Kronično pušenje danas je još uvijek glavni uzrok preuranjene smrti na globalnoj razini. Unatoč naporima brojnih zemalja da smanje ovu lošu naviku, čak četvrtina svih smrti među odraslima srednje dobi u Europi i Sjevernoj Americi pripisuje se pušenju, piše Index.
Važno je istaknuti da je Hrvatska po broju pušača i preuranjenih smrti povezanih s pušenjem u samom vrhu EU (grafikon dolje). Prema Eurostatu, u Hrvatskoj je 2024. pušilo oko 21.8 posto stanovnika. Od toga 10.2 posto manje od 20 cigareta dnevno, a 11.6 posto više od 20.
Prema studiji znanstvenika Kalifornijskog sveučilišta u Berkeleyju, objavljenoj u časopisu Wellness Letter 2000., svaka šteka cigareta predstavlja dan i pol izgubljenog života. Čovjek koji popuši kutiju dnevno skratit će si život za skoro dva mjeseca u godinu dana.
Istraživanje objavljeno u časopisu British Medical Journal pokazalo je, pak, da svaka popušena cigareta skraćuje život za 11 minuta. No mnogim pušačima mogle bi biti zanimljivije studije koje su istražile koliki je pozitivan ishod prestanka pušenja.
One su pokazale da su ljudi koji su prestali pušiti uspjeli smanjiti rizik od preuranjene smrti za čak 90 posto u usporedbi s ljudima koji su nastavili pušiti.
Studija je utvrdila da prestanak pušenja prepolovljuje ukupnu prekomjernu smrtnost.
Osobito velik učinak zabilježen je kod osoba koje su prestale pušiti prije 40. godine. Kod njih je prestanak pušenja vratio ukupnu smrtnost na razinu kakva je zabilježena kod nepušača i to već u trećoj godini nakon prestanka pušenja.
Prekomjerna smrtnost smanjuje se sve više kako se produljuje razdoblje prestanka, čak i nakon 40. godine. Primjerice, prestanak pušenja u trajanju od 10 godina i više kod pušača u dobi od 40 do 49 godina gotovo je potpuno poništio ukupnu prekomjernu smrtnost (-99 posto kod žena, -96 posto kod muškaraca). Pokazalo se da je taj trend gotovo jednako povoljan čak i u starijoj dobnoj skupini.
Očekivano, što je raniji prestanak, to je veći broj dobivenih godina. To je 12 godina za prestanak prije 40. godine, šest godina za prestanak između 40. i 49. godine te 2.5 godina kada se prestane još kasnije (50-59 godina).
Autori ističu da su ovi kvantitativni rezultati približni s obzirom na metodologiju (metaanaliza) i na određenu heterogenost u studijama, kao i zbog mnoštva potencijalnih zbunjujućih čimbenika koji nisu svi uzeti u obzir.
No unatoč tome poručuju da u njima ima dosta istine. Smatraju da optimistične implikacije treba istaknuti kako bi se pušače potaknulo na prestanak, čak i one u starijoj dobi. Bolje ikad nego nikad, čak i ako znamo da je korist od prestanka mnogo veća kada se dogodi ranije, osobito ako uzmemo u obzir da studija pokazuje da su već tri godine nepušenja dovoljne da se dobije par godina života više.