U Termama Tuhelj je svečano otvoren osmi po redu Interslast, međunarodni kongres slastičarstva, sladoledarstva i konditorska. Ovogodišnja glavna tema je “Med u slastičarstvu“ pa će tako posjetitelji kongresa moći  kušati brojne kolače s medom, medenjake, paprenjake i medene pite. U sklopu programa prikazat će se i izrada starinske medvene pite iz Podravine, tradicijski i izvorni medenjaci Hrvatskog Zagorja, korčulanski klašun, šapice s medom, zadarski smokvenjaci, nigerijski puff-puff s medom (vrsta afričke slastice nalik fritulama), austrijski, uskrsni medeni kolači, starinski, tradicijski kolač s medom iz Homolja, izvorna, blagdanska, medena pita iz Srbije, razni zagorski i podravski kolači s medom, medenjaci i kolači s medom iz Varaždinske županije. Svi inozemni slastičari spravljat će i u radionicama koristiti med hrvatskih pčelara koji će se koristiti i u pripremanju natjecateljskih radova.

300 sudionika iz Hrvatske

Glavni organizator, direktor Interslasta i direktor novinskog nakladničkog poduzeća “Robinson” iz Zagreba Stjepan Odobašić rekao nam je kako se već godina bore protiv lošeg ponašanja u Hrvatskoj, a to je zapostavljanje izvornih proizvoda, kojih ovdje u Hrvatskoj ima pravo bogatstvo, a jedno od njih je med.

– Spomenut ću što nas je potaklo na krenemo u ovu temu, naime kanadska Vlada je prošle godine svim svojim pčelarima naredila da moraju napraviti analizu meda, a to je izuzetno velik broj pčelara i količine meda. Prije dva mjeseca došli su rezultati koji su izuzetno loši i porazni, jer niti jedan uzorak nije lišen pesticida i herbicida te ostalog, a mi s druge strane imamo med vrhunske kvalitete i čistoće i zapravo se treba boriti protiv toga da nam dolaze koje kakvi patvoreni medovi iz drugih država. Na području Europske unije, 30 posto količine meda je sumnjive kvalitete, zato se treba boriti da u hrvatskim slastičarnicama bude hrvatski med i bit ću jako sretan ako dođem u neku slastičarnicu i vidim da su kolači spravljani od hrvatskog meda. Svake godine predstavljamo domaće slastičarsko i inozemno “blago“. Ove godine imamo nekoliko zemalja, između ostalog iz Beograda nam je došla slastičarka iz slastičarnice tenisača Novaka Đokovića. Ona je vrhunska slastičarka i pokazat će kolače s medom iz istočne Srbije, zatim je tu Nigerija, jest ćemo njihove fritule s medom, tu je Austrija i njihovi uskršnji kolači s medom, Slovenija će prikazati slovensku poticu, koju su prošle godine zaštitili na području Europske unije, dok iz Krapinsko – zagorske županije imamo “njegovo veličanstvo“ medenjak – istaknuo je Odobašić te dodao kako je priča zanimljiva jer se ovdje nalazi oko 300 sudionika iz cijele Hrvatske, od Osijeka do Dubrovnika. – Naročito mi je drago što je došlo puno otočana, koji su prvi puta ovdje i oduševljeni su svime. Prezentirano je oko 200 vrsta kolača, a za natjecanje se prijavilo 95 ekipa, a natječu se medenim tortama, medenjacima i medenim pitama – pojasnio je Odobašić.

 

Štefica Gulija iz slastičarnice Tri užitka kazala je kako se med može ukomponirati u gotovo sve slastice, od kolača, medenjaka, pita, torti, sladoleda do palačinki s orasima i medom koje su idealne.

Predsjednici Saveza slastičara Hrvatske Dragici Lukin velika  je čast biti ovdje.

– Slastičarstvo je jedna velika umjetnost koja se dijeli na pet grana. Jako je važno baviti se i tradicijskim kolačima, njegovati ih i raditi te prenositi mlađim generacijama. Moram dodati kako nam nedostaje i mladih slastičara, moramo usmjeriti mlade ljude kako bi odabrali i ovo zvanje, koje je izuzetno lijepo, ali i teško – pojasnila je Lukin.

Predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza Damir Crleni rekao je kako je važno sačuvati tradicijska jela i namirnice, u ovom slučaju slastice.

– Moramo biti ponosni na njih jer su to vrijednosti koje premalo prezentiramo prema gostima koji dolaze u Hrvatsku – napomenu je predsjednik Hrvatskog kuharskog saveza.

Zagorski med

Tanja Ivek  iz Turističke zajednice Krapinsko – zagorske županije kazala je kako ovo puno znači i za turističku ponudu.

– Ovo nije regija samo termalnih izvora i prirodnih ljepota, nego svakako i gastro destinacija u kojoj svi naši ugostitelji i restorani, pa čak i vinari dokazuju da iz godine u godinu raste naša kvaliteta usluge. Krapinsko – zagorska županija je županija koja ima zaštićene proizvode na nacionalnoj razini, a uskoro ćemo i na europskoj razini imati zaštićeno glavno jelo, prilog i desert. Veselimo se da se ovakva događanja odvijaju kod nas i što će posjetitelji moći kušati delicije, ne samo iz Krapinsko – zagorske županije, nego i iz cijele Hrvatske. Ove godine tema je med, med je odlična i zdrava namirnica. Naš zagorski bagremov med je vrhunske kvalitete i sigurno bi trebao naći svoje mjesto u gastronomiji – naglasila je Ivek.

Na otvorenju je bila i zamjenica krapinsko – zagorskog župana Jasna Petek koja je istaknula kako Interslast pruža mogućnost da vidimo što sve ima novo u slastičarstvu, sladoledarstvu i konditorsku, ali isto tako da pokažemo što sve mi znamo.

– Moramo napomenuti da kao najbolja destinacija kontinentalnog turizma prošle godine, prepoznajemo i veliku važnost gastro ponude u području turizma. Mi smo županija koja u svojoj gastro ponudi jedina ima zaštićene mlince i zagorskog purana s oznakama zemljopisnog podrijetla, tu su zagorski štrukli kao desert koji  također ima oznaku zemljopisnog podrijetla. Ovogodišnja tema na kongresu je med i upravo bagremov med zagorskih brega ima oznaku izvornosti na nacionalnoj razini, a očekujemo je i na europskoj razini. Tako da povezujemo našu tradiciju i baštinu sa suvremenim trendovima, ponosni smo što su naši hoteli, obrti i ugostiteljske škole na ovom kongresu, jer moramo znati da upravo educiranje i stjecanje znanja je jako važno za razvoj gastro turizma i turizma općenito – naglasila je Jasna Petek.

Natjecateljski karakter

Predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško pojasnio je kako je ovaj kongres jako važan za dio kolega koji se bavi slastičarstvom u Krapinsko – zagorskoj županiji.

– Ovo okupljanje im jako pomaže, kako bi vidjeli neke nove tehnologije i svjetske trendove, te kako bi turističku ponudu županije približili svjetskim trendovima, ali tu ne smiju zaboraviti na naše tradicijske kolače, koje su proizvodile naše mame i bake i njih bi svakako trebali imati u ponudi. To je prilika da se povežu i slastičari i proizvođači meda, jer tu postoji velika mogućnost suradnje – zaključio je Pleško.

Radove u natjecateljskom dijelu ocjenjivat će najeminentniji hrvatski slastičarski stručnjaci, majstori slastičarstva, članovi Sekcije ocjenjivača Hrvatskog kuharskog saveza i članovi WACS-a, Svjetske asocijacije kuhara i slastičara te poseban žiri inozemnih novinara. (ib,jm)