U zagrebačkom tematskom parku rock glazbe u Hatzovoj ulici, 29. rujna je postavljena skulptura pokojnog hrvatskog kralja funka Dine Dvornika, čime je ovaj legendarni pjevač ušao u društvo Johna Lennona, Nicka Cavea, Amy Winehouse, Jimmyja Hedrixa, Iggyja Popa i drugih zvijezda čije skulpture već krase taj tematski park. No, zanimljiva je činjenica da je skulptura Dine Dvornika rad jednog Zagorca – novopečenog magistra likovne kulture – kipara, trenutno sa zagrebačkom adresom, 25-godišnjeg Tomislava Hršaka, rodom iz Petrovskog. Ovaj mladi kipar već se istaknuo svojim brojnim radovima, a najviše je, kaže, ponosan na izložbu pod nazivom “Središte okolnosti”, koja je u lipnju postavljena u Francuskom paviljonu u Zagrebu, a izlagao je zajedno sa svojim kolegom Vladimirom Novakom. Za izradu skulpture Dine Dvornika, predložio ga je njegov profesor Tomislav Buntak.

Dvornikova glazba

– Na vijest da postoji mogućnost da upravo ja radim skulpturu Dine Dvornika, bio sam oduševljen. Neposredno nakon što sam saznao, išao sam s kolegom na benzinsku, gdje je svirala pjesma Dine Dvornika “Čuvar plaže” i znao sam – to je to – otkriva nam Tomislav, te dodaje kako mu se oduvijek sviđala Dvornikova glazba, a sada mu je još više prirasla srcu. Naime, da bi se pripremio za izradu skulpture, morao je dobro proučiti lik i djelo hrvatskog kralja funka.
– Prvo sam neko vrijeme slušao Dvornikovu glazbu, zatim sam crtao skice za buduću skulpturu, a nakon toga sam radio skice manjih formata u glini. Kada sam bio zadovoljan malom skicom, predložio sam je naručiteljima – Tvornici kulture, koju su oni odobrili i tako sam krenuo u realizaciju velike skulpture. Priprema je trajala oko mjesec dana, a sama izrada skulpture je išla rekordno brzo, pa je skulptura bila od početka do postavljanja gotova kroz dva tjedna. Skulpturu sam u glini izmodelirao za pet dana. Moram spomenuti kolegu Petra Popijača, također Zagorca, koji mi je tijekom cijelog procesa izrade skulpture asistirao u tehničkim radnjama – otkriva Tomislav.
Pitali smo ga i koje su bile njegove misli vodilje prilikom izrade ovog impresivnog umjetničkog djela.
– Dino Dvornik – veliki umjetnik, tako bih ga najkraće opisao. Napravio sam ga kako sjedi u fotelji, kao kralj funka. Lijeva ruka ima određenu simboliku, jer inače su se u povijesti kraljevi prikazivali kako sjede na prijestolju i u ruci drže kuglu – simbol svijeta, a pošto je Dvornik neokrunjeni kralj funka, njegova je ruka prazna. Kod skulpture sam htio dobiti dojam da će Dino svaki čas ustati s fotelje, zaplesati i zapjevati. Htio sam dobiti dojam pokreta, što je sugestija funka. Do toga sam došao pregledavajući neke njegove intervjue i spotove. Uvijek je bio u nekom pokretu, htio sam da se to osjeti i u skulpturi, da dobijem njegov karakter. Ruka to dodatno sugerira, jer se čini kao da će svakog trena ustati i imati cijeli svijet u šaci – kaže Tomislav.

Ideje za Zagorje

Tijekom svojeg je istraživanja razgovarao i s Danijelom Dvornikom, za koju kaže kako mu je svojim pričama pomogla u realizaciji projekta. Dala je i zeleno svjetlo za skicu skulpture, koja joj se jako svidjela.
– Važno mi je da se skulptura sviđa gospođi Danijeli, jer ipak je na kraju ona ta koja je Dinu najbolje poznavala – ističe mladi kipar.
Važna mu je, kaže, i potvrda koju je dobio od svojih profesora s Akademije. Sljedeće godine Hršak će imati nekoliko izložbi u Zagrebu. U rodni kraj, kaže, sve rjeđe dolazi, zbog mnoštva obaveza, no to ne znači da i za Zagorje nema nekoliko ideja koje bi volio realizirati.
– Imam par ideja koje bih htio realizirati, a vezane su za Krapinu. Naime, ima i u Zagorju ljudi koji su nas svojim životom zadužili u određenim područjima, mogli bi se i njima napraviti spomenici. Osim spomenika određenim osobama, mogle bi se postaviti i skulpture koje ne prikazuju nikoga, već oplemenjuju prostor i okruženje u kojem se nalaze. Mislim da toga u Zagorju nedostaje – kaže Hršak.
S obzirom na to da je s kolegicom Evom Herceg prije dvije godine već izrađivao veliku špilju za Hušnjakovo, koja je bila dio scenografije prilikom održavanja jedne manifestacije, nije isključena mogućnost da će djela ovog mladog umjetnika u budućnosti krasiti i naš zagorski kraj.