U Krapini je održana prva koordinacija krapinsko – zagorskog župana Željka Kolara i zagorskih (grado)načelnika nakon lokalnih izbora, koja je bila orijentirana na informiranje o mogućnostima apliciranja na EU fondove i kako koristiti sredstva u budućem financijskom razdoblju do 2027. godine.
– Iskoristio sam priliku da čestitam onima koji su obnovili svoj mandat, ali i onima koji su po prvi puta dobili povjerenje svojih sugrađana da vode općine i gradove. Osim mogućnosti korištenja EU fondova, dali smo informaciju što se tiče Razvojnog sporazuma koji bi pet sjevernih županija trebalo potpisati s Ministarstvom regionalnog razvoja i EU fondova, a govorili smo i o razvijanju daljnjeg tijeka i pripreme za natječaj za širokopojasni internet te za zbrinjavanje napuštenih životinja. Ravnatelj REGEA-e dr. Julije Domac predstavio je jedan novi projekt, koji je išao direktno preko Europske komisije, o mogućnosti izrade dokumentacije i apliciranja i provedbe projekata iz sektora obnovljivih izvora energije, a također smo dogovorili da nastavljamo s projektom besplatnih radnih bilježnica za sve zagorske osnovnoškolce, za što je Županija u proračunu za ovu godinu osigurala 1,4 milijuna kuna – nabrojio je župan Kolar točke dnevnog reda sastanka te najavio da će, s obzirom na to da su za sljedeće razdoblje u EU fondovima osigurana velika sredstava, dvostruko više nego u financijskom razdoblju od 2014. do 2021. godine, sazivati ovakve koordinacije barem jednom u dva mjeseca.
Usluge ZARA-e
– Imamo saznanja da ima četiri puta više pripremljenih projekata nego što ima novca u EU fondovima, znači, bit će potrebno puno koordinacija, ali i znanja. Dogovorili smo stoga da će koordinacije biti diljem županije, da damo mogućnost domaćinu da se na neki način predstavi, a pozvao sam i kolegice i kolege da koriste usluge ZARA-e za EU projekte. Još ćemo se kadrovski pojačati u ljetnim mjesecima, s obzirom na to da smo dobili još neke europske projekte pa se otvorilo prostora za to. Pozvao sam kolegice i kolege i da iskoriste mogućnost koju je predstavio dr. Domac, a zaključak je da svi zajedno budemo u dobroj koordinaciji i da pokušamo projekte za buduće natječaje grupirati po sektorima i gdje je god moguće da apliciramo, pa da negdje projekte nosi Županija, a negdje grad ili općina, ovisno što je za pojedini projekt bolje, a sve kako bi se moglo povući što više sredstava iz EU fondova – zaključio je Kolar.
O važnosti europskih sredstava govorila je načelnica Lobora Ljubica Jembrih.
– Općini Lobor, a, vjerujem, i ostalim općinama i gradovima u našoj županiji, itekako pomažu ovi europski fondovi, stoga moramo biti spremni za novu financijsku omotnicu i povući što više sredstava, kako bi cijela naša županija od toga imala koristi. U proteklom razdoblju mi u Loboru povukli smo sva moguća sredstva za koja smo imali uvjete da se prijavimo. Trenutno realiziramo četiri velika projekta, a isto tako za novu financijsku omotnicu pripremamo projekte što se tiče vatrogasnog doma i sporta, a tu su i nerazvrstane ceste i infrastruktura koja nam je potrebna. Moram priznati da bi bilo jako teško da nismo imali mogućnost javljanja na natječaje jer projekte vrijednosti preko 20 milijuna u Loboru teško bismo realizirali, a samim time ne bi bilo ni razvoja općine. Sve što činimo, činimo u svrhu razvoja našeg mjesta, zadržavanja ljudi na našim prekrasnim bregima i svi ti projekti su nam potrebni i prihvaćeni su od strane naših mještana – istaknule je Jembrih.
Urbana aglomeracija
Gradonačelnik Pregrade Marko Vešligaj je rekao da je trenutno cilj ući u integrirani teritorijalni program, novi operativni program koji je namijenjen ravnomjernom regionalnom razvoju i gdje su velika sredstva na raspolaganju za lokalne jedinice.
– Problem je što grad Pregrada po sadašnjem indeksu razvijenosti, uz još sedam jedinica lokalne samouprave iz Krapinsko – zagorske županije, nema status potpomognutog brdsko – planinskog područja, a što bi nam također donijelo velike mogućnosti za financiranje razvojnih projekata. Mislim da je važno da mi koji smo na srednjoj razini po indeksu razvijenosti, dobijemo mogućnosti biti dio integriranog teritorijalnog programa. Već smo slali dopise prema ministarstvu i Gradu Zagrebu, najvećoj od urbanih aglomeracija, da im se priključimo i ja se nadam pozitivnom ishodu, kako bismo imali jednake razvojne mogućnosti kao i druge jedinice lokalne samouprave u našoj županiji i kako bismo mogli koristiti te fondove. U tome imamo podršku i Krapinsko – zagorske županije – zaključio je Vešligaj. (ab, jj)
