Već odavno muzeji nisu samo mjesta gdje se skupljaju, čuvaju i izlažu predmeti. Muzeji su danas i mjesta socijalizacije, mjesta iznenađenja, dobrog osjećanja, edukacije, zabave, mjesta za obiteljske izlete, prostori u kojima se fotografiramo čime se hvalimo na društvenim mrežama, u kojima gledamo predstave, slušamo predavanja, uživamo u filmovima ili, primjerice, učimo nove vještine. Institucije su to u kojima se osobita pažnja usmjerava ka nematerijalnoj baštini.
Sve to i još mnogo više, danas su muzeji. U njima se nastoji postići balans između muzejskog posla muzejskih djelatnika, muzejskih predmeta i postava u muzeju te posjetitelja muzeja.
Upravo ovi potonji, muzejski posjetitelji, bili su u fokusu dvodnevne konferencije muzejskih pedagoga koja je sredinom studenog organizirana u Gradskom muzeju u Somboru pod nazivom “Muzejski posjetilac: gost, partner, prijatelj“.
Sudionicima konferencije o muzejskim posjetiteljima Dvora Veliki Tabor, o radu s njima, o potrebi prilagođavanja muzejskih programa u pandemijsko vrijeme i o uspjesima koji su postignuti, usprkos teškoćama i posebnim okolnostima u kojima se radilo u protekle dvije godine, govorila je velikotaborska muzejska pedagoginja Kristina Pavlović.
Ona je istaknula fleksibilnost zagorskih muzealaca koji su se u 2020. godini, kao i većina kolega, uostalom, suočili s drastičnim padom broja posjetitelja i promjenom strukture onih koji su ranijih godina posjećivali Veliki Tabor. Od većinom organiziranih grupa, posebice školske djece, sada su većinu posjetitelja činile obitelji i individualci koji su na Košnički Hum odlučili dolaziti vikendima, osobito za lijepoga vremena.
Čim je primijećen taj trend, muzejske su se aktivnosti u Dvoru Veliki Tabor prilagodile, pa se intenziviralo odvijanje raznih događanja petkom navečer, subotama i nedjeljama.
Također, pojačana je komunikacija s potencijalnim posjetiteljima putem društvenih mreža, plakata, novina i televizije, a za djecu i roditelje, kao i za sve ostale zainteresirane, vikendima su često organizirane muzejsko-edukativne radionice, predstave, promocije, predavanja, kostimirana vodstva i slično. Uveden je i jedan potpuni novitet – kreirana je besplatna aplikacija za mobitele, na hrvatskom, slovenskom i engleskom jeziku koja vizualno i auditivno, te na edukativan i zabavan način slagalicama i kvizom predstavlja legende i priče iz Velikog Tabora, njegovu povijest i specifičnosti.
Pandemija koronavirusa
Ono što je nekad bila svojevrsna mana Velikog Tabora, tog usamljenog, ali divnog monumentalnog zdanja, na vrhu brijega, prilično dalekog od svega, okruženog zelenilom, čistim zrakom i prirodom, u vrijeme COVID – pandemije postala je prednost. Nije bilo straha od guranja u zatvorenim prostorima i širenja zaraze.
Da su se fleksibilnost i spoznavanje vlastitih prednosti i mana isplatile muzejskim djelatnicima Velikog Tabora, pokazuju i konkretne brojke, kako u broju posjetitelja tako i u broju održanih radionica i primljenih grupa koje su trebale vodstva po postavu.
Od 28.268 posjetitelja koliko ih je ukupno došlo u Dvor Veliki Tabor 2019. godine, pa nakon drastičnog pada od 46 posto u 2020. godini jer broj posjetitelja te godine bio je 15.339, zahvaljujući angažmanu i pametnom djelovanju stručnih osoba u Dvoru, u 2021. godini, taj broj je ponovno respektabilan – 19.548, računajući od 1. siječnja do 31. listopada.
Među vodećima
Također, Kristina Pavlović, na konferenciji u Somboru naglasila je i da su Muzeji Hrvatskog zagorja, kojima je jedna od pet ustrojstvenih jedinica i Dvor Veliki Tabor, bez obzira na situaciju, u ovoj godini, prema informaciji Muzejskog dokumentacijskog centra, zadržali svoju poziciju među vodećima u Hrvatskoj po broju posjeta. Dapače, 2019. godine MHZ su na listi svih hrvatskih muzeja zauzimao petu poziciju po broju posjetitelja, dok su 2020. godine bili na drugom mjestu.
