U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održana je konferencija za medije povodom 15 godina rada Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). Na konferenciji za medije govorila su četiri osnivača ove javne ustanove koja postiže zavidne rezultate na području energije i klime, pa se tako medijima obratio gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, karlovačka županica Martina Furdek Hajdin, krapinsko – zagorski župan Željko Kolar, zamjenik župana Damir Tomljenović te ravnatelj REGEA-e Julije Domac.
Izvori energije
Posljednjih 15 godina REGEA je potaknula, vodila ili provodila investicije od preko 500 milijuna eura. Od pojedinačnih projekata tu su potpuna obnova i revitalizacija dvorca Bračak, prve zgrade gotovo nulte potrošnje energije, a koja je ujedno i zgrada povijesne baštine iz 1886. godine. Tu je i prva i još uvijek jedina u Hrvatskoj općinska toplana na biomasu u Hrvatskoj u Pokupskom, prvi projekti sunčanih elektrana provedeni po modelu prodaje električne energije provedeni na krovovima bolnica u Zaboku, Krapinskim toplicama i Karlovcu. REGEA je za svoje županije prva u Hrvatskoj osmislila koncept poticanja građana za ugradnju obnovljivih izvora energije. Pioniri su bili i u projektima financiranja energetske obnove škola kroz uštede.
– REGEA je u praksi pokazala da različite političke opcije mogu raditi zajedno ako ih spaja struka i ako su na prvom mjestu konkretni projekti usmjereni na dobrobit građana i gospodarstva. Proračun agencije od početka do danas povećao se za preko 25 puta pri čemu prihodi od osnivača u pravilu iznose tek oko 20-30 posto, ostatak su prihodi iz EU izvora i rad na tržištu. Kvaliteta rada i odgovornost uprave ne ovisi o vlasništvu. Kada imate javnu ustanovu koja je svoje poslovanje postavila na način privatnog sektora tada imate i visoko motivirane zaposlenike koji znaju da ako žele više dobiti, moraju više i pružiti – samo tada imate zdravu radnu okolinu koja se uvijek trudi isporučiti bolje. Logika trošenja javnog novca mora biti jednaka onoj kada trošimo vlastiti privatni novac. Bitna je dakle vrijednost za novac i transparentnost, tu nema kompromisa. Danas se možemo pohvaliti da smo kroz projekt PVMax pripremili projekata instalacije sunčanih elektrana gotovo jednake snage koliko su trenutno postojeći kapaciteti sunčanih elektrana u Hrvatskoj. Pripremamo prvu zelenu obveznicu ne samo u Hrvatskoj već na ovom dijelu Europe za Grad Zagreb, prve energetske zajednice obnovljivih izvora energije u Karlovcu, Samoboru i Zaboku te virtualne elektrane širom Hrvatske. Vrijeme je tranzicije, ali ne samo energetske, već čitavog društva. Moramo se prilagoditi klimatskih promjenama, naše gradove učiniti otpornima, a na koncu i sve naše gospodarske grane. Rad energetskih i klimatskih agencija nikada nije bio važniji, a uključivanje lokalne vlasti u sve odluke visoke politike nikada nužnije nego što je danas – izjavio je ravnatelj Domac u svom obraćanju.
Tranzicija
Energetskom tranzicijom izravno se štedi novac kroz energetske uštede. Poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada odličan je primjer za to – u Hrvatskoj se 42,3 posto ukupne energije troši u zgradama, a javne zgrade su uz to i odličan primjer građanima i poduzetnicima. Primjenom mjera povećanja energetske učinkovitosti u zgradi se smanjuje potrošnja energije, ali i povećava ugodnost boravka u prostoru te trajnost zgrade. Priča prelaska na obnovljive izvore energije je još značajnija – samo država koja u potpunosti kontrolira vlastitu energiju može biti istinski suverena, neovisna i sigurna. To je važan način kako se čuva demokracija i politička stabilnost. Obnovljivi izvori energije danas su najjeftiniji izvori energije i treba inzistirati da sve ili velika većina javnih zgrada koristi svoje krovove za vlastitu proizvodnju energije u sunčanim elektranama, ali i da se pokrenu velike investicije u nove vjetroelektrane, sunčane elektrane i reverzibilne hidroelektrane. Energetskom tranzicijom možemo stvoriti nova radna mjesta i otvaramo novu mogućnost za povratak industrije u Hrvatsku. Povezivanje gospodarske, energetske i klimatske politike danas je imperativ svake pametne države, dodatno su istaknuli sugovornici.
Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević na konferenciji za medije rekao je kako je REGEA jedna od rijetkih ustanova koju su po preuzimanju vlasti u Zagrebu zatekli u redu i spremnu za preuzimanje novih i velikih energetskih projekata.
Klimatske promjene
– Danas REGEA za Grad Zagreb obavlja veliki dio poslova u pripremi i provedbi projekata energetske obnove zgrada, postavljanju sunčanih elektrana i općenito prelasku na čistu energiju i za prilagodbu klimatskim promjenama. Očekujem da REGEA nastavi još ambicioznije s obzirom na vrlo ambiciozne ciljeve koje u Gradu Zagrebu postavljamo. U tijeku je veliki investicijski val u obnovu zgrada te očekujemo da ćemo do kraja mjeseca otvoriti prvu sunčanu elektranu koja je posljedica naše suradnje. Već iduće godine izdajemo zelene obveznice u okviru projekta koji REGEA provodi, a svi naši kapitalni projekti, Paromlin, stadion u Kranjčevićevoj i ostali bit će građeni kao primjer energetskog nadstandarda gradnje i uz korištenje svih elementa zelene infrastrukture. Grad Zagreb će uz stručnu potporu REGEA-e postati istinski predvodnik zelene tranzicije u ovom dijelu Europe i zauzeti svoje mjesto uz najuspješnije europske gradove – dodao je gradonačelnik Tomašević.
– Zadovoljstvo mi je surađivati s REGEA-om svih ovih godina. Iza nas je realizacija čak 84 EU projekta, koji su od velike važnosti za Karlovačku županiju. Brojni su projekti u provedbi, a mnogi se pišu i prijavljuju. Orijentirani smo na ulaganja u energetsku obnovu zgrada javne namjene, izgradnju fotonaponskih elektrana te zamjenu energenata obnovljivim izvorima energije. Trenutačno se kroz Fond solidarnosti EU, na području Karlovačke županije, realiziraju projekti ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, tako da kroz konstrukcijsku obnovu europski novac zaista dolazi u svaki kutak naše županije. Veselim se novim projektima jer ideja ne nedostaje, a mi ćemo zajedno raditi da ih i realiziramo – izjavila je županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin.
– Zahvaljujući REGEA-i, Zagrebačka županija je još 2010. izradila svoju Energetsku bilancu, prvi takav dokument u Republici Hrvatskoj, čime se dobio uvid u potrošnju energije na području županije te se stvorila baza za predviđanje energetskog razvitka i razvoja daljnjih programa i strategija. Tako je izrađeno više od 110 energetskih certifikata koji su pružili Zagrebačkoj županiji informacije o energetskim svojstvima zgrada i potrošnji energije, te su dani prijedlozi mjera za poboljšanje koji su se realizirali u samim energetskim obnovama zgrada. U proteklih 15 godina Zagrebačka županija provela je ukupno 74 projekta energetske obnove javnih zgrada u vrijednosti preko 13,5 milijuna eura. Mislim da već te brojke svjedoče koliko je REGEA doprinijela energetskoj tranziciji Zagrebačke županije“, rekao je zamjenik župana Zagrebačke županije Damir Tomljenović dodavši kako je zahvaljujući podršci REGEA-e Županija prva krenula s objedinjenom javnom nabavom za energente čime su ušteđena značajna sredstva kao i sigurnost opskrbe energentima tijekom energetske krize – istaknuo je zamjenik župana Damir Tomljenović.
Sunčane elektrane
U posljednjih 15 godina REGEA je provela 84 EU projekta. Ne postoji dostupan izvor europskog financiranja na koji nisu barem jednom uspješno aplicirali.
– Krapinsko – zagorsku županiju REGEA je ne samo jednom stavila među najbolje i prve u Hrvatskoj, ali i među najbolje u Europskoj uniji. Posljednji veliki iskorak dogodio se u ožujku 2023. kada su predstavljene dvije nove pionirske inicijative. Županija će uz potporu REGEA-e omogućiti povezivanje svih postojećih i budućih sunčanih elektrana u koncept prve zagorske, ali i prve hrvatske virtualne elektrane. U ovome će moći sudjelovati sunčane elektrane što je za sada jedinstveni koncept u Hrvatskoj. Drugom inicijativom u prostorno planiranje na području županije uvodimo obavezu kojom sve nove građevine moraju imati sunčane elektrane na krovovima. Nitko do sada u Hrvatskoj nije učinio ništa slično. Prva organizirana energetska obnova školskih zgrada europskim novcem pokrenuta je još 2011. godine, a od tada se i godinama kao prvi u Hrvatskoj provodio i natječaj za sufinanciranje energetske učinkovitosti obiteljskih kuća koji je kasnije postao poznati nacionalni koncept. Najdraži projekti za mene su oni koji slijede – rekao je župan Krapinsko – zagorske županije Željko Kolar.
Kako bi se energetska tranzicija ubrzala, potrebno je dopustiti stručnjacima da rade svoj posao. To je odgovornost politike. Primjer REGEA-e je pokazao da je to moguće, zaključeno je na konferenciji.
