Niske temperature u noći s ponedjeljka na utorak, kao i snijeg koji je padao tijekom srijede, uzrokovali su posebno velika oštećenja na vinovoj lozi i voćnjacima. Kako nam je rekla Sanja Gregurić iz Poljoprivredno savjetodavne službe Krapinsko – zagorske županije, veličina štete ovisi o samom lokalitetu. Do puno većih šteta i smrzavanja došlo je u nizinskim područjima nego na bregima.

Različiti intenziteti

– Došlo je do različitog intenziteta oštećenja pa su tako negdje smrzle čitave mladice, a negdje su smrzli vrhovi, dok je baza mladice s listovima ostala. U vinogradima gdje je ostalo zelene mase potrebno je nastaviti s redovitom zaštitom od najvažnijih bolesti vinove loze, dok u vinogradima u kojima je došlo do potpunog smrzavanja mladica, sa zaštitom treba pričekati da mladice potjeraju iz spavajućih pupova i suočica. Prije kiše najavljene za vikend, treba nastaviti sa zaštitom vinograda od crne pjegavosti, primjenom pripravaka:Antracol 70 WG, Dithane M-45, Pinozeb, Mankozeb Star 80, Polyram DF, Delan 700 WDG, Folpan 80 WDG i dr. Ovi pripravci služe i za preventivnu zaštitu od plamenjače vinove loze.
Za suzbijanje pepelnice preporučujemo upotrebu jednog od strobilurinskih pripravaka – Stroby DF, Zato 50 WG ili upotrebu pripravka Karathane. Također je i u nasadima jabuke i kruške došlo do smrzavanja plodova, pa je zaštitu od bolesti i nekih štetnika i dalje potrebno nastaviti, jer bi zbog mogućih jakih zaraza moglo doći do otpadanja lišća, zbog čega bi voćke tijekom zime mogle smrznuti u cijelosti, a osim toga, bilo bi i slabo zametanje cvjetnih pupova za iduću vegetaciju.

Voditeljica Poljoprivredno – savjetodavne službe Krapinsko – zagorske županije Štefanija Lovrenčić rekla nam je da je puno veće štete za voćke i vinograde napravio mraz od utorka, nego snijeg koji je u srijedu poslijepodne i navečer negdje u Zagorju napadao u visini i od pet centimetara i to zbog toga jer danas ujutro nije došlo do smrzavanja snijega.

Oporavak trsova

– Vinogradi u kojima se smrznulo lišće sada treba što prije prihraniti dušičnim gnojivima, odnosno kanom te pošpricati fiziološkim biostimulatorom tzv. Drinom da bi što prije potjerali spavajući pupovi i suočice kako bi se trsovi što prije pokrenuli i oporavili i uspjeli dozoriti do zime. Kad pupovi potjeraju treba nastaviti s uobičajenim zaštitnim sredstvima. U protivnom ako se ne oporave i ne uspiju dozoriti do jeseni, mogli bi na zimu cijeli smrznuti što bi ostavilo puno teže posljedice po vinogradare. U vinogradima koji su pak djelomično oštećeni, treba pak što prije, čim to vrijeme dopusti, krenuti s redovitim uobičajenim mjerama zaštite protiv crne pjegavosti, plamenjače (peronospore) i pepelnice – rekla je Štefanija Lovrenčić dodajući kako će ureda u vinogradima biti puno manje, no najvažnije je trsove sačuvati za iduću godinu.