– Vrijeme je da se ispravi dugogodišnja nepravda – rekao je predsjednik zagorskog HNS-a Robert Šplajt, aludirajući na inicijativu njegove stranke da se povećaju plaće u hrvatskom školstvu, a koju je na press konferenciji u Krapini predstavio zajedno s Nenadom Sikiricom, potpredsjednikom Županijske organizacije stranke i dekanom Veleučilišta Hrvatsko zagorje Krapina.
– Reforma obrazovanja, koju je Hrvatska čekala više od 20 godina, prošlog je tjedna ušla u sve hrvatske škole. Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, uz političku podršku HNS-a, prva je ministrica koja je reformu dovela u učionice, čime je sinergija politike i struke donijela povijesni iskorak u Hrvatskoj, na što smo u HNS-u posebno ponosni. Obrazovanje je prioritet i HNS-u u Krapinsko – zagorskoj županiji. Nastavit ćemo poticati ulaganja u obrazovanje, kako bi naša djeca u svim sredinama imala jednake mogućnosti. Još jedan jasan politički cilj za koji se HNS bori, jesu veće plaće za sve hrvatske prosvjetare. Vrijeme je da se ispravi dugogodišnja nepravda jer upravo su učitelji ti koji će podnijeti najveći teret naše reforme. Zbog sve većeg opsega posla, zaslužuju i veće plaće. Ako sada nije vrijeme da ih se motivira i ispravi nepravda, kada će to biti? HNS-ov prijedlog je da rebalansom proračuna koeficijenti zaposlenika u prosvjeti rastu već u ovoj godini, a da se potom povećaju 1. siječnja 2020. godine. Prema procjenama, to bi bilo povećanje za više stotina kuna mjesečno – istaknuo je Šplajt.
30 godina
Sikirica kaže kako se već trideset godina ponavlja ista priča.
– Ljudi koji rade u školama cijelo vrijeme imaju plaće koje su ispod prosjeka države, ali i ispod prosjeka državnih službi. S druge strane, oni imaju najveći broj visokoobrazovanih ljudi. Taj nesrazmjer koji stalno postoji, pokušao se ispraviti nekoliko puta, na način da plaće rastu tako da rastu i svima ostalima, kroz osnovicu. Zato HNS traži da se promijeni koeficijent. Koeficijent nije samo stvar novca. Mnogi ljudi u školstvu ne rade zbog novca, jer da žele više zaraditi, ne bi radili u školi, međutim, tu je i stvar statusa i položaja. Ako vama netko da koeficijent koji je ispod koeficijenta mnogih drugih koji rade neke manje složene poslove, to je ustvari znak kako se država odnosi prema vama – istaknuo je Sikirica te dodao kako je sada pravo vrijeme za ovu inicijativu, jer su upravo učitelji i profesori ti koji podnose najveći teret kurikularne reforme.
Samo na papiru
– Novi sustav netko treba iznijeti. Radi se o oko 150 tisuća učenika, o 1300 škola raspoređenih na čitavom prostoru Hrvatske, u kojima radi oko 40 tisuća ljudi koji će biti u tom sustavu. Mi moramo dati na važnosti tim ljudima i potaknuti ih, a ova inicijativa za povećanje koeficijenta i plaće, jedan je od tih poticaja. Ti ljudi su već nekoliko puta ušli u reforme koje su bile samo na papiru, za razliku od ove reforme koja bitno zadire u sustav. Radi se o nekih 40 milijuna kuna za ovu godinu u rebalansu. Ako taj iznos uspoređujete s nekim drugim stavkama državnog proračuna, poput leasinga automobila državnih službenika, onda vidite da je tih 40 milijuna kuna smiješno malena stavka. Pa nisu ti automobili važniji od budućnosti školstva. Moramo razmišljati i o tome što će ovo značiti za kompletno visoko obrazovanje. Meni kao dekanu jednog fakulteta nije svejedno s kakvim navikama, znanjima i načinima razmišljanja dolaze na fakultet. Dakle, ova će reforma promijeniti ne samo način školovanja, nego i način poučavanja budućih generacija – zaključio je Sikirica. (ab, jj)