Nakon prošlotjedne proslave Dana grada i župe, povodom blagdana sv. Nikole, u sklopu koje su u Krapini održane i svečana sjednica Gradskog vijeća, a nakon toga i 196. sjednica Vlade RH, na kojoj su potpisani ugovori za projekte u Zagorju vrijedni gotovo 3,7 milijardi kuna, vrijeme je da se rezimira sve učinjeno u prošloj godini, ali i pogleda unaprijed, što će se sve raditi u Krapini. U tome nam je pomogao gradonačelnik Krapine, Zoran Gregurović.
– Što se tiče sjednice Vlade u Krapini, nama je najvažnije da su donesene odluke i zaključci, kojim se odobravaju određeni projekti koje smo predložili. Bez ovih odluka se vjerojatno neki od tih projekata ne bi ni pokrenuli. Ne očekujemo da će se sutra početi graditi, ali očekujemo da će se početi pripremati dokumentacija, kako bi se ti projekti, kroz nekoliko godina mogli realizirati. Prvenstveno radi se odlukama koje se tiču prometne infrastrukture. Tu je projekt izmještaja državne ceste D-206, dionica Krapina – Tkalci 2, i to je cesta koja ide kroz centar grada i Bregovitu ulicu prema Tkalcima i trebala bi se izmjestiti iz gospodarske zone prema Tkalcima, obilazeći naselje Šabac, za što su osigurana sredstva za projektnu dokumentaciju, a nakon što će ona biti završena, krenut će se s realizacijom tog projekta. Isto tako, ono što smo upozoravali već nekoliko godina i za što smo intenzivno lobirali, je trasa spojne ceste Zabok – Krapina, koja dolazi do naplatnih kućica u Velikoj Vesi i predviđeno je da se spoji u gospodarsku zonu. Zaključkom Vlade je podržan taj projekt i počela su se pripremati idejna rješenja. Nakon toga ide još cijela procedura, ali vjerujemo da će nakon završetka treće faze spojne ceste Zabok – Krapina biti pripremljena dokumentacija, kako bi se to moglo realizirati i kako bi se otvorila gospodarska zona. Isto tako, važna odluka je u vezi s projektom modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge od Zaboka prema Krapini. Tu su i neke konkretne odluke, poput rekonstrukcije državne ceste D74 na dionici Krapina – Bednja, odnosno poddionica Žutnica – kamenolom Gorjak, za što je izdana građevinska dozvola, riješeni su imovinsko pravni odnosi i za 2020. godinu je osigurano 16 milijuna kuna, a za 2021. još dodatnih 20 milijuna kuna za rekonstrukciju te ceste, s izgradnjom nogostupa kroz naselje Žutnica. Isto tako, vrlo važne su nam i odluke za dva kružna toga, to je kružni tok kod Vatrogasnog doma u Krapini i kružni tok u Velikoj Vesi kod “Ruke“. Hrvatskim cestama je dan nalog da se krene s ozbiljnom pripremom dokumentacije, kako bi se to moglo realizirati i već sad se priprema dokumentacija za ishođenje lokacijske dozvole. Od konkretnih projekata koji su odobreni, to su sredstva za izgradnju Spomen obilježja hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u Krapini, za što je ovom odlukom osigurano 700 tisuća i dodatnih 300 tisuća kuna, koje smo dobili preko natječaja. Donesen je i zaključak u vezi s rekonstrukcijom krovišta na Osnovnoj školi Augusta Cesarca, gdje je za prvu fazu odobreno 1.250.000 kuna. Da rezimiram, najveći profit sa sjednice Vlade nam je što su u plan ušle elektrifikacija pruge Zabok – Krapina te izgradnja ceste kroz našu Gospodarsku zonu, to su dvije ključne stvari za razvoj grada i gospodarstva, kazao je Gregurović te se osvrnuo i na druge projekte koji su se realizirali u protekloj godini, ili će se realizirati u narednom razdoblju.

Radovi na infrastrukturi

– Ako krenemo od početka godine, završena je podzemna infrastruktura u južnoj zoni u Ulici Antuna Mihanovića, u tijeku su radovi na podzemnoj infrastrukturi u naselju Paradižum, a želja nam je do kraja ove godine završiti radove u strmijem dijelu ulica, kako bi početkom sljedeće godine završili i poprečne ulice. Pri kraju su podzemni radovi u Ulici Janka Leskovara, a za sljedeću  godinu planiramo rekonstrukciju podzemne infrastrukture u naselju Šabac. Početkom godine je izgrađen i produžetak Ulice Frana Galovića, za što smo sredstva dobili preko Programa ruralnog razvoja, kroz Mjeru 7.2.. Napravljen je niz cesta na području grada koja možda nisu tako primjetne, ali su važne. Presvučeno je tako 700-tinjak metara ceste od Lepajaca prema Šemnici, kroz Pekel, tako da bi sljedeće godine završili skroz do Šemnice, a isto tako asfaltirana je cesta uz prugu, koja vodi od KTC-a prema željezničkoj stanici Pristava, na koju se spaja cesta iz Vidovca, tako da se sam promet iz naselja Bobovje i gornji dio Pristave rasteretio. Pri kraju su radovi u Ulici hrvatskih branitelja na izgradnji nogostupa, no ima tu i niz radova koje je teško prebrojati. Spomenuo bih svakako dva klizišta – početkom godine sanirano je ono na Tkalcima, na lokaciji Vrhovčev breg, a nakon toga  tijekom ljetnih mjeseci je započela i nedavno je završila, sanacija klizišta u centru grada, između željezničke pruge i samostana sv. Katarine i Hušnjakovog. Svakako bih spomenuo da se nakon 14 godina pokrenulo projekt izmještanja željezničko – cestovnog prijelaza Dolac, gdje su radovi počeli i trebali bi završiti sljedeće godine – nabrojao je Gregurović.
Krapinčanima je posebno značajna dogradnja postojećeg gradskog dječjeg vrtića, za dvije nove odgojne skupine, čime se kapacitet vrtića povećao za 40-ak djece.
– Osim te dogradnje, napravljena je i vatrodojava na cijelom objektu vrtića, čime će se povećati sigurnost djece i osoblja. Što se tiče vrtića, prošli smo na jednom natječaju preko Europske unije za produženi rad vrtića, tako da sada radi i u poslijepodnevnim satima, kako bi roditelji lakše uskladili svoje obiteljske, ali i poslovne obaveze. Osim toga, pokrenute su i igraonice općeg tipa za onu djecu koja nisu uključena u redovne programe predškolskih ustanova – objašnjava Gregurović.

EU projekti

Kaže kako su se uspješno povlačila i sredstva iz EU fondova, a osim novca za izgradnju produžetka Ulice Frana Galovića ili za produženo radno vrijeme vrtića, dodaje kako je primjerice Gradsko društvo Crvenog križa Krapina dobilo sredstva za projekt “Zaželi“, a Grad je bio partner, za što je dobiveno 10 milijuna kuna.
– Pučko otvoreno učilište je također imalo neke programe, bilo je i manjih programa za škole. Tu je i izrada projektne dokumentacije za Šemničke toplice, a dobivena su i sredstva za projektnu dokumentaciju za projekt Crna Kraljica. U sljedećoj financijskoj omotnici očekujemo raspisivanje natječaja, a tražili smo da bude malo drugačije bodovanje, jer nam je veliki hendikep što na određenim natječajima zbog indeksa razvijenosti dobivamo manji broj bodova – kaže gradonačelnik.
Pohvalio je i dobru suradnju s Hrvatskim cestama te da ga posebno veseli početak izgradnje druge faze spojne ceste Zabok – Krapina, na dionici od Svetog križa Začretja do Lepajaca. Dodaje kako je u tijeku izrada dokumentacije za rekonstrukciju nadvožnjaka na silaznici prema Krapini, iznad Zagrebačke banke, a ove je godine završena sanacija nadvožnjaka u Polju Krapinskom na Zagorskoj magistrali kod sajmišta te je saniran i nadvožnjak na magistrali kod separacije, u sjevernom dijelu Ulice Matije Gupca.
– Naglasio bih i da se ove godine krenulo s čišćenjem korita Krapinčice, što se dugo nije čistilo, od Polja Krapinskog (kod Keramixa) pa nizvodno, tako da će praktički biti očišćena kompletna Krapinčica do Svetog Križa Začretja. Nakon što su prijašnjih godina očišćeni potoci u Šemnici i Vidovcu, ove godine se uredilo i očistilo prvih dva kilometra u Škarićevom – kaže gradonačelnik.
Što se tiče kapitalnog projekta Crna kraljica, koji obuhvaća uređenje brda Josipovac, šetnica koja će biti uređene po tom brdu, uređenje parka skulptura Forma prima s novim modernim audio – vizualnim sadržajima, uređenje lokaliteta Stari Grad s unutarnjim uređenjem zgrade palasa, uređenje prolaza kroz špilju, kao i vidikovca na vrhu tog brijega i izgradnju visećeg mosta, koji bi povezao ta dva lokaliteta,  gotova je kompletna projektna dokumentacija.
– Čekamo novu financijsku omotnicu Europske unije kako bi taj projekt mogli kandidirati za izvođenje. Nadam se i da će to biti vrlo brzo, smatram da će taj projekt imati određenu prednost s obzirom na to da je i projektna dokumentacija sufinancirana iz sredstava Europske unije – objašnjava Gregurović.

Kad se već spomenulo Hušnjakovo, upitali smo ga i što je s uređenjem Kneippove zgrade.

Zaokružena priča

– Ona je u prilično lošem stanju, dali smo izraditi konzervatorsku studiju koja je donijela određene zaključke i nakon toga kandidirali smo je prema Ministarstvu kulture za pomoć za izradu projektne dokumentacije, za što nam je odobren jedan dio sredstava. Raspisan je postupak nabave za odabir projektanta, za izradu idejnih rješenja i potrebne elaborate, nakon čega će se raspisati natječaj za izradu glavnih projekata. Prema studiji, s obzirom na to da je zgrada u prilično lošem stanju, planiramo isprojektirati uklanjanje postojeće zgrade u većem dijelu i izgraditi novu zgradu, onako kao što je izgledala nekad i što se može vidjeti na starim razglednicama Krapine. Ono što će nam biti vrlo važno, osim onog za Upravu Muzeja krapinskih neandertalaca, da dobijemo jedan prostor koji će se moći koristiti za razna događanja i slično, ali isto tako da se stavi u funkciju za restoran ili nešto slično. Uz izmještanje željezničko – cestovnog prijelaza, koje je u tijeku, to bi potom bila zaokružena priča, jer će uz sjevernu stranu nove Kneippove zgrade biti cesta s nogostupom, javnom rasvjetom, odvodnjom i željezničkom signalizacijom na prijelazu preko pruge, dok će postojeći ulaz prema Hušnjakovom postati pješačka zona – zaključuje Gregurović.
Što se tiče djece i mladih, ove smo godine je Grad Krapina sa Županijom sufinancirao nabavu radnih bilježnica, izdvajaju se sredstva za školsku kuhinju za djecu slabijeg imovinskom stanja ili koji imaju pravo po nekim drugim kriterijima te za prijevoz učenika.
– Važno je reći da je 2013.godine pokrenut jedan projekt za postavu, odnosno uređenje dječjih igrališta u svim naseljima na području grada i koji je dobrim dijelom već realiziran. Vrlo nam je važno da se djeci na neki način omogući da izađu iz svojih kuća, da se maknu od računala i mobitela. Tako će se u 2020. graditi četiri nova igrališta – u Žutnici, Zagori, Tkalcima 1 i Tkalcima 2 te će se rekonstruirati postojeće igralište na Trškom Vrhu. Što se tiče predškolskog odgoja, od ove godine imamo dvije nove vrtićke grupe, a planirali smo i sredstva za uređenje jednog dijela fasade na starom dijelu gradskog vrtića, kao i opremanje dječjih igrališta novim spravama – otkrio je Gregurović te ponovio kako je jedan od važnijih projekata izgradnja i uređenje Spomen obilježja hrvatskim braniteljima.
– Nakon što nam je Ministarstvo branitelja pomoglo oko sufinanciranja izrade projektne dokumentacije, sada je sve spremno za realizaciju tog projekta. Radi se o projektu kojim će se urediti Perivoj Janka Draškovića i u kojem će onda biti postavljeno spomen obilježje Zagorcima poginulima u Domovinskom ratu, kao središnje spomen obilježje u našoj županiji – rekao je gradonačelnik Gregurović i zaključio:
– Željeli bismo takvim tempom nastaviti i dalje, pa i više ako će to sredstva dozvoljavati. Želja mi je da naredna godina bude svima još bolja.