Putem programa ˝Školski DIZEL – DIgitalno i ZELeno˝ nastavljamo s programima digitalizacije, energetske samodostatnosti i zaštite okoliša u svim obrazovnim ustanovama kojima smo osnivač. Treba reći i to da već sada 40 posto županijskih škola proizvodi vlastitu energiju, a putem novog EU projekta će solarne elektrane biti postavljene na još 12 škola.

Kraj prošle godine bio je, možemo slobodno reći, povijesni dan za sjever Hrvatske. U kojem je stadiju Razvojni sporazum?

– Sada slijedi razdoblje pripreme i realizacije velikih investicija. Upravo je izgradnja i opremanje Centralnog operacijskog bloka Opće bolnice Varaždin prvi projekt Varaždinske županije iz Razvojnog sporazuma Sjever koji kreće u realizaciju. Konkretno, projekt je procijenjene vrijednosti 405 milijuna kuna. Pokrenut je postupak javne nabave za radove, na koju se odnosi oko 50 posto vrijednosti projekta, a uslijedit će postupak nabave za opremu, na koju se odnosi drugih 50 posto. Krećemo i s pripremom projektno-tehničke dokumentacije za prvih šest projekata za koje nam je Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije dodijelilo 9,2 milijuna kuna. Riječ je o sufinanciranju projektne dokumentacije za izgradnju Regionalnog centra civilne zaštite Varaždin, zatim za dogradnju školskih sportskih dvorana OŠ Bisag i OŠ A. i I. Kukuljevića Varaždinske Toplice, dogradnju i energetsku obnovu Glazbene škole u Varaždinu, energetsku obnovu dvorca Šaulovec te revitalizaciju austrougarskog vojno-konjičkog kompleksa.
To su dodatna sredstva kojima ćemo izraditi potrebnu dokumentaciju za prijavu projekata za financiranje iz Europske unije. Time ćemo unaprijediti kvalitetu boravka učenika u našim odgojno-obrazovnim ustanovama te podići kvalitetu djelovanja naših službi koje sudjeluju u zaštiti i spašavanju.

Sjever je industrijski najrazvijeniji dio Hrvatske, vaša je proizvodnja žilava. Prebrodili ste pandemiju premda su njeni krakovi ostavili veliki trag. Kakvo je stanje na polju gospodarstva i infrastrukture?

– Imamo 160.000 stanovnika, a ovdje posluje oko 4500 poduzeća. O tome koliko je naša industrijska proizvodnja žilava, govori i podatak da smo na kraju 2021. godine imali najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, iznosila je svega 2,9 posto, u lipnju ove godine je bila 3,1 posto, dok je državni prosjek 6,1 posto. Tako da se danas suočavamo s nedostatkom radne snage, prvenstveno u prerađivačkoj industriji.
Sada je cilj potaknuti promjenu gospodarske strukture u korist djelatnosti više dodane vrijednosti, što će podići konkurentnost gospodarstva i omogućiti porast plaća. Vjerujemo da ćemo industrijsku tranziciju provesti uz pomoć Vlade Republike Hrvatske i sredstava Europske unije. Prvi korak je već napravljen, usvojen je plan industrijske tranzicije u kojem su prioritetni sektori: razvoj kreativne industrije, turizma i drugih djelatnosti uslužnog sektora visoke dodane vrijednosti, zatim zdravstvena industrija, sektor zelenog rasta, automobilski sektor, kao i pametna industrija – industrija 4.0. Za gospodarstvo sjevera Hrvatske predviđeno je 100 milijuna eura, a mi smo ponosni što su upravo naši poduzetnici na javnom pozivu iskazali najveći interes za izradu i provođenje EU projekata.

Raspisan je i natječaj za najveću investiciju, izgradnju prve dionice brze ceste Varaždin-Krapina vrijedan oko 250 milijun kuna. U kojoj je fazi taj proces, što će ta dionica mijenjati, donijeti?

– Da, Hrvatske ceste su pokrenule postupak javne nabave za izgradnju prve dionice od Varaždina do Tužnog, a to je najavio resorni ministar Oleg Butković u lipnju prilikom posjeta Varaždinskoj županiji. Osim povezivanja dva županijska središta, izgradnjom ove ceste cijelo ivanečko područje više neće biti prometno ‘slijepo crijevo’, a kulturna i prirodna dobra će se ‘približiti’ turistima i svijetu, Trakošćan, Pavlinski samostan u Lepoglavi, Ivančica, Ravna gora, Gaveznica, spilja Vindija, dvorci u Maruševcu i Klenovniku… Naravno, od posebne je važnosti što će brza cesta olakšati svakodnevni život stanovnika koji žive na tom području jer će s državnih i županijskih cesta sav teretni promet sada biti preusmjeren na novu prometnicu.

Dotaknimo se gorućeg pitanja oko Kamenoloma koje je zauzelo mnogo medijskog prostora, što mislite o tome?

– Kamenolom se planira na području nama susjedne Krapinsko – zagorske županiji te nije u našoj nadležnosti. Imamo puno povjerenje u vodstvo te Županije i njihovog župana da će donijeti najbolju moguću odluku utemeljenu na zakonima i propisima. Sukladno zakonskim propisima provest će se procjena utjecaja na okoliš, uključivo i glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Siguran sam da će studija dati najbolji odgovor na to. Međutim, napominjem da proglašenje Parka prirode Ivančica, Strahinjčica, Maceljsko gorje i Ravna gora ne može i ne smije biti dovedeno u pitanje.

Tuča i suša su nemilosrdno poharale i vašu županiju donijevši mnogo štete, s druge strane domaća poljoprivredna proizvodnja izuzetno je bitna…

– Upravo prirodne nepogode i izazovi koje navodite najbolje govore o tome koliko je važna vlastita proizvodnja hrane, pa stoga poduzimamo sve što je u našoj nadležnosti kako bismo imali što višu samodostatnost. Osim pružanja pomoći našim poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štete u prirodnim nepogodama te uz poticanje same proizvodnje, i dalje ćemo raditi na poticanju kvalitete poljoprivrednih proizvoda.

Pročelnik Vincek jednom je prilikom kazao kako se još uvijek ne proizvodi dovoljno hrane iz domaćih izvora, lokalnog porijekla i prerade. Molim Vas kratak komentar.

– Varaždinska županija je među top pet hrvatskih županija po porastu izdvajanja za subvencije poljoprivrednicima, što je u skladu s našim ciljem da postignemo što veću samodostatnost u poljoprivrednoj proizvodnji. Za bespovratne potpore po ukupno 12 mjera ove smo godine osigurali dosad najveći iznos, 6,6 milijuna kuna, što je dva milijuna više u odnosu na 2020. godinu. Naši poljoprivrednici su prepoznali tu podršku te se ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju povećavaju. Prošle godine smo primili ukupno 900 zahtjeva, po kojima je isplaćeno 5,1 milijuna kuna, a sufinancirali smo, primjerice, nabavu sušare za voće, usisavača za skupljanje lješnjaka, rasplodnog stada u govedarstvu, svinjogojstvu, ovčarstvu i kozarstvu, a i samoposlužnog aparata za prodaju jaja s naplatnim sustavom. Važno je što se mijenja odnos ljudi prema poljoprivredi, koja se više ne gleda kao ‘nepoželjna’ gospodarska grana, nego sve više kao prilika za pokretanje i razvoj vlastitog posla. Istovremeno raste svijest i potražnja za domaćim proizvodima, jer sve veći broj ljudi želi znati što jede i tko je proizvođač prehrambenih proizvoda koje konzumira.

S druge strane ‘crno zlato’ koje dolazi iz Vaše županije osvojila je velik broj medalja na svjetskom natjecanju u Bruxellesu, a uspjehe redaju i vinari. Ne sumnjivo je da se time ponosite, kakvi su daljnji planovi/poticaji/brending?

– I dalje ćemo raditi na promociji i brendiranju naših autohtonih proizvoda. Proizvođačima sufinanciramo nastupe na manifestacijama, ali i na prestižnim europskim i svjetskim izložbama i natjecanjima, što povećava vidljivost i prepoznatljivost proizvoda, a time, naravno, i potražnju. Ponosni smo što naša županija, mala po površini i broju stanovnika gledamo li prostor cijele Europske unije, ima čak devet zaštićenih proizvoda na nacionalnoj ili EU razini. Varaždinski klipič je jedino pecivo u Hrvatskoj zaštićeno na razini Europske unije, ponosni smo na naše Varaždinsko zelje koje ima zaštićenu oznaku izvornosti na EU razini, na izvrsni Ludbreški hren, kao i na Varaždinsko bučino ulje.
Rezultati su vidljivi, posebno kad je u pitanju robna marka ˝Varaždinsko bučino ulje˝. Potražnja je sve veća, a proizvođači su u tri godine na prestižnom svjetskom natjecanju u kvaliteti prehrambenih proizvoda Monde Selection u Bruxellesu ukupno osvojili čak osam zlatnih medalja, čime su potvrdili svjetsku kvalitetu. Tako da možemo reći da naše ‘crno zlato’ ima sto postotni učinak. Organiziramo i međunarodnu izložbu bučinih ulja Alpe – Adria, na kojoj su se ove godine natjecala bučina ulja iz pet država, Hrvatske, Austrije, Slovenije, Mađarske i prvi put Češke.
Podršku dajemo i vinarima, koji sudjelovanjem na Decanter World Wine Awardsu u Londonu i osvajanjem medalja posljednjih godina također pozicioniraju Varaždinsku županiju kao vrhunsku gastro-enološku regiju. Na ovogodišnjem Decanteru su osvojili 38 medalja, četiri više nego lani, a ponosni smo što je u Varaždinsku županiju stigla prva zlatna medalja koja je dobivena u konkurenciji više od 18.000 vina iz 54 države svijeta.

Varaždinska se županija može pohvaliti i turističkim ‘boom-om’. U prvoj polovici ove godine ostvaren je najveći broj noćenja ikada, a svakako treba spomenuti i Špancirfest. Kako to uspijevate?

– Uz ˝Sjever Zagorja˝, na području naše županije osnovane su još dvije udružene turističke zajednice područja ˝Centar svijeta˝ i ˝Varaždinski bregi˝. Treba istaknuti da je Hrvatska turistička zajednica odobrila dosad najveće potpore turizmu Varaždinske županije. Turističkoj zajednici Varaždinske županije odobreno je 1,2 milijuna kuna za šest projekata, među kojima su suorganizacija top događanja Varaždinske županije, ˝Županija s pričom˝ i razvoj konjičkog turizma. Za projekte lokalnih turističkih zajednica odobreno je 650.000 kuna, što je ukupno 1,85 milijuna kuna potpora. Udruživanje je jako važno kako bismo svi zajedno dalje razvijali turističku ponudu.
Da smo na dobrom putu, potvrđuje podatak da smo u Varaždinskoj županiji u prvih šest mjeseci ove godine ostvarili rekordni broj noćenja, njih 78.060, čime je za dva posto nadmašena i 2019. godina, godina prije pandemije. Za to zasluge pripadaju svim našim turističkim djelatnicima i građanima koji se bave ovom djelatnošću, a zasigurno i županijskom Javnom pozivu za dodjelu bespovratnih potpora. Ove godine izdvojeno je rekordnih 1,3 milijuna kuna, kojima potičemo ne samo otvaranje novih smještajnih kapaciteta i ulaganja u postojeće, nego putem dvije nove mjere i razvoj turističkih atrakcija te poticanje dopunske djelatnosti na poljoprivrednim gospodarstvima.
Osim toga, pokrenuli smo projektiranje izgradnje i uređenja Posjetiteljskog centra Gaveznica –Kameni vrh, koji će pridonijeti popularizaciji i prezentaciji prirodnih vrijednosti Varaždinske županije. Riječ je o području zaštićenom kao geološki spomenik, a doista je jedinstveno jer se tamo nalazi jedini očuvani fosilni vulkan u Hrvatskoj, kao i nalazište ahata, poludragog kamena. U Županijskoj palači u Varaždinu pak traju radovi na rekonstrukciji i prenamjeni podruma u posjetiteljski centar, u kojem ćemo uz pomoć suvremenih tehnologija predstaviti prirodnu i kulturnu baštinu županije.

Dotaknemo li se kulture, čuvati kulturna dobra, ali ih istovremeno staviti u funkciju održivog razvoja te otvoriti posjetiteljima, glavni je cilj projekata Varaždinske županije na području kulture…

– Pokrećemo niz projekata koje bismo slikovito mogli sažeti pod naziv ‘od praska do otiska’. Odnosi se to na lokalitet Gaveznica – Kameni vrh na kojem je vulkan posljednji put eruptirao prije dalekih 30 milijuna godina, vunasti nosorog Erika iz ledenog doba, na spilju Vindiju koja kao nalazište neandertalaca spada pod svjetski poznate lokalitete, zatim na vrijedne arheološke lokalitete Gomila u Jalžabetu i Aquae Iasae u Varaždinskim Toplicama, kao i puno ‘mlađu’ kulturnu baštinu, dvorce, kurije i utvrde, među koje, primjerice, spada i dvorac Šaulovec. Sve pokrećemo u suradnji s jedinicama lokalne samouprave i nadležnim ustanovama kroz suradnju na četiri područja – znanje, kultura, priroda i turizam.

Vrlo su važne i udruge koji su vam partner u brojnim aktivnostima i manifestacijama, bez njih županija ne bi disala, koliko izdvajate za njihov rad?

– Nikad više sredstava i nikad više udruga ove je godine dobilo potpore iz županijskog proračuna. Izdvojeno je gotovo 1,6 milijuna kuna, najviše dosad, pri čemu su, u odnosu na prošlu godinu, sredstva povećana za 19 posto, dok je broj financiranih udruga veći za čak 24 posto.

U proteklih godinu dana Varaždinsku županiju su posjetili mnogi veleposlanici. Kakvi su planovi suradnji?

– Naravno da su svi izrazili želju za suradnjom. Zanimljivo je da smo pozvani u posjet jednoj albanskoj pokrajini, predloženo je da se s njima pobratimimo, a posebno ih zanimaju naša iskustva kao regionalne samouprave u pristupanju Europskoj uniji i korištenju EU fondova. Veseli i svaka suradnja unutar naše države, a naročito sa županijama koje su u Domovinskom ratu branili branitelji iz naše županije.

Dodajmo tome i kako je izrazito važno spojiti sjever i jug Hrvatske… Nedavno su se u Varaždinskoj županiji okupili i hrvatski župani.

– U posjet nam je stigao i Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije s kojom nas povezuje Domovinski rat budući da je i naša 5. bojna 1. A brigade Tigrovi sudjelovala u obrani juga Hrvatske, u našim županijama su jedina dva arboretuma u zemlji, a tu je svakako zanimljiva suradnja na području poljoprivrede i turizma. Bili smo i domaćin sjednice Izvršnog odbora Hrvatske zajednice županija, koju čine župani, a koji se redovno sastaju kako bi se na vrijeme uočili moguće teškoće i izazove te kako bi se na njih zajednički odgovorilo. Živimo u naročito izazovnim vremenima, pa je jako važno razgovarati i surađivati, upijati iskustva drugih te istovremeno svoja dobra iskustva prenositi drugima.

18. listopada istaknuli ste sljedeće: “Trudom dužnosnika HDZ-a, ovaj mandat bit će bogat projektima”. Kako na to gledate danas?

– Da, uvijek i svugdje naglašavam da jedino dijalogom i uvažavanjem svih uključenih u proces donošenja i realizacije odluka možemo odgovoriti svim izazovima. Takav model zajedništva već sada daje rezultate, a ključne osobe ravnatelji i direktori su upravo članovi HDZ-a. Između ostalog, najrazvijenije općine u Varaždinskoj županiji već godinama vode HDZ-ovi načelnici.

Od svega, na kraju Vas molim da probate izdvojiti zaštitni znak Varaždinske županije?

– To su ljudi. Uvijek i iza svega stoje vrijedni, sposobni i kreativni ljudi. Ljudi su ti koji čine prevagu, zbog njih i za njih gradimo i stvaramo – ne samo uvjete, nego i okruženje u kojem se cijeni svaki čovjek i njegov rad, u kojem se potiču marljivost, izvrsnost, odvažnost i gradi povjerenje. Želimo da se svatko na području naše županije osjeća dobro i komotno.