– Ne može se govoriti o tome da nema zainteresiranih za specijalizaciju, ako se uopće nisu raspisali natječaji. Za to novca ne smije nedostajati, tu smo se spremni i mi uključiti sa sufinanciranjem. Ne samo kao gradonačelnik, nego i kao građanin, molim, apeliram, tražim i inzistiram da se napravi plan i da se krene sa specijalizacijama jer već dobrano kasnimo – kaže gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović

Još sredinom prosinca prošle godine, krapinski gradonačelnik Zoran Gregurović je na aktualnom satu sjednice Županijske skupštine postavio pitanje o problemima zdravstvenih ustanova. Naime, dotaknuo se problema odlaska liječnika specijalista u mirovine.
– Pohvaljujem dosadašnje raspisane natječaje za specijalizacije, no, time problem nije u potpunosti riješen. O tome govorim već dugi niz godina. Govorit ću na primjeru Doma zdravlja u Krapini, a vjerujem da i drugi imaju slične probleme. Prema Domu zdravlja Krapina, ako uzmete samo područje bivše općine Krapina, gravitira 25 tisuća stanovnika. Problem je taj što određeni specijalisti odlaze u mirovinu. Po drugi puta pisao sam osobno u Ministarstvo zdravstva da se za još jednu godinu produži rad internistice i oftalmologa, a ima i drugih koji će uskoro ići u mirovinu. Ne samo kao gradonačelnik, nego i kao građanin, molim, apeliram, tražim i inzistiram da se napravi plan i da se krene sa specijalizacijama jer već dobrano kasnimo. Imat će problem svi stanovnici ovog područja i mislim da nismo ni svjesni kakav je to gorući problem. Naime, smatram da jednom kada se ugase te specijalističke ambulante, više se neće otvarati. Jer teško da će se netko tko je završio specijalizaciju javiti na natječaj za Dom zdravlja, ako znamo da i u bolnicama nedostaje specijalista. No, ipak treba pokušati s raspisivanjem specijalizacija. Za to novca ne smije nedostajati, tu smo se spremni i mi uključiti sa sufinanciranjem. Svima nam je prioritet, bez obzira na to što mi nismo osnivači i što nemamo upravljačka prava nad Domom zdravlja, interes naših građana. Ne može se govoriti o tome da nema zainteresiranih za specijalizaciju, ako se uopće nisu raspisali natječaji. Neka se raspišu, pa će se vidjeti da li postoji interes za to ili ne – rekao je tada, i to ne prvi puta Gregurović. Odgovorila mu je tada zamjenica župana za društvene djelatnosti da se poduzimaju neke aktivnosti, kao što su stipendiranje studenata medicine, davanje suglasnosti liječnicima koji nakon 65 godina žele još ostati u svojim ordinacijama, prije svega specijalistima.
– Moram reći da svaka zdravstvena institucija vodi odgovorno svoju politiku i ima plan specijalizacija. Koliko znam, trenutno je nešto manje od 40 liječnika na specijalizaciji, od toga u Domovima zdravlja njih šest ili sedam i još nekoliko u pripremi – rekla je Petek.

Radije idu u bolnice

No, problem postoji, pogotovo što se tiče starosne dobi liječnika specijalista i manjka mladih, provjerili smo i sami u Domu zdravlja Krapinsko – zagorske županije.
– Dobiti specijalista u Dom zdravlja je vrlo teško, budući da je ovdje drugačiji način rada ili napredovanja za mladog liječnika, nego u bolnici. Ono što ima u Domu zdravlja KZŽ od specijalista su internist, oftalmolog, fizijatar, medicina rada, pedijatar, ginekolog, psihijatar, neurolog te radiolog. Primjerice, oftalmologu, dr. El Sabehu i internistici, dr. Šerić, koji su navršili 65 godina, se produžuje ugovor na godinu dana – rekla nam je ravnateljica Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije Nada Dogan, objasnivši da, kada ti specijalisti definitivno odu u mirovinu, kada se i raspiše natječaj, Dom zdravlja će vrlo teško dobiti internistu i oftalmologa jer takvi specijalisti nedostaju i u bolnicama.
– Zbog toga smo na traženje kolega dali suglasnost da im ministarstvo produlji rad, odnosno omogući da i nakon navršenih 65 godina mogu raditi. Ti se ugovori produžuju po godinu dana, a na tom tragu je i novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji još nije na snazi, da se liječnicima koji to mogu, omogući da rade do 70 godina starosti. Mi smo sretni što smo blizu Zagreba, pa smo to nekako uspjeli posložiti. Primjerice, nakon odlaska neuropsihijatra, dr. Numana, raspisali smo natječaj prije dvije godine i dobili smo i neurologa i psihijatra. To su mladi liječnici i nadam se da će ostati – rekla je ravnateljica Dogan.
Kaže kako ambulantni rad ima i svojih prednosti – nema dežurstava, koja vas doduše mogu privući jer su dodatno plaćena, ali i odbiti, želite li više slobodnog vremena.
– Dakako, Županija i jedinice lokalne samouprave se moraju uključiti sa stipendiranjem budućih liječnika, kako bi ih se motiviralo da upišu medicinu, a potom i ostanu raditi u mjestu odakle dolaze. No zapravo, jedini način da ih se zadrži, jest da zavole svoj posao ovdje gdje jesu – zaključila je ravnateljica.
Inače, nedavno je završio i EU projekt, u sklopu kojeg je Dom zdravlja KZŽ dobio 11 specijalizacija – četiri iz pedijatrije, pet iz obiteljske medicine, jednu iz radiologije te jednu iz ginekologije. Većina specijalista je, što se tiče Doma zdravlja KZŽ, samo u krapinskoj ispostavi, pa ti liječnici pokrivaju cijeli teren Krapinsko – zagorske županije. Po ostalih šest ispostava Doma zdravlja uglavnom su doktori obiteljske medicine i dentalne medicine, pedijatri te ginekolozi.
Kako na to gledaju, upitali smo i liječnike koji su navršili 65 godina i kojima se produžuju ugovori, budući da za njih nema alternative.

Dok služi zdravlje…

– Situacija je nažalost takva da nedostaje doktora svugdje. A ja ne kanim definitivno otići u mirovinu tako skoro. Sve dok me zdravlja bude služilo, ja ću i dalje raditi – kaže nam 66-godišnji oftalmolog, dr. Mustapha El Sabeh te dodaje da oftalmologija jest tražena specijalizacija, međutim, velika većina mladih specijalista odlazi u inozemstvo.
– Tko god ima šansu, odlazi. Znam puno kolega iz zagrebačke Vinogradske bolnice, koji su otišli, ali ne samo oftalmolozi, već specijalisti svih grana medicine. Problem u Hrvatskoj je i mnogo pacijenata koji dolaze na jednog liječnika. Ja primjerice imam odlično opremljenu ambulantu, najmodernije aparate, koji mi omogućavaju da primam više pacijenata, međutim, meni HZZO ne plati sve što odradim. I to je jedan od problema, toga vani nema – kaže dr. El Sabeh, koji dnevno ima najmanje 30 pacijenata.
– O tome se trebalo misliti na vrijeme, pa ranije ljude poslati na specijalizaciju. Međutim, to je dvosjekli mač. Jer, danas netko mlad, mislim da nema šanse da se specijalizira za ambulantnog internistu. Naime, to nije primarni posao internista, onako kako ga mladi liječnik zamišlja kad krene na specijalizaciju. Mi smo kliničari, a tek onda na red dolaze bolnice i ambulante. Tako da ne vjerujem da itko mlad ima baš želju ili viziju biti samo ambulantni internist. Ja sam bila bolnički internist, mene je rat doveo u Zagorje i bilo mi je jako teško u prvo vrijeme naviknuti se da kad dobijete pacijenta, s kojim znate što treba napraviti, morate poslati dalje na obradu. No, da se razumijemo, ambulanta stvarno ima i svojih prednosti, ja sam se privikla i mislim da puno ovdje mogu pomoći ljudima – rekla nam je internistica, dr. Ljerka Šerić, kojoj je već drugi puta produžen ugovor na godinu dana te kaže da još ne zna koliko će još raditi.
– U svakom slučaju, ako i odem u mirovinu, mislim i dalje raditi pola radnog vremena jer mislim da mogu još neko vrijeme raditi – zaključila je dr. Šerić. Što se interne tiče, Krapina tako još neko vrijeme ima rješenje. Međutim, kako kod internista, tako i kod ostalih specijalista, pet do 12 je, kako kaže Gregurović, odavno prošlo, već je 12 i pet, ukoliko se želi spasiti Dom zdravlja KZŽ u ovom obliku kao što ga danas znamo.



U Zaboku svečano potpisivanje ugovora s dobitnicima stipendija Krapinsko – zagorske županije

Od 67 županijskih stipendija ove godine, tri studentima logopedije, a pet studentima medicine

Ove subote u Zaboku je održano svečano uručivanje ugovora studentima, dobitnicima ovogodišnjih stipendija Krapinsko-zagorske županije. Natječaj za dodjelu stipendija bio je otvoren od 17. studenoga do 1. prosinca 2017. godine, a pristiglo je 175 prijava. Odobreno je ukupno 67 stipendija po 600 kuna mjesečno, koje su dodijeljene u tri kategorije – 27 stipendija nadarenim studentima, 32 stipendije po socijalnom kriteriju te osam stipendija za deficitarna zanimanja. Od tih osam stipendija za deficitarna zanimanja, tri su dodijeljene studentima logopedije, a pet studentima medicine.
Što se pak tiče Grada Krapine, ove je godine raspisan natječaj za 15 studentskih i pet srednjoškolskih stipendija, koje su bile isključivo za deficitarna zanimanja. Kako se nitko za srednjoškolske stipendije po kriteriju deficitarnih zanimanja nije prijavio, povećan je broj studentskih stipendija na 20.
– Naravno da deficitarna zanimanja poput logopeda i tome slično, a tu sigurno spada i medicina, dobivaju dodatne bodove na natječaju. Ove se godine tako javilo nekoliko studenata Medicinskog fakulteta za gradsku stipendiju – rekao nam je gradonačelnik Krapine Zoran Gregurović.