Konzum plus prihode je lani povećao za 12,3 posto, na više od 12 milijardi kuna odnosno na nepunih 1,6 milijardi eura, dok ih je drugi po veličini Lidl povećao za gotovo petinu, čime je premašio milijardu eura (7,9 milijardi kuna), piše Poslovni.
Rastom prihoda prednjačio je akvizicijski najagilniji Studenac koji ih je povećao za čak trećinu, na više od 3,1 milijardu eura, no poslovna ekspanzija očitovala se i u iskazanom gubitku od 1,3 milijuna eura, i to nakon nevelike dobiti godinu ranije koja je također bila u znaku poslovnog širenja.
Od vodećih maloprodajnih lanaca još je samo Spar iskazao gubitak (ali ispod milijun eura), i to na 15 posto povećanim prihodima i na 20 posto boljem rezultatu na razini EBITDA-e koja je premašila 58 milijuna eura.
Uvjerljivo najveću neto dobit, 52 milijuna eura, iskazao je pak Lidl. Iako je u odnosu na godinu prije to tek neznatno povećanje, u odnosu na Konzum je triput više, premda Konzumovih 17,4 milijuna eura predstavlja više nego utrostručenje neto dobiti.
U Lidlu je, uz ostalo, i prosječna neto plaća osjetno veća nego kod konkurenata; lani ju je povećao za 34 posto, na 1534 eura, a viša od 1000 eura samo je u sestrinskom mu Kauflandu. No, dio objašnjenja za to je i osjetno veći prihod po zaposlenom u odnosu na većinu konkurenata, što govori ponešto i o različitim poslovnim modelima najvećih lanaca.
Među onima čija su cjelovita financijska izvješća dostupna su i Plodine, četvrti po velični trgovački lanac koji je lani s gotovo 15-postotnim rastom prihoda stigao nadomak šest milijardi kuna ili 790 milijuna eura. Prošlu su godinu zaključili sa 117 supermarketa ili 10 više nego godinu prije, te 4360 zaposlenih odnosno 7,7 posto više. Rashode su povećali i malo više od prihoda, za 15,4 posto (na gotovo 5,6 milijardi kuna). Dok je operativni rezultat 2022. bio 6,5 posto jači nego prethodne godine, iskazana neto dobit pala je 6,6 posto (na 246,8 milijuna kuna ili 32,7 mil. eura). Kako se ističe u izvješću, na pad neto dobiti utjecala je obveza plaćanja dodatnog poreza na dobit. Na strani rashoda rastom su se istaknuli troškovi osoblja koji su porasli za 24 posto, na više od 515 milijuna, dok je nabavna vrijednost prodaje robe u odnosu na godinu prije porasla 13 posto.
Križevački KTC, još jedan trgovački lanac iz reda većih u domaćem vlasništvu, lani je poslovne prihode povećao desetak posto, s nepunih 1,7 na 1,88 milijardi kuna, dok su mu poslovni rashodi rasli nešto brže, za oko 12 posto.
Uz gotovo 30 posto veće troškove sirovina i materijala, za 14 posto su povećani troškovi za zaposlene, a za oko 11,5 posto troškovi prodane robe. Operativna dobit KTC-a u odnosu na godinu prije pala je sa 75,5 na 67,6 milijuna kuna, ali zahvaljujući osjetno manjim financijskim rashodima u konačnici je iskazao nešto veću neto dobit nego 2021. godine (porast sa 50,8 na 54,3 milijuna).