U Dvorcu Gredice pokraj Zaboka održano je svečano obilježavanje 25. godišnjice osnivanja Hrvatske udruge Muži zagorskog srca. Ravnatelj udruge Rajko Fureš tom je prilikom istaknuo kako su se svih 25 godina trudili, kako na području Krapinsko – zagorske županije, tako i šire, promovirati kajkavski jezik, književnost i kulturu, kao i duh tradicije i starine, te činjenicu da su kajkavci bili i prije, da su danas i da će i ubuduće biti dio Europe i civiliziranog svijeta.
Plodan rad
– Mi smo bili prva registrirana udruga od osnivanja Krapinsko – zagorske županije, a okupili smo ljude dobre volje, kojima je prvenstveno bio cilj napredak našem zagorskog kraja i jezika, što je i potvrđeno 2015. godine, međunarodnim priznanjem kajkavskog književnog jezika. Trenutno udruga broji 80–ak članova, od čega je njih 40–ak u aktivnom svojstvu, a 14 članova udruge, nažalost, više nije među nama. Ima nas dosta veliki broj i svi smo mi prvenstveno pajdaši, jer da nije tako, ne bismo mogli zajedno provesti ovih 25 godina, a nadam se da će nas s vremenom biti još i više – rekao je Fureš.
Svečanom obilježavanju ove vrijedne godišnjice, prisustvovao je i krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, koji je Mužima čestitao 25 godina vrlo plodnog rada.
– Njihov doprinos očuvanju naše kulture i baštine je neprocjenjiv, a kvaliteta ljudi i njihova aktivnost su za svaku pohvalu, stoga je podrška Krapinsko – zagorske županije u svim njihovim projektima uvijek dostupna. Kroz povijest je Hrvatsko zagorje dalo puno velikih ljudi, od Ljudevita Gaja, Antuna Augustinčića do Otona Ivekovića, koji su svojim velikim idejama zapravo dali pečat hrvatskoj opstojnosti i hrvatskom narodu, a upravo tu vidim ulogu Udruge Muži zagorskog srca jer oni su možda na neki način sačuvali i otkrili neke ljude koji možda nisu bili toliko medijski eksponirani, možda su kroz povijest bili i zaboravljeni, a koji su upravo zahvaljujući “Mužima” ostali u “žiži” javnosti, to njihovo djelo je isplivalo na površinu i pokazalo se koliko je zapravo bitno – kazao je župan Kolar.
Kulturna baština
Čestitke povodom 25. godišnjice osnivanja udruge uputile su i predsjednica Županijske skupštine KZŽ Vlasta Hubicki te zamjenica gradonačelnika Zaboka Valentina Đurek, a u sklopu proslave četvrt stoljeća rada, upriličeno je i svečano otkrivanje i blagoslov brončanog odljeva Tanajskih ploča.
– Radi se o prvom odljevu Tanajskih ploča na tlu Republike Hrvatske u bronci, dar Ljevaonice umjetnina Ujević. To je prvi spomen hrvatskog imena u kamenu na europskom prostoru, koji datira iz trećeg stoljeća. Ploče su nađene na obalama Crnog mora, u mjestu Tanaisu, današnjem Azovu. U 19. stoljeću, ruski arheolozi su ih pronašli i deponirali u ruski muzej, a za pronalazak Tanajskih ploča najzaslužniji su ondašnji veleposlanik u Republici Ukrajini, profesor Đuro Vidmarović i Hido Bišćević, tadašnji veleposlanik u Ruskoj Federaciji – rekao nam je Fureš, koji je ploče otkrio zajedno s Đurom Vidmarovićem. (jj, jm)