Veronika Desinićka, pogubljena 1425. godine, bila je druga žena Fridrika II. Celjskog i tragična protagonistica prvog zabilježenog procesa za vještičarenje u Sloveniji, te žena čija je nesretna životna priča, kao usmena predaja, upisana na listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, a sve do danas je, skoro 600 godina nakon smrti, ostala aktualna tema slikara, pjesnika, književnika, scenskih umjetnika, ali i muzealaca.
Prošlog tjedna u celjskoj Staroj grofoviji, na Veroniku Desinićku podsjetili su se brojni posjetitelji koji su nazočili otvorenju zajedničke izložbe Pokrajinskog muzeja Celje i Dvora Veliki Tabor, odnosno, Muzeja Hrvatskog zagorja.

Popratna knjižica

Uz izložbu, izdana je i popratna knjižica pod nazivom “Veronika Deseniška v slovensko-hrvaškem spominu”, čije su autorice Rolanda Fugger Germadnik iz Pokrajinskog muzeja Celje i Kristina Pavlović iz Dvora Veliki Tabor.
U večeri otvorenja izložbe, ljubitelji povijesti mogli su pogledati originalni dokument, datiran 24. kolovoza 1426., koji se čuva u Arhivu republike Slovenije, a u kojem je imenom navedena Veronika kao supruga grofa Fridrika II. Celjskog.
Do zatvaranja izložbe 17. listopada, na dan Veronikina pogubljenja, umjesto spomenutog originala, bit će izložen ručno ispisan faksimil dokumenta napravljen s dopuštenjem Arhiva Republike Slovenije. Osim knjiga koje su kroz povijest pratile priču o Veroniki i Fridriku u obje države, izloženi su i drugi eksponati uz pomoć kojih se ova legenda zadržala do danas – originalni kostimografski crteži iz predstava, umjetničke slike, lutke iz kazališne predstave za djecu, razne suvremene publikacije i edukativne muzejske igre, a sve s temom Veronike.

Kapela sv. Ivana

Također, pozornost javnosti skrenuta je na do sada malo poznatu kapelu sv. Ivana u Ivaniću Miljanskom u Župi Zagorska sela, a koja krije vrijedan zidni oslik. Njega je, baš kao i kapelu, najvjerojatnije dao napraviti Fridrik II. Celjski po izlasku iz zatočeništva, a radi očuvanja uspomene na voljenu ženu i ozakonjenja sina Ivana kojeg je imao s Veronikom. Zidne slike u Ivaniću Miljanskom posredno, preko biblijskih scena, pričaju nesretnu ljubavnu priču.
Posebnu pozornost na izložbi privukla je originalna slika hrvatskog slikara Otona Ivekovića iz 1901. godine, rad pod nazivom “Veronika Desinićka”, a koji je za potrebe ove izložbe posudio Hrvatski povijesni muzej.