Voliš li osjetiti zrake sunca niz svog lica? Uživaš li u hladovini stabla? Osjetiš li miris svježe ubrane rajčice? Guštaš li u zamamnim prizorima dalekosežnih pejzaža? Opušta li te pogled u horizont dok ti morski povjetarac mršti kosu? Primijećuješ li gusjenicu? Čuješ li zvuk najljepših melodija skladanih u prirodi?
Odletjeti skupa s vremenom
Sva ta romantika i silna ljepota mogla bi vrlo brzo nestati, a vrijeme leti. Začuđeni smo sobom. Čini se, kao da nas noćas ne bi iznenadile pahulje snijega koje bi, zatrpavši nas do grla, dobile krila leptira. Udaljili smo se od prirode i zbog toga patimo. Jesmo li uopće više sposobni živjeti u skladu s prirodom? Osjećamo li s njom jedinstvo? Jesmo li svjesni vrlina poput ljubavi, poštovanja, razumijevanja i dijeljenja s njom? Pogubljeni u posjedovanju gubimo kompas, a naši umovi sve su prazniji. Realno, bogatstvo označava uspjeh, a siromaštvo kiks, debakl, hendikep, kako hoćete. Sjetite se da smo dio prirode čija pravila moramo poštovati, u čijim uvjetima i izvorima jedino možemo (pre)živjeti.
Miha za primjer svima
Danas, kada slavimo Dan planeta Zemlje, te velike lopte koja je sve manje šarena, čiji resursi postaju upitni, ispričat ćemo vam priču o Mihi Hrovatu i njegovom projektu Treecelet. Miha je 26-godišnjak koji je svojom odvažnošću, ciljem i željom postigao nevjerojatne rezultate dijeleći svoje viđenje planeta s ostatkom svijeta, a dolazi iz, susjedne nam, Slovenije.- Kad smo 2019. otputovali u Indoneziju, slomilo nam se srce. Vidjeli smo spaljene šume, mrtve životinje i gladnu djecu. U tom trenutku odlučili smo napraviti promjenu. Stvorili smo projekt sadnje stabala pod nazivom Treecelet. Svoje aktivnosti sadnje stabala financiramo prodajom narukvica. Za svaku ručno izrađenu narukvicu zasade se tri stabla. Sto posto tvojeg novca financira naš projekt sadnje stabala. Sakupljamo domaće sjeme, uzgajamo vlastite sadnice, sadimo ih i pratimo dok ne narastu u potpunosti. To dokazujemo redovitim ažuriranjem fotografija i videozapisa na društvenim mrežama – objasnio je Miha.
Globalno, svake godine, Treecelet pošumljava oko deset milijuna hektara šume. Svake minute posiječe se 2400 stabala, a dok završite čitanje ove rečenice, još tri hektara šume već je posiječeno. U 2020. godini je izgubljeno 25,8 milijuna hektara šume. Možete li si to uopće predočiti?
– Šumski ekosustavi su kritična komponenta svjetske biološke raznolikosti jer su mnoge šume više bioraznolikosti od drugih ekosustava. Pokrivaju 31 posto globalnog kopnenog područja. Ukupna šumska površina je 4,06 milijardi hektara, odnosno otprilike 5000 metara kvadratnih, odnosno 50 puta 100 metara po osobi, ali šume nisu jednako raspoređene diljem svijeta. Više od polovice svjetskih šuma nalazi se u samo pet zemalja, a to su Ruska Federacija, Brazil, Kanada, Sjedinjene Američke Države i Kina – kaže Miha i dodaje kako se timu pridružilo više od 42.316 ljudi iz cijelog svijeta koji su do sada zasadili više od 350.000 stabala.
– Naš cilj je značajno utjecati i pružiti maksimalnu podršku svim našim projektima pošumljavanja. Vjerujemo da možemo postići mnogo ako radimo zajedno – objasnio je Miha koji se vodi misijom stvaranja održivog život sadnjom stabala, a prvi je cilj zasaditi milijun stabala diljem svijeta.
Zašto stabla?
– Stabla upijaju ugljični dioksid, što ih čini najučinkovitijim prirodnim rješenjem protiv klimatskih promjena. Stabla čuvaju vlagu u zemlji, što znači više hrane i zdraviju hranu. Sve naše aktivnosti sadnje stabala i proizvodnje naših narukvica dobro su plaćene što znači da oblikujemo prostore pravednih radnih mjesta – govori nam Miha. Ističe, cijelo se vrijeme nastoji podizati svijest o ugroženosti okoliša i potrebi njene zaštite.
Važno je za istaknuti i nadovezati se kako sve Treecelet narukvice izrađuju osobe s invaliditetom ili majke koje rade od kuće na području Europske unije, a svojim neprofitnim partnerima Treecelet je do sada donirao više od 40.000 eura.
Lokacije
Od 2019. godine pa do sada, tim je posadio 533.132 stabla u Tanaziji na lokaciji planine zapadnog gorja Usambara gdje su primarne vrste svilenkasti hrast, moringa i bor, u Amazonskoj prašumi u Nacionalnom rezervatu Tambopata gdje je primarna vrsta iriartea deltoidea, dok se na Madaskaru stabla sade u Mahabani, na području Nacionalnog rezervata Ankarafantsika gdje je primarna vrsta mangrovo drvo koje se sadi i u Indoneziji na otoku Biak. Mangrovo drvo, uz stabla citrusa sade se na Haitiu na južnom dijelu Republike, dok se u Keniji, na lokalitetu šume Kijabe u okrugu Lamua sade citrusi.
Dan planete Zemlje, koji se od 1992. godine obilježava 22. travnja jedan od najvažnijih dana za sve one koji se bore za bolju budućnost. Odlična je to prilika da baš vi doprinesete ovom herojskom Treecelet projektu i pozicionirate svoj ego kao drugotan, a na prvo mjesto promičete eko vrijednosti. Na Zemlji smo rođeni, ona je Majka s velikim M, na njoj živimo, rastemo i umiremo. Dakle, u prijevodu, samo u skladu s njom možemo i preživjeti i zato – kupi narukvicu i pridruži se grupi od više od 42.316 ljudi koji su podržali projekt, a za svaku kupljenu narukvicu Treecelet će zasaditi tri stabla na lokaciji po kojoj narukvica nosi naziv.
I za kraj, mali ”hint” – Treecelet je povodom Dana planete Zemlje pokrenuo 22 dana kampanje s ciljem sađenja 20.000 stabala, pa trk na web shop i dajte podršku, sačuvajte Zemlju i pomozite joj da diše iz udobnosti svog doma!
Treecelet i njihov zanimljiv sadržaj pratite na platformama Facebook i Instragram.