Slaven Dobrović posjetio Vetropack

U Hrvatskoj 50 posto stakla završava na otpadu, destimulirat ćemo ponašanje “odbaci, pa neka se netko drugi brine”

Objavljeno: 19.04.2017. mladenmandic

Ministar zaštite okoliša i energetike Slaven Dobrović danas je u Humu na Sutli posjetio Vetropack Stražu, jedinog proizvođača staklene ambalaže u Hrvatskoj koji proizvode oko 260 tisuća tona ambalažnog stakla godišnje, od čega je preko 75 posto namijenjeno izvozu. Sa svojim domaćinom, direktorom Vetropack Straže Tihomirom Premužakom, održao je radni sastanak na temu kako Ministarstvo može pomoći kako bi više stare staklene ambalaže završavalo u Vetropack Straži, od kojeg bi se kasnije proizvodile nove boce i staklenke. Naime, uz proizvodnju stakla iz primarne sirovine – pijeska, kalcinirane sode, dolomita, kalcita i drugih tvari, u proizvodnji staklene ambalaže prerađuju i tzv. stakleni krš, čime se znatno smanjuju potrošnja prirodnih sirovina i energenata, emisija otpadnih plinova, posebice ugljičnog dioksida, no preradom staklenog krša, smanjuje se i odlaganje starog stakla na komunalne deponije. Iako se u razvijenim europskim zemljama ponovo prerađuje i preko 80 posto staklenog krša, a primjerice u Švicarskoj čak i 96 posto, u Hrvatskoj se prerađuje tek oko 50 posto, a iz jedne tone starog stakla, uz dodatak energenata, može se proizvesti tona novog.

Neučinkovit sustav

Preko 40 tisuća tona stakla tako završi na komunalnim ili još gore na divljim deponijima, a jedan od razloga premalih količina sakupljenog starog stakla je nedovoljno razvijena svijest o zaštiti okoliša, nedovoljno učinkovit sakupljački sustav i s tim vezani propisi, gdje je iz povratne naknade isključena staklena ambalaža volumena 200 i manje mililitara – dakle razni sokovi te staklenke svih veličina u koje se, primjerice, puni voće, povrće, ribe, razni namazi, začini i dr. Ministar Slaven Dobrović istaknuo je kako nije zadovoljan količinom stakla koje se reciklira u Hrvatskoj.
– U Hrvatskoj zadnjih deset godina stagnira reciklaža stakla i trenutno smo na 50 posto. Danas smo imali radni sastanak na kojem smo gledali koje su mogućnosti da se taj broj bitno unaprijedi. Svaka boca koja se doveze u Vetropack kao sirovina, omogućava brojne uštede. Mi u Hrvatskoj moramo napraviti sustav gospodarenja otpadom koji omogućava da se svi odgovorno ponašamo prema otpadu – od građana, poduzeća, županija, jedinica lokalne samouprave i države. Destimulirat ćemo ponašanje “odbaci, pa neka se netko drugi brine”, a odgovornost za neadekvatno zbrinjavanje otpada snosit će jedinice lokalne samouprave, odnosno njihova komunalna poduzeća i centri za zbrinjavanje otpada – rekao je Dobrović. Dodao je i kako povrat naknade od pola kune u pogledu staklene ambalaže nije polučio ono što je trebao te će se taj sustav morati mijenjati, barem što se stakla tiče.

Isplati se i uvoziti krš

Direktor Vetropack Straže Tihomir Premužak rekao je kako mu je drago što je ministar prepoznao da su jednaki interesi Vetropack Straže i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, te da se ti interesi mogu pametnim sustavom podići, kao što to imaju druge države u Europi.
– Uštede recikliranja su značajne u nekoliko kategorija. Upotrijebiti krš kao sirovinu nije samo financijski dobitak. Vi tako štedite prirodne resurse, puno manje energije za topljenje stakla, ne onečišćuju se deponiji. Nama se isplati uvoziti krš staklo i iz drugih zemalja. Kada bi sve staklo koje je u opticaju u Hrvatskoj završilo u Vetropack Straži, još uvijek bi to bilo premalo, s obzirom na naš instalirani kapacitet – rekao je direktor Premužak. S ministrom u obilasku Vetropack Straže bili su i državni tajnik pri Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, Humčanin Mario Antonić te Dragutin Ranogajec.



Godišnja prodaju 1,1 milijardi boca

Vetropack Straža članica je švicarske Vetropack grupe od 1996. godine. Tvornica je utemeljena 1860. kao mala šumska staklana u kojoj su se proizvodile boce za punionicu mineralne vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini. U tvornici su instalirane tri staklarske peći i 11 proizvodnih linija s kapacitetom od 260 tisuća tona ambalažnog stakla godišnje. Svoje proizvode plasiraju širom Hrvatske, ali i u sve države regije, a preko sestrinskih staklana i u druge europske zemlje. U 2016. godini prodali su 1,1 milijardu staklenih jedinica, čime je za 3,1 posto nadmašena komadna prodaja iz 2015. Gotovo 76 posto prodane ambalaže plasirano je na izvozna tržišta, od čega 51 posto u države bivše Jugoslavije. Tijekom prošle godine razvili su i 27 novih boca i staklenki, a u tvornici je zaposleno 609 radnika. Prošle godine ugradnjom novog stroja povećan je kapacitet peći za bijelo staklo i natkriveno je dodatnih 5,5 tisuća četvornih metara skladišta gotove robe. Otvoreno je i nekoliko projekata koji će se realizirati u sljedećim godinama. U poduzeće je tijekom prošlih 20 godina uloženo preko 1,6 milijardi kuna, a žele se i nadalje širiti i zadržati vodeću poziciju na domaćem i regionalnom tržištu.

Najnovije po kategorijama

Objavljeno u isto vrijeme

Pročitajte više s našeg weba

Prijavite se na naš newsletter