U reagiranju na pojedine medijske napise, iz Ministarstva poljoprivrede iznijeli su zanimljive podatke vezane za udjel poljoprivrede u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP), ali i podacima o trendovima proizvodnje u Hrvatskoj u kontekstu usporedbe s drugima u EU koja sve veći značaj stavlja na poljoprivredu – na razini prosjeka EU-a ona čini 1,4 posto BDP-a, a za njen je razvoj osigurano 31 posto od ukupnih sredstava EU proračuna, prenosi Poslovni.
Trend poljoprivredne proizvodnje u RH, prema podacima Eurostata u njenoj vrijednosti u 2022., posebno je zanimljiv u pogledu usporedive s 2010. godinom.
Prema podacima o nominalnom rastu proizvodnje Hrvatska zauzima 16. mjesto i gotovo se s indeksom 118,20 potpuno uklapa u prosjek EU27 (118,98) dok prema tablici realnog rasta zauzima 18. mjesto i iza njega su Bugarska, Češka, Grčka, Španjolska, Cipar…
– Nakon 2016. godine bilježimo oporavak i kontinuirani rast vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj. Nadalje, kad se uzme u obzir činjenica da je do pristupanja Hrvatskoj EU korištena drukčija metodologija obračuna vrijednosti proizvodnje u koju su ulazile potpore, a danas u vrijednost proizvodnje ulaze samo potpore koje se direktno mogu vezati za jedinicu proizvodnje koje čine tek mali postotak svih potpora, onda bi drukčiji indeks bio čak i u odnosu na 2010. godinu – iznose iz Ministarstva poljoprivrede ističući:
– Ako se zadržimo samo na pokazateljima realnih vrijednosti, može se uočiti da je hrvatska poljoprivreda u 2022., u odnosu na 2015. godinu, ostvarila treći najveći porast u EU s indeksom 131,32. Veći porast od Hrvatske po tom pokazatelju imali su samo Poljska i Irska, a rast se nastavio i u 2022. godini, pri čemu je realna stopa u odnosu na 2021. godinu bila 9,23 posto, a nominalna 18,2 posto – kazali su iz Ministarstva.
U komentaru primjedbi o maloj površini PG-ova Ministarstvo navodi kako veličina nije sama po sebi pokazatelj konkurentnosti, za što je najbolji primjer Italija.
Ondje je prosječna površina poljoprivrednog gospodarstva (10,7 hektara) za 38 posto manja od prosjeka EU, a Italija je ipak s 13,9 posto udjela treći najveći poljoprivredni proizvođač u Uniji.
– Zbog toga je jedan od prioriteta hrvatske poljoprivredne politike povećanje vrijednosti poljoprivredne proizvodnje, između ostaloga i preusmjeravanjem u dohodovnije sektore – ističu iz Ministarstva poljoprivrede gdje otkrivaju podatke i o udjelu mladih poljoprivrednika u RH.
Prema posljednjim podacima, njih je 14,4 posto, što predstavlja rast od 66 posto u odnosu na 2015. Pritom su, ističu, naši poljoprivrednici sve obrazovaniji, sektor se pomlađuje, a proizvodnja bilježi kontinuirani rast vrijednosti.