Na konferenciji koju su održali Sanja Šprem iz Sindikata hrvatskih učitelja te Vilim Ribić i Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, glavna tema bili su zahtjevi sindikata javnih službi u pregovorima za novi Temeljni kolektivni ugovor, a glavne točke bile su uvođenje 13. plaće, povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama i zahtjevi oko drugih materijalnih prava (prijevoz, sistematski pregledi…), piše Index.hr.
Očekujemo rast osnovice
Šprem je konkretno govorila o zahtjevima.
– Božićnica u sustavu školstva će biti isplaćena 17. prosinca. Sindikalna strana smatra da je važno osigurati prava zaposlenika u javnom sektoru na četiri godine. Ovo su konkretni zahtjevi sindikalne strane. Otvorili smo zahtjev za isplatom 13. plaće u sustavu javnih službi, neovisno o rastu plaće i isplate 13. plaće, pregovaramo o rastu osnovice za naredni period. Naglasak stavljam na otvorene pitanje vrijednosti sistematskih pregleda i naknadu prijevoza. Dosadašnji ugovoreni iznos od 500 kuna je nepromjenjiv. Za taj iznos se ne može puno toga napraviti, ugovoreno se ne može napraviti, definirali smo da radna skupina u Ministarstvu zdravstva, koliki je iznos koji bi bio. Prema prvim informacijama to je definitivno iznos od 1000 kuna pa naviše – rekla je Šprem i dodala kako kuna po kilometru za prijevoz nije dovoljna.
Uz to je naglasila da se traži povećanje regresa koji je do sada iznosio 1500 kuna, na 2000 kuna, a traži se i povećanje dara za djecu koji je do sada bio oko 500 do 600 kuna, a traži se da bude 700.
Da zahtjevi ovise o tome što će vlada reći o osnovici i 13. plaći koja bi po zahtjevu trebala biti u razini prosječne plaće svakog zaposlenika, rekao je Matija Kroflin.
– 13. plaća nije nikakva zamjena, ako se dogovorimo oko toga, ona nije zamjena za rast osnovice. Mi želimo da naši zaposlenici participiraju u povoljnim ekonomskim okolnostima već od samog početka iduće godine. Naša su očekivanja da će osnovica iduće godine rasti, naš je zahtjev da osnovica raste kako raste i privreda, naše plaće su rasle tek 2019. i 2020. nešto brže nego u privredi, dotad su sporije rasle – rekao je Kroflin i dodao kako smatraju da su ekonomske okolnosti u Hrvatskoj dobre.
Dodao je i kako su na početku pandemije stvari izgledale loše, ali kako će se Hrvatska ove godine vratiti na razinu iz 2019. godine.
– Nadoknadit ćemo pad u jednoj godini onoga što je uzrokovala pandemija. Rast će biti oko devet posto, imat ćemo smanjenje javnog duga, bez obzira na sve pandemijske troškove, projekcije su da će Hrvatska u iduće tri godine biti jedna od najbrže rastućih gospodarstava, rejting nam je povećan, sve to stvara neke povoljne okolnosti, i sve to nam daje za pravo da tražimo da naši zaposlenici participiraju u tome. Na krilima svega toga smatramo da su naši zahtjevi opravdani – istaknuo je Kroflin i dodao kako su u posljednje tri godine plaće u javnim službama rasle nešto više nego u privatnim i da su upravo sindikati i njihov pritisak za to odgovorni.
Novca ima
Vilim Ribić je rekao kako je u Hrvatskoj došlo vrijeme da se 13. plaća uvede za sve radnike, a ne samo za one u javnim službama.
– Pandemija je pomogla hrvatskom narodu jer je zaustavila iseljavanje. Trenutno nemamo iseljavanje, ali čim pandemija prestane, s obzirom na liberalizaciju rada, mi kao nacija imamo zastrašujući problem. Izgubili smo 300 tisuća vrlo kvalitetnih ljudi. Siromašne zemlje financiraju bogate zemlje šaljući im svoje najbolje ljude. Tome se može parirati da se poveća cijena rada. Otvoreno je pitanje: kako ćemo mi to financirati, državni proračun ima svoje domete. Ta priča ne bi smjela egzistirati, to nije istinito, državni proračun nije zadan kao sveto pismo, on je politički dokument, ono što odgovara vladajućoj stranci je prioritet i za to novca ima. U proračunu ima onoliko novaca koliko to politika odluči. Samo osam posto državnog proračuna je 13. plaća, ovo je sada prilika. Em novaca ima, nije samo da mi vidimo da je gospodarstvo u dobrom kretanju, to vidi i govori premijer i mi mislimo da on govori istinu ovaj put. Ali ako govori istinu, kome to bogatstvo treba i kome ono služi? Imaju li građani ove zemlje pravo da participiraju u tome bogatstvu – pita se Ribić.
Po iznošenju zahtjeva uslijedila su novinarska pitanja. Za sada nije poznato kada se može očekivati završetak pregovora, ali poznato je da sindikati traže 13. plaća u visini od oko 7000 kuna. Također, dodali su da očekuju povećanje osnovice od oko četiri posto, ali samo u slučaju da osiguraju 13. plaću. U suprotnom će se tražiti veće povećanje osnovice.
Na pitanje misle li da će s povećanjem plaća doći do smanjenja iseljavanja odgovorili su kako Hrvatska kao zemlja i dalje ne može konkurirati Njemačko, Švedskoj i sličnim zemljama, no s dinamikom plaća, istaknuli su iz sindikata, smanjuje se motivacija ljudi za odlaskom iz zemlje jer rast i dinamika plaća građanima daju nadu, zaključili su.