Znalo se da će četvrta točka dnevnog reda Županijske skupštine u utorak poslijepodne izazvati brojne polemike i najveću “buru” u raspravama. Dala je to naslutiti već u ponedjeljak najavljena konferencija za medije zagorskog HDZ-a, za tri sata prije početka sjednice Skupštine u utorak, gdje se trebalo pričati upravo o toj točki, međutim, pressica je odgođena. Radi se naime o prijedlogu župana Kolara da Županijska skupština izglasa zahtjev prema Vladi RH, da se za stanovnike Krapinsko – zagorske županije ukine cestarina na autocesti Zagreb – Macelj, dok se ne sagradi paralelna cesta od Zaboka do Krapine, odnosno njezina dionica od Svetog Križa Začretja do Krapine. Već je na početku sjednice Skupštine Mirko Krznar (HDZ), uime klubova HDZ-a i HSP-a zatražio da se ta točka makne s dnevnog reda.
– Ako se ne radi o čistom politikantstvu, tražimo da se ova točka makne s dnevnog reda, dok ne vidimo koncesijski ugovor i dok se ne dobiju svi podaci vezani za financiranje – koliko država točno subvencionira i koliko točno to sve nas košta. Do tada, ne možemo neupućeni glasovati o takvim odlukama – objasnio je Krznar. Njegov je zahtjev o promjeni Dnevnog reda predsjednica Skupštine Vlasta Hubicki dala na glasovanje i – nije prošao. Protiv je bilo 26 vijećnika, a njih 11 bilo je za.
Na početku sporne četvrte točke, župan Kolar je dao obrazloženje zašto bi se taj zahtjev trebao uputiti Vladi RH.

Pandorina kutija

– Razgovarajući s kolegama iz čitave Hrvatske, Vlada je, vjerojatno dobronamjerno za taj dio Hrvatske na koji se odluka odnosi, otvorila Pandorinu kutiju, pa tako već imamo odluku Županijske skupštine Primorsko – goranske, koja je donesena jednoglasno, za inicijativu za ukidanje mostarine na Krčkom mostu i cestarine na autocesti Goranka za stanovnike Gorskog kotara. Automatski slijedi odluka Istarske županije oko ukidanja tunelarine za Učku. Razgovarao sam sa zagrebačkim županom, gospodinom Kožićem, gdje je također došla inicijativa da se ukine cestarina za stanovništvo koje koristi dijelove autoceste. Mi smo to stavili na županijsku koordinaciju, odnosno, međustranački sastanak, no nije došao nitko iz HDZ-a da iznese svoje argumente. Hoće li to biti trošak za Republiku Hrvatsku, to je problem premijera i problem ministra financija. Moja je obaveza da stanovnicima Krapinsko – zagorske županije, omogućim da mogu besplatno voziti po autocesti. Vi znate da mi imamo najskuplju cestarinu po kilometru. Kod nas je to dvije kune i 15 lipa po kilometru, a na ostalim autocestama prosječno 1,13 kuna. To je 90,83 posto više. Iz tog razloga ima i odluka Vlade koja je već omogućila popust od 56 posto na dionici autoceste čvor Mokrice – čvor Krapina do onog trenutka dok se ne pusti u promet spojna cesta, da mi plaćamo cestarinu manje. Znači, ne treba nam koncesijski ugovor da bi shvatili da je to moguće, jer je Vlada već donijela odluku i to se već primjenjuje. Načelo ravnomjernog razvoja Republike Hrvatske i svih regija mi nalaže kao županu da ako netko uđe u Krapini, a izlazi u Svetom Križu Začretju, Mokricama ili Đurmancu, a dok se ne završi ova cesta, a u proračunu jest za ovu godinu, ne vidimo nikakav razlog da ljudi s područja Krapinsko – zagorske županije nemaju iste uvjete kao što imaju stanovnici drugih područja Hrvatske. Prvi dio ceste od Zaboka do Svetog Križa Začretja je napravljen, drugi dio je u proračunu za ovu godinu, i prema informacijama koje ja imam, radovi bi trebali početi ove godine.
Neovisno o tome je li Vlada lijeva ili desna, ovo nije politički. Naime, ne bih si mogao oprostiti da se dogodi da takva inicijativa dođe iz pet – šest hrvatskih županija i da je Vlada mora prihvatiti, a da mi nismo podnijeli zahtjev. Vrlo smo precizno objasnili koji je razlog zbog čega to tražimo – pojasnio je Kolar.
Maratonsku raspravu koja je uslijedila, otvorio je Zoran Gregurović.
– Kada bih rekao da sam protiv toga, popljuvao bih sam sebe. Ako netko ima problem, onda su to građani Krapine i građani sjeverozapadnog dijela Krapinsko – zagorske županije. No, miješamo stvari. Jedno je autocesta, drugo su državne ceste. Ondje gdje je tunel Sveti Ilija je državna cesta, Krčki most je državna cesta, a ovo je autocesta. Prema informacijama kojima ja raspolažem, država daje između 50 i 80 milijuna kuna godišnje za sufinanciranje onog dijela cestarine koliko je smanjeno za građane koji se voze na ovoj dionici Krapina – Zabok. U ovom trenutku, jedina dionica koja nema spojnu cestu je Krapina – Sveti Križ Začretje. Ja bih stoga bio puno sretniji da danas ovdje donosimo odluku da ćemo tražiti od Vlade da se sredstva ulože za rekonstrukciju D206, odnosno, da tražimo za rekonstrukciju D74, od Žutnice prema Jesenju, da tražimo za rekonstrukciju drugih cesta na području županije, za rekonstrukciju županijskih cesta, te onih cesta koje je Grad Krapina preuzeo od Županijske uprave za ceste, Lepajci, Škarićevo, Tkalci, Pretkovec, to su najlošije ceste. Bio bih sretniji da umjesto da sada vičemo ovako ili onako, usmjerimo se na rješavanje konkretnih problema. Jer ovo, to su ništa drugo nego floskule. Mislim, kome je teže nego građanima Krapine i ovog dijela županije? Ovo jest politički i ovo jest populizam i politikantstvo. Lijepo će zazvučati u javnosti da se traži ukidanje cestarine za Zagorce, ali ako hoćete tako, hajdemo donijeti odluku da se svi oslobode plaćanja komunalne naknade. Tko bi mogao biti protiv toga? Moramo odrediti prioritete, to je ključno – rekao je Gregurović, kojem je odmah replicirao njegov kolega Mirko Krznar, rekavši da nije istina da je najgore građanima Krapine i svih mjesta prema Zaboku, “koji na svojih 200 metara imaju već četiri ceste, pa sad traže i petu”, već onima na istoku županije, koji nemaju ni jednu normalnu cestu, a potom je počeo govoriti o ukidanju cestarine na AZM-u.
– Ovo je čisti politički populizam, čiste floskule. Slažem se s građanima ovog dijela županije koji kažu da nije bilo u redu da se koncesionaru prepusti dionica ove naše magistrale praktički besplatno, te da građani nisu dobili obeštećenje. Iza toga 2006. godine slijedi odluka Vlade koja je odlučila to sanirati. Došlo je do odluke da će Vlada platiti, odnosno, subvencionirati 56 posto cijene na našoj autocesti, ali da će graditi spojnu cestu. Spojna cesta je došla do Začretja. Cestarina na ovom subvencioniranom dijelu od Krapine do Začretja stoji jednu kunu. Da smo tako veliki igrači, Vlada bi nam vjerojatno i izašla u susret i platila bi i u tu jednu kunu, gledajući koliko se vozimo mi Zagorci, međutim, naplata se vrši da ne bi došlo do diskriminacije, što je normalno u Europi, gdje se subvencionira kompletan promet, a ne samo na nekim dijelovima. Drugi problem je što se u startu znalo da neće biti toliko prometa da bi ta cesta u ugovorenom roku bila isplativa, pa je dogovorena nadoknada te razlike, što godišnje iznosi oko tri milijuna eura. To je dodatni trošak koji Vlada mora platiti po tom ugovoru, i onda dolazimo do te cifre od 80-ak milijuna kuna koju za ovu dionicu, uz subvenciju i razliku, Vlada uplaćuje koncesionaru, koji je u startu dobio i dionicu naše magistrale besplatno. Zato bih htio da mi kao vijećnici zatražimo taj koncesijski ugovor. Pitanje je možemo li u uopće ići u povećavanje subvencije i svega ostaloga, i na koji je način taj ugovor sklopljen. Taj ugovor iz 2003. godine, ne samo da je štetan, nego je i više od toga, i prema državi, i prema nama, stanovnicima Krapinsko – zagorske županije, ali i prema svim građanima Republike Hrvatske, iz čijeg se proračuna do doplaćuje. U ovoj farsi nismo htjeli sudjelovati, u ovom jeftinom prikupljanju političkih poena osobno mi je teško sudjelovati, zato pozivam vijećnike da ne glasaju o ovoj točki, u suprotnom ćemo napustiti sjednicu – najavio je Krznar, no prije glasovanja, nastavljena je rasprava.
Mladen Popović iz ZDS-a istaknuo je kako je popust od 56 posto koji je sada na dionici od Mokrica do Krapine, omogućen za sve sudionike u prometu, do izgradnje paralelne ceste.
– A prema vašoj formulaciji ispada da je to samo za žitelje Krapinsko – zagorske županije. Zagorci vam od toga baš i nemaju posebne koristi. Mi ZDS-u smatramo da se ovo ukidanje cestarine traži samo jer je Vlada RH ukinula tunelarinu za tunel Sv. Ilija, a to je populistički. Realnije bi bilo, da se od Vlade RH i resornog ministarstva traži žurni završetak radova na dionici spojne ceste od Sv. Križa Začretja do Krapine, jer smo svjedoci da gotovo godinu dana nema nikakvih pomaka – rekao je Popović.
Mišo Grilec (HDZ), istaknuo je da se idejni začetnik ove inicijative, bivši ministar prometa Siniša Hajdaš Dončić nije udostojao, dok je bio ministar, preimenovati ni izlaz Trakošćan u izlaz Macelj, jer taj se izlaz nalazi u općini Đurmanec, a ne u Varaždinskoj županiji, a kamoli što drugo.
– A kada govorimo o gospodarstvu, je li se itko ikada zapitao zašto nema drugog tunela na autocesti prema Đurmancu? Napravi se kolona ljeti, kamion stoji 4, 6, 8, sati, dolazi na utovar, i na kraju ga ne može odvesti. Trebalo bi se pritisnuti Ministarstvo da se ubrza proces izgradnje druge cijevi tunela, da bi promet mogao neometano teći u ljetnim mjesecima. To je prioritet na autocesti, a o tome nitko ne govori, nego se govori o jednoj kuni od Krapine do Začretja – rekao je Grilec.
Uslijedilo je nekoliko replika, a potom se Dražen Čvek (HSS) javio se za riječ i rekao da će HSS podržati ovaj zahtjev te istaknuo da je dobro da je ova točka ostala na dnevnom redu jer se razvila argumentirana rasprava o ovoj problematici.
Javila se i HDZ-ova Martina Rubil – Skitanić:
– Ako namjeravamo voditi neku ozbiljnu i odgovornu politiku prema Krapinsko – zagorskoj županiji, moramo znati da postoje i neki drugi prioriteti o kojima bismo trebali razgovarati i rješavati ih, poput izgradnje punog profila autoceste, uz dionicu oko Đurmanca, bukobrani oko Svetog Križa Začretja, a tada bi se mogao uvesti i jedinstveni sustav elektronske naplate. Također mislim da bi se izgradnjom punog profila autoceste mogao riješiti čvor Zabok Sjever – zaključila je Rubil – Skitanić.

Zatražili pauzu pa otišli

HDZ je potom zatražio deset minuta pauze, kako bi se koordinirali, međutim, u dvoranu se vratio samo Daniel Vnuk (HDZ), koji je rekao da ne mogu prihvatiti argumente zašto bi se trebalo glasovati o ukidanju cestarine, da se radi o čistom populizmu i da u tome ne mogu sudjelovati.

HDZ i HSP napustili su dakle sjednicu Skupštine prije izglasavanja ove točke, koja je naposljetku izglasana – 23 vijećnika bila su za, a dva (ZDS) su bila suzdržana.
– Članovi Županijske skupštine vode više brigu o proračunu Republike Hrvatske i koncesionaru koji upravlja Autocestom Zagreb – Macelj, nego o stanovnicima svoje županije. Nakon što je Vlada donijela odluku o ukidanju tunelarine u tunelu Sv. Ilije, inicijativu je pokrenula i Primorsko – goranska županija, a pokrenut će ih i druge županije, što je logički slijed. Moj je zadatak kao župana omogućiti ljudima s našeg područja da imaju iste uvjete korištenja državnih cesta i autocesta, kao što imaju i svi drugi. Prema tome, tražili smo da za lokalni promet ovu rebrastu mrežu koju imamo, da vlasnik vozila, fizička ili pravna osoba, ako uđe na ulazu u Zaboku, Svetom Križu Začretju, Krapini, Đurmancu i izlazi iz njih van, da ima besplatan prijevoz. A tranzit koji ide kroz Krapinsko – zagorsku županiju, i ako netko uđe u Mokricama, a izlazi na graničnom prijelazu, naplata ostaje ista kakva je bila i do sada. Vlada je već jedanput donijela odluku o smanjivanju cijene od 56 posto za građane Krapinsko – zagorske županije koji isto ulaze kroz ove prijelaze, jer je 90 posto po kilometru skuplja cestarina na ovoj našoj dionici u odnosu na ostatak Hrvatske, da se to i sada donese. Znači, za to nije potrebna nikakva posebna analiza koncesijskog ugovora, i dok se ne sagradi cesta od Svetog Križa Začretja do Krapine. U tome trenutku će jedan veći dio prometa koji ide kroz tri najveće zagorske gospodarske zone, Krapina, Sveti Križ Začretje i Zabok, se steći uvjeti da objektivno to više nije potrebno, a to već i piše u ovoj odluci Vlade, da će subvencionirati dok se ova spojna cesta ne napravi, što znači da je već prije 12-ak godina Vlada uvidjela taj problem i isto na naš zahtjev donijela takvu odluku. Znači, nismo tražili ništa što bi iskakalo iz nekakvih okvira. S time da, kada govorimo o teškom prometu, nije isto hoće li kamioni voziti po autocesti, državnoj cesti, županijskim ili lokalnim cestama, jer je drugačija nosivost tih cesta, kao i sigurnost na tim cestama. Ne znam koji još argument trebam. Odmah sam rekao da, ako će Vlada Republike Hrvatske procijeniti da iz bilo kojeg razloga, zbog koncesijskog ugovora koji komentiraju oni koji nemaju blage veze o tome, ona procijeni da to nije moguće i da bi to bilo štetno za Vladu RH, ja sam unaprijed rekao da to onda neću komentirati jer to nije za dnevnu politiku. A da su kolege iz HDZ-a o tome htjeli razgovarati, oni znaju gdje je moj ured, imali smo koordinaciju za Županijsku skupštinu, nitko nije došao. Pozvao sam kolege da ako imao kakav amandman ili prijedlog na odluku, da ga daju, no to se nije dogodilo. Zanimljivo, oni to podržavaju, ali je farsa. Pa ako je farsa, kako možeš podržavati? Ako pak si za, zašto ne podržiš – pitao se nakon izglasavanje župan Kolar.
Na novinarsko pitanje, zašto se ne traži ukidanje cestarine samo od Đurmanca do Sv. Križa Začretja, budući da je dionica paralelne ceste od Začretja do Zaboka gotova, rekao je da se uz tu cestu planira još dodatno raditi.
– Znate da tamo nema stalne uporabne dozvole, nego samo privremena, i mi smo zatražili onaj sporedni put za izgradnju biciklističke staze, napravili kompletnu projektnu dokumentaciju i Hrvatske ceste podržavaju taj naš projekt, ali nam ne mogu ustupiti to zemljište jer imamo samo privremenu uporabnu dozvolu. Malo se teško igrati s takvom odlukom, da taj dio izuzmete, a nemate stalnu uporabnu dozvolu – objasnio je Kolar, zaključivši:
– Imate još jedan dio, pitanje odgovornosti. Kolege iz HNS-a su bili u Vladi, to je njihova Vlada i mi o prijedlogu koji smo dobili, smo prije razgovarali s njima, jer su oni nama koalicijski partneri. Zar mislite da se kolege iz HNS-a nisu konzultirale sa svojim ministrima i pogledali bi li ti moglo biti štetno ili ne? Ali problem je tko je podnio zahtjev. Bit će zanimljivo kada na sljedećoj sjednici Županijske skupštine sve ono što su kolege nabrojali za dionice koje bi trebalo napraviti, ja dostavim u prijedlogu prema Vladi Republike Hrvatske da asfaltira i izgradi sve te dionice. Baš me zanima hoće li kolege dignuti ruku za to – zaključio je Kolar.