U RH je s obje doze cijepljeno samo 60 posto zdravstvenih djelatnika, a problemi zbog obaveznih COVID potvrda mogli bi nastati i na fakultetima

Na predavanjima s više od sto ljudi, COVID potvrde će biti obavezne, no mlađa populacija za sada nije pokazala značajan interes za cijepljenje

Objavljeno: 29.09.2021. zagorjeinternational

S barem jednom dozom cijepljeno je 70 posto aktivno zaposlenih zdravstvenih radnika i suradnika u Hrvatskoj, pokazuju podaci Ministartva zdravstva, ažurirani do 27. rujna ove godine. Dvije doze ih je dobilo 60 posto.

Podaci Ministarstva pokazuju i da se 13,66 posto doktora medicine u Hrvatskoj uopće nije cijepilo. Njih 85 posto dobilo je barem jednu dozu cjepiva, a s dvije ih je cijepljeno 79,66 posto, piše 24 sata. Zapis o cijepljenu neispravan je za 0,36 posto slučajeva. U Hrvatskoj ukupno u ima 15.652 doktora medicine. 

Niti jednu dozu cjepiva nije primilo 27,45 posto stomatologa, a od njih gotovo četiri tisuće u državi, aktivno zaposlenih, jednu je dozu primilo 72 posto, a obje oko 65 posto.

Nedovoljni postoci

Među medicinskim sestrama i tehničarima uopće nije cijepljeno 34,22 posto njih, a od ukupno 33.705 aktivno zaposlenih, 65,33 posto primilo je prvu, a 57,28 i drugu dozu cjepiva.  

Najmanja je procijepljenost, od 37,53 posto, među “drugim zdravstvenim radnicima”, kojih je u državi 19.658. Njih 62 posto primilo je prvu dozu cjepiva, a 55 posto obje.  

Zdravstvenih suradnika nije cijepljeno 30 posto, od ukupno 1645, koliko ih je u sustavu. Gotovo 70 posto ih je primilo barem jednu dozu, dok je cijepljenje završeno kod njih 60 posto. 

I dok zdravstvo i dalje brine o nedovoljnoj procijepljenosti radnika, fakulteti zbog slabe procijepljenosti studenata brigu vode oko održavanja nastave, a službeni početak nove akademske godine zakazan je za 1. listopada.

Među studentskom populacijom, postotak cijepljenih je vrlo nizak. Zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, nedavno je iznijela podatak kako je u populaciji između 20 do 24 godine cijepljeno malo više od 71.500 građana. Na hrvatskim fakultetima je oko 150.000 studenata. Istovremeno, među zaposlenima na visokim učilištima cijepljeno je njih 60 do 70 posto.

Nastava mora biti organizirana prema Uputama HZJZ-a i preporukama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Studentski pravobranitelj zagrebačkog sveučilišta Boris Rajić za 24 sata objasnio je osnovna pravila kojih se fakulteti trebaju držati.

– Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputu HZJZ-a poslalo je prema visokim učilištima kao preporuku i oni je se moraju držati. Prema tim uputama, Covid potvrde bit će nužne na predavanjima na kojima će biti više od 100 studenata. Kako će to fakulteti provesti, hoće li dijeliti grupe ili dio nastave održavati online, to ovisi o tome koliko prostora i kakve uvjete imaju. No teorija je jedno, tako da će se tek idući tjedan, kad počne nastava na fakultetima, moći procijeniti provedivost mjera – govori Rajić.

I na svježem zraku

Maske i fizička distanca od 1,5 metara su mjere koje i dalje vrijede, a prioritet u odluci bit će zdravstvena sigurnost studenata i zaposlenika, kažu dekani. Bit će važno organizirati nastavu u manjim grupama, te praktičnu nastavu, konzultacije i druge obveze čim više uživo. Studentima će biti osigurani i informatički opremljeni prostori za samostalno studiranje u odgovarajućim terminima, koji će biti prilagođeni rasporedom sjedenja. Fakulteti bi trebali osigurati i da se dio nastave i konzultacija održava na svježem zraku, a na promocijama neće moći biti više od 100 sudionika.

Međutim, Preporuke za izvođenje nastave na visokim učilištima dobile su brojne kritike. Bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak poručila je kako “dokument vrvi nelogičnostima i neprovedivim preporukama jer je očito bila namjera da se sve vrati na staro”.

–  Je li netko od njih provjerio prostorne i kadrovske uvjete? Studenti na fakultetima nemaju svoju učionicu i na većini fakulteta se predavanja izvode u velikim grupama. Epidemiolozi su postali i stručnjaci za kvalitetu nastave na visokim učilištima i vrlo jasno kažu da je “‘klasični’ način izvođenja nastave najbolji i optimalan”, a još da i “‘klasični’ način osigurava pretpostavke i za cjelovito formiranje mladih ljudi”. Istina je da su neka visoka učilišta izvodila nastavu na daljinu na loš način ili su izvodili tako da su se nastavnici ponašali kao spikeri za ppt prezentacije. Ali nastava na daljinu se može i kvalitetno i smisleno izvoditi i mnogi su tako i radili te su pri tome i mnogo toga naučili i osuvremenili cijeli proces – komentirala je na svojoj Facebook stranici Divjak koja zagovara hibridnu nastavu.

Najbolje uživo

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u subotu je iz Splita poručio:

– Preporuka ostaje do daljnjega takva kakva jest jer ne možete većinu nastave i većinu studijskih programa adekvatno i dovoljno dobro provesti isključivo online nastavom. Možda neke i možete prilično dobro i kvalitetno, ali postoji čitav niz ovih prirodno, tehničko, medicinskih studija koji su nezamislivi bez kontaktne nastave. Situacija se relativno pogoršava, kažem relativno zato jer smo svi očekivali četvrti val. Ono što je možda dobro da nemamo veći značajniji porast u odnosu na prošli tjedan. Mi imamo porast broja zaražene djece, odnosno pozitivne djece. Studentska populacija je još izvan mogućih i točnih informacija. To sve smo već očekivali i nešto smo i iz prošle godine naučili. Sveučilišta će bez daljnjega učiniti sve da onaj dio nastave koji mogu izvode kontaktno uz sve mjere koje su preporučene, ali jednako tako sam siguran da će provesti određene revizije samih predmeta i načina podučavanja kako bi oni bili u skladu sa zakonskim propisima i akreditacijama studijskih programa.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter