Prije nešto više od godinu dana, Blaženka Divjak bila je poznata samo studentima varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike, a danas je jedno od najistaknutijih lica na hrvatskoj političkoj sceni te uspješno upravlja jednim od najvažnijih resora koji je godinama vapio za promjenama – Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Povodom završetka školske godine, obišla je Srednju školu Krapina i radobojsku Osnovnu školu Side Košutić, a u razgovoru za Zagorje International otkrila nam je kako ocjenjuje stanje u hrvatskoj znanosti i obrazovanju, koje bi zemlje trebale biti uzor Hrvatskoj, je li vjeronauku mjesto u školama, kako namjerava riješiti problem neusklađenosti obrazovanja i potreba na tržištu rada te koji su njezini daljnji planovi i ciljevi.
Čime ste se vodili kada ste zasjeli na čelo Ministarstva znanosti i obrazovanja – koji su bili vaši primarni ciljevi, jeste li zadovoljni do sad učinjenim?
Zadovoljna sam ostvarenim rezultatima. Do kraja 2018. očekuje nas novih 600 milijuna kuna za znanost iz EU fondova, početak kurikularne reforme “Škola za život” u 72 škole, u strukovnom obrazovanju imenovanje 20-ak regionalnih centara kompetentnosti vrijednih milijardu kuna, kao i eksperimentalni program dualnog obrazovanja. U tih godinu dana povukli smo 1,38 milijarde kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i 1,07 milijardi kuna iz Europskoga socijalnog fonda. Iz tih je sredstava milijardu kuna osigurano za znanstvenu opremu i infrastrukturu, a za znanstvene centre izvrsnosti osigurano je više od 373 milijuna kuna. Do kraja godine očekujemo da će biti zaključeni programski ugovori sa sveučilištima, kojima je cilj puno čvršća veza s potrebama tržišta rada. U visokom obrazovanju osigurano je osam tisuća stipendija za studente, a prvi je put osigurano 3400 STEM stipendija godišnje, kako bi se studente potaknulo da upišu programe u tom području. Osim toga, Hrvatska zaklada za znanost tijekom sljedećih pet godina financirat će zapošljavanje 154 mlada istraživača, za što je osigurano više od 80 milijuna kuna. Preko znanstvenih centara izvrsnosti i Hrvatske zaklade za znanost, osigurano je zapošljavanje 350 mladih znanstvenika, a samim time i ostanak njih i njihovih obitelji u Hrvatskoj. Za učitelje i ostale zaposlene uključene u projekte EU-a koji se provode u školama, predviđeno je povećanje plaće od 30 posto, a počela je i izrada novog Pravilnika o napredovanju i nagrađivanju, koji se nije mijenjano 23 godine. Osigurana su i 362 milijuna kuna za pomoćnike u nastavi za četiri godine. Za kurikularnu reformu po prvi puta je osigurano ukupno više od 200 milijuna kuna i to iz EU fondova, državnog proračuna i potpora Europske komisije te na jesen počinje eksperimentalni program “Škola za život”. Također od jeseni u pete i šeste razrede svih osnovnih škola uvodi se informatika, za koju je dosad opremljeno 215 prioritetnih škola.
Kako biste trenutno ocijenili stanje u hrvatskoj znanosti i obrazovanju?
Naš je cilj da 2020. godine udio izdvajanja iz BDP-a za znanost i istraživanje bude 1,4 posto BDP-a, za razliku od sadašnjih manje od jedan posto. Europski prosjek je oko dva posto, a europski cilj je da se dosegne izdvajanje za znanost i istraživanje od tri posto BDP-a. Mi tu zaostajemo, a osobno ću inzistirati i boriti se da se za iduću godinu bitno poveća financiranje znanosti i istraživanja iz državnog proračuna. Reformski procesi koje vodimo daju velike rezultate i to javnost jasno vidi.
Kakva je vaša vizija obrazovanja u Hrvatskoj?
Ukratko, konačni cilj je – škola za život. Cjelovitim kurikularnim i strukturnim promjenama djeci i mladim osobama osigurava se korisnije i smislenije obrazovanje, koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja. Učiteljima, nastavnicima, stručnim suradnicima i ostalim djelatnicima odgojno – obrazovnih ustanova osigurava se osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veća autonomija, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza. Cilj je uskladiti obrazovanje s potrebama tržišta rada te omogućiti gospodarstvu veću povezanost s odgojno – obrazovnim sustavom, što je osnova za konkurentnost.
Koje biste zemlje mogli navesti kao primjer, ideal kojem bismo trebali težiti na području znanosti i obrazovanja?
Svakako Finska, a uz nju Škotska ili primjerice u strukovnom obrazovanju Švicarska, Austrija i Njemačka.
Jedan od vaših važnijih poteza je uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u hrvatske osnovne škole. Zašto je to po vama bio prioritet?
Važno je djeci približiti informatiku, da budu sposobni snalaziti se u digitalnom svijetu, moraju naučiti programirati i algoritamski misliti. Želim da njihovo znanje bude interdisciplinarno. Da informatika ne služi za dobivanje ocjene, nego da tehnologija interdisciplinarno uđe u sve predmete. Nije cilj da učenici znaju nabrojiti građu računala, niti da uče o disketama. U ovom trenutku imamo na raspolaganju 26 milijuna kuna za informatičku opremu i opremit ćemo sve one osnovne škole koje nismo opremili prošle godine u prvom valu opremanja.
Ima li dovoljno educiranih učitelja i profesora da bi se taj projekt mogao provesti bez problema?
U tijeku je najveća edukacija učitelja – uključeno je njih 5500. Zajednički radimo sa svim agencijama u sustavu odgoja i obrazovanja i veseli velika motiviranost svih dionika. Učitelji su iznimno važni za uspjeh reforme, svaka reforma mora živjeti u učionici. Računamo da će trebati zaposliti još 70-ak novih učitelja informatike.
Kako komentirate činjenicu da je Ustavnom sudu podnesen prijedlog za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti vaše odluke o uvođenju informatike kao obaveznog predmeta od rujna u škole, a koji je podnio dr. med. Tomislav Gojmerac, pedijatar, dopredsjednik Centra za prirodno planiranje obitelji i suradnik udruge “U ime obitelji”?
Ponovno od društva ekstremnih svjetonazora i/ili partikularnih privatnih interesa dolaze pokušaji zaustavljanja ulaska naših škola u 21. stoljeće. Takve stvari neću dopustiti. Učenici, roditelji i učitelji neće biti taoci onih koji bi nas zbog interesa ili čudne ideologije ostavili na začelju Europe.
Općenito ste naglasak u svom mandatu stavili na STEM. Zašto to smatrate važnim i što je s područjem društvenih znanosti?
Živimo u vrijeme 4. industrijske revolucije i naše mlade moramo osposobiti za snalaženje u digitalnom dobu. Međutim, STEM ne razvijamo nauštrb društvenih znanosti.
Vjeronauk u školama – da ili ne?
Vjeronauk ima status izbornog predmeta i nema planova za njegovu promjenu, s obzirom na to da je to dio Vatikanskih ugovora.
Sve se više govori o otvaranju centara kompetentnosti, a onaj vezan uz ugostiteljstvo i turizam, trebala bi dobiti i Srednja škola Zabok, za elektrotehniku pak SŠ Krapina. Što centar kompetentnosti zapravo jest i kada bi on mogao biti otvoren u Zaboku?
Regionalni centri kompetentnosti su mjesta izvrsnosti strukovnog obrazovanja. Osnivači, odnosno županije, trebali bi konkurirati za centre, a upravo je u tijeku Javni poziv osnivačima. Ideja je da okruženje u škole danas, nalikuje onome koje će vas sutra dočekati na radnome mjestu. U svakom slučaju, vrhunski se kuhar ne može obrazovati čitanjem PowerPoint prezentacije, nego obrazovanjem koje uključuje praksu. Preko dva europska fonda osigurali smo milijardu kuna za uspostavu tih centara, a zakonsku podlogu osigurali smo izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju.
Kako namjeravate riješiti problem neusklađenosti obrazovanja i potreba na tržištu rada?
Reforma strukovnog obrazovanja na kojoj aktivno radimo, osigurava upravo tu usklađenost, kao i novi programski ugovori. Dodatno, u tijeku je odabir projekata prijavljenih na Javni poziv za dostavu projektnih prijedloga Provedba Hrvatskog kvalifikacijskog okvira na razini visokog obrazovanja, u vrijednosti od čak 100 milijuna kuna. Sredstvima ovog poziva, omogućilo se svim visokim učilištima da prijave projekte kojima će reformirati postojeće ili izraditi nove studijske programe i programe cjeloživotnog učenja sukladno HKO metodologiji. Ovaj Poziv ujedno predstavlja i nastavak strukturnih reformi u visokom obrazovanju i konkretno povezivanje obrazovanja s tržištem rada.
S obzirom na to da je iza vas dugogodišnja karijera profesorice, uživate li više u ulozi profesorice ili političarke? Jeste li oduvijek imali političke ambicije?
Prije svega sam profesorica i znanstvenica, od politike ne živim niti sam do sada živjela, prema tome moja jedina motivacija jest da se uvedu pozitivne promjene u školu i na fakultete, u znanost. Zato sam ovdje. To je moja motivacija.
Koji su najvažniji projekti trenutno pred vama, koji su vaši daljnji koraci i ciljevi?
Moji prioriteti su jasni, a to je građenje sustava obrazovanja koji će osigurati kompetencije za život u 21. stoljeću: kurikularna reforma, reforma strukovnog obrazovanja, relevantno visoko obrazovanje i poticanje izvrsnosti u znanosti. Vezano uz poticanje izvrsnosti, istaknula bih aktualnu inicijativu u kojoj želimo motiviranim i poduzetnim učiteljima u školama povećati plaću za 30 posto, ukoliko povuku sredstva iz EU fondova. Ta je inicijativa ugrađena u izmjene i dopune Zakona o odgoju i obrazovanju. Nadam se podršci koja bi nam omogućila da izađemo iz uravnilovke.
