Suveniri su mali predmeti koje posjetitelji kupuju kao uspomenu na posjet nekom kraju ili zemlji. Zagorske suvenire izrađuju majstori tradicijskih obrta. Tradicionalne suvenire čine umanjeni uporabni predmeti ili igračke, a sve češće prikazuju poznatu osobu, događaje, mjesto ili legendu vezanu uz njih. Svojom funkcijom i značenjem prikazuju tradiciju, kulturu i povijest Hrvatskog zagorja. Isprva su suveniri većim dijelom imali uporabnu funkciju, a danas se uglavnom koriste kao ukras.
Od 1981.
Od samih početaka rada Muzeja seljačkih buna zagorski suveniri imali su važnu ulogu u prezentaciji lokalne baštine.
Tome je dodatno pridonijela organizacija Sajma zagorskog suvenira 1978. godine koji je 1981. godine prerastao u tradicionalnu izložbu Tri(j)enale zagorskog suvenira. Riječ je o prvom projektu u Hrvatskoj u kojem se promociji izrade tradicijskih i umjetničkih suvenira pristupilo na stručan način, a u sklopu izložbenog projekta nastali su, i javnosti predstavljeni, brojni autentični i trajni zagorski suveniri. Proizvodnja suvenira u Hrvatskom zagorju javila se već u 19. stoljeću, a proizvođači dječjih igračaka, lončari, medičari, košaraši i drugi majstori obrtnici svoje su suvenire prodavali na proštenjima i sajmovima. Zahvaljujući trijenalnim izložbama majstori tradicijskih obrta obnovili su i proširili svoju proizvodnju koja je postupno zamirala zbog široke ponude jeftinijih industrijskih proizvoda. Danas su zagorski suveniri dio stalne ponude suvenirnica. O njihovim vrijednostima svjedoči upis Umijeća izrade tradicijskih dječjih igračaka u Hrvatskom zagorju i Medičarskog obrta u sjevernoj Hrvatskoj na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Izložbe suvenira u Muzeju seljačkih buna održavaju se svake treće godine. Organiziraju se na temelju poziva zainteresiranim obrtnicima, umjetnicima, dizajnerima, amaterima i školama da izrade novi suvenir koji povezuje baštinu Hrvatskog zagorja s njezinim suvremenim interpretacijama. Na prvim izložbama većina suvenira bila je drvena ili keramička. Kasnije se na izložbe prijavljuju suveniri od različitih tradicijskih i suvremenih materijala (metala, platna, komušine, krep papira, srebra, otpadnog materijala, biorazgradivog PLA materijala). Izložbe su natjecateljskog karaktera, a nagrade služe kao poticaj sudionicama u osmišljavanju novog trajnog zagorskog suvenira.
15. trijenale zagorskog suvenira održano je 2020. godine u pandemijskim uvjetima u Galeriji Muzeja seljačkih buna te je gostovalo 2021. godine u Muzeju „Staro selo“ Kumrovec, a za sve zainteresirane i dalje je dostupna virtualna izložba na poveznici: https://msb.mhz.hr/trijenale-zagorskog-suvenira/.
Poziv za sudjelovanje
Muzej seljačkih buna poziva sve zainteresirane da osmisle novi suvenir koji povezuje autentičnost i tradiciju Hrvatskog zagorja s inovativnom interpretacijom elemenata baštine. Tema 16. trijenala zagorskog suvenira su aktualne obljetnice. Prva tema vezana je uz 450. obljetnicu Seljačke bune iz 1573. godine, a suveniri mogu biti inspirirani osobama, događajima ili legendama vezanim uz najveću hrvatsku seljačku bunu. Suvenir inspiriran 50. obljetnicom Muzeja seljačkih buna drugi je prijedlog teme, a odnosi se na stalni postav Muzeja vezan uz feudalizam Hrvatskog zagorja od srednjeg vijeka do ukidanja feudalizma, sakralnu umjetnost i podrumarstvo Hrvatskog zagorja. Uz Muzej se nalazi i monumentalni Augustinčićev Spomenik Seljačkoj buni i Matiji Gupcu te potičemo sudionike da osmisle suvenir koji će predstavljati njihov spomenik posvećen buni. Treći prijedlog je 30. obljetnica Muzeja Hrvatskog zagorja. Suveniri mogu biti inspirirani stalnim postavom pojedinog muzeja ili pričama vezanim uz muzejske predmete, osobe ili događaje. Dvor Veliki Tabor najpoznatiji je po legendama o Veroniki Desinićkoj i vili Meluzini, a postav sadrži originalne arheološke i kulturno-povijesne predmete koji prezentiraju život u Dvoru. Muzej krapinskih neandertalaca poznat je po rekonstrukciji razvoja ljudske vrste koju interaktivnim i multimedijalnim pristupom predstavljaju ostaci ljudskih i životinjskih fosilnih kostiju te brojno kameno oružje iz paleolitika. Muzej „Staro selo“ Kumrovec jedinstven je zbog autentično uređenog prikaza života zagorskog seljaka krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Sastoji se od obnovljenih stambenih i gospodarskih zgrada u kojima se prikazuje svakodnevica, običaji i tradicijski obrti. Galerija Antuna Augustinčića čuva skulpture jednog od naših najznačajnijih kipara. U Zbirci Salona prezentirani su radovi novijih hrvatskih autora koji su izlagali u Galeriji. Mogućnosti inspiracije za jedinstveni suvenir koji prezentira baštinu Hrvatskog zagorja na primjeru zadanih tema su brojne, a izbor tehnike i materijala je na autorima suvenira.
Izložba 2023.
Svi zainteresirani mogu svoje radove s prijavnicama dostaviti osobno ili poštom do 28. svibnja 2023. godine. Prijavnica za sudjelovanje dostupna je na web stranici Muzeja seljačkih buna. Prema odluci stručnog povjerenstva najuspjeli suveniri dobit će novčane nagrade i priznanja, a odabrani radovi bit će prezentirani na izložbi koja će biti otvorena u srpnju 2023. godine u Galeriji Muzeja. Za dodatne informacije zainteresirani se mogu javiti na broj telefona: 049 587 882, 049 587 889 ili na e-poštu: [email protected] ili [email protected].
